Zašto se ćuti o zastrašivanju novinarke vojnim helikopterom?

Građanska inicijativa „Spasimo Brezna“ uputila je javno, otvoreno pismo ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, navodeći da institucije već više od šest i po mjeseci ignorišu prijavu ugrožavanja bezbjednosti novinarke i građanske aktivistkinje Vesne Radojević. Inicijativa navodi da je riječ o slučaju u kojem su iscrpljeni svi institucionalni mehanizmi i da javnost ima pravo da zna zbog čega se, kako tvrde, sistematski uskraćuje zaštita novinarki i ključne informacije od javnog značaja.

U pismu podsjećaju da je Radojević javno ukazivala na sumnje u nezakonite radnje i ozbiljne proceduralne nepravilnosti u vezi sa velikim energetskim projektima državnog preduzeća CGES, privatnog investitora Alcazar Energy (Vjetro park Bijela) i drugih, koji, kako navode, direktno ugrožavaju Brezna i egzistenciju lokalne zajednice. Posebno ističu da je u sporne procese uključena i EBRD, koja je već odobrila 28 miliona eura kredita, dok pred njenim nezavisnim mehanizmom (IPAM) traje postupak provjere zakonitosti.

- Institucionalno nepostupanje u slučaju bezbjednosti novinarke koja razotkriva nepravilnosti u projektima vrijednim desetine, a potencijalno i stotine miliona eura, ne može se smatrati pukim propustom - navode iz inicijative i dodaju da se nameće pitanje da li je ćutanje institucija uticalo na izbor Lazara Šćepanovića za puni mandat na čelu Uprave policije.

U pismu podsjećaju da je 10. juna 2025. godine vojni helikopter Vojske Crne Gore nizak let završio slijetanjem u dvorište porodične kuće Vesne Radojević u Gornjoj Brezni. Na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, državni organi su dostavili broj leta i inicijale pilota i kopilota, ali ne i podatke o civilnim licima koja su bila u helikopteru, uprkos tome što inicijativa tvrdi da posjeduje dokaze o njihovom prisustvu.

Istovremeno, kako navode, ni Agencija za civilno vazduhoplovstvo, ni Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) nijesu dostavile informacije o ovom letu, iako incident ima očigledne bezbjednosne implikacije.

Radojević je 12. juna 2025. podnijela prijavu Upravi policije, uz dostavu dokaza, i od tada uputila šest urgencija – bez odgovora. ANB je 12. decembra zvanično potvrdio da Uprava policije nije tražila bezbjednosnu procjenu, iako je riječ o ozbiljnoj prijavi.

Jedina radnja Uprave policije, kako se navodi, bila je konsultacija sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, koje je nakon dva i po mjeseca zaključilo da „nema krivičnog djela“, a novinarki preporučilo da sama podnese krivičnu prijavu protiv „konkretnih lica“.

- Ovo nijesu tvrdnje, već dokumentovane činjenice - poručuju iz inicijative.

„Spasimo Brezna“ navodi da Radojević razotkriva nepravilnosti u projektima vrijednim desetine miliona eura, pripremanim bez javnih konsultacija i uz zanemarivanje interesa lokalne zajednice, koja bi mogla biti raseljena. U takvom kontekstu, tvrde oni, prisustvo civila u vojnom helikopteru, njegovo slijetanje u privatno dvorište i izostanak reakcije institucija stvaraju osnovanu sumnju u zastrašivanje.

Inicijativa javno traži odgovore od Šaranovića i Šćepanovića:

- Ko su civilne osobe koje su bile u vojnom helikopteru 10. juna 2025. godine, po kom osnovu i sa kojim ciljem?

- Ko je odobrio upotrebu vojnog helikoptera za prevoz civilnih lica?

- Da li je Uprava policije tražila odgovore na ova pitanja?

- Zašto nije tražena bezbjednosna procjena ANB-a, uprkos prijavi i dokazima?

- Ko je i po kojoj zakonskoj osnovi odlučio da se ne postupa po prijavi novinarke?

- Da li ste pročitali upozorenje u kojem se navodi da će odgovorni biti lično prozvani ukoliko se novinarki ili njenoj porodici bilo šta dogodi?

Ukoliko ne dobiju dokumentovan odgovor u roku od sedam dana, GI „Spasimo Brezna“ najavljuje da će:

- podnijeti krivičnu prijavu SDT-u zbog sumnji na krivična djela iz njegove nadležnosti;

- obavijestiti sve relevantne institucije u Crnoj Gori;

- obavijestiti međunarodne partnere i pokrenuti postupke pred međunarodnim mehanizmima zaštite novinara i branilaca ljudskih prava.

Na kraju poručuju:

- Ćutanje više nije opcija. Ovo nije samo borba pojedinca ili lokalne zajednice. Ovo je test da li smo država koja pripada evropskoj porodici ili privatni posjed moćnika.