<article>Da bi se jednom zauvijek srušio mit o „istorijskom jedinstvu“ Crnogoraca i Srba, dovoljno je pročitati nekoliko desetina stranica autentičnog osmanskog arhivskog materijala. Arhivi ne poznaju ideologiju ni propagandu  oni bilježe činjenice.Osmanski defteri, fermani i administrativni zapisi jasno razdvajaju Crnu Goru od srpskih zemalja  administrativno, politički i vojno. Dok su srpske oblasti bile duboko integrisane u osmanski poreski i feudalni sistem, Crna Gora je postojala izvan njega: kao poseban, autonoman i trajno nepokoren prostor. Ta razlika nije nijansa, već suština.Osmanska imperija nikada nije pokušala da poništi crnogorsku nezavisnost, niti da ukine Crnogorsku crkvu. Crnogorska crkva nije nastala po nalogu sultana ili bilo koje strane vlasti, već je bila autentična institucija, neraskidivo vezana za državu i narod.Sultani, veliki veziri i paše poštovali su Crnu Goru i njene vladare. Najjasniji primjer je knjaz, a potom kralj Nikola Petrović, jedini balkanski vladar koji je dva puta zvanično posjetio sultana Abdulhamida u Carigradu, uz najveće osmanske počasti. Sultan je lično priredio večeru u njegovu čast, u prisustvu najviših paša i velikih vezira, držeći mu čak i čas istorije o Crnoj Gori.Osim večere, Knjazu Nikoli su darovani dvije jahte, uniforme za Perjanike, poseban konac za dvorske uniforme, i dvorac na Bosforu. Sve to jasno pokazuje poštovanje prema državnosti i vojnoj tradiciji Crne Gore. Posebnu ulogu u ovom priznanju imao je Abdulhamidov zet, Šemsi Paša Biševac, koji je doprinio tome da Knjaz Nikola i Crna Gora budu uvršteni među najpriviligovanije i nezavisne države Evrope  položaj koji nijedna druga balkanska država tada nije imala.Za istraživače istorije, fascinantna je činjenica da su 110–115 miliona perfektno sređenih arhivskih stranica Osmanskog carstva deponovane u Vojni osmanski arhiv u Istanbulu, uključujući podatke o Crnoj Gori i njenom jedinstvenom statusu. Ovi izvori jasno potvrđuju autonomiju, međunarodni ugled i poštovanje koje je država i njen narod uživao.Uprkos ovim dokazima, kasniji narativi pokušali su da Crnu Goru i Crnogorce svode na „ogranke srpstva“. Kada nema arhiva  stvaraju se legende. Kada nema dokaza   proizvode se parole. Istorija se ne piše po potrebi, već po izvorima.Ko god je spreman da čita, moraće da prihvati ono što arhivi pišu: Crna Gora nije bila Srbija, Crnogorci nijesu bili Srbi i nikada im to nije nametnuto. Sve ostalo je politika - ne istorija.</article>

Da bi se jednom zauvijek srušio mit o „istorijskom jedinstvu“ Crnogoraca i Srba, dovoljno je pročitati nekoliko desetina stranica autentičnog osmanskog arhivskog materijala. Arhivi ne poznaju ideologiju ni propagandu &nbsp;oni bilježe činjenice.
Osmanski defteri, fermani i administrativni zapisi jasno razdvajaju Crnu Goru od srpskih zemalja &nbsp;administrativno, politički i vojno. Dok su srpske oblasti bile duboko integrisane u osmanski poreski i feudalni sistem, Crna Gora je postojala izvan njega: kao poseban, autonoman i trajno nepokoren prostor. Ta razlika nije nijansa, već suština.
Osmanska imperija nikada nije pokušala da poništi crnogorsku nezavisnost, niti da ukine Crnogorsku crkvu. Crnogorska crkva nije nastala po nalogu sultana ili bilo koje strane vlasti, već je bila autentična institucija, neraskidivo vezana za državu i narod.
Sultani, veliki veziri i paše poštovali su Crnu Goru i njene vladare. Najjasniji primjer je knjaz, a potom kralj Nikola Petrović, jedini balkanski vladar koji je dva puta zvanično posjetio sultana Abdulhamida u Carigradu, uz najveće osmanske počasti. Sultan je lično priredio večeru u njegovu čast, u prisustvu najviših paša i velikih vezira, držeći mu čak i čas istorije o Crnoj Gori.
Osim večere, Knjazu Nikoli su darovani dvije jahte, uniforme za Perjanike, poseban konac za dvorske uniforme, i dvorac na Bosforu. Sve to jasno pokazuje poštovanje prema državnosti i vojnoj tradiciji Crne Gore. Posebnu ulogu u ovom priznanju imao je Abdulhamidov zet, Šemsi Paša Biševac, koji je doprinio tome da Knjaz Nikola i Crna Gora budu uvršteni među najpriviligovanije i nezavisne države Evrope &nbsp;položaj koji nijedna druga balkanska država tada nije imala.
Za istraživače istorije, fascinantna je činjenica da su 110–115 miliona perfektno sređenih arhivskih stranica Osmanskog carstva deponovane u Vojni osmanski arhiv u Istanbulu, uključujući podatke o Crnoj Gori i njenom jedinstvenom statusu. Ovi izvori jasno potvrđuju autonomiju, međunarodni ugled i poštovanje koje je država i njen narod uživao.
Uprkos ovim dokazima, kasniji narativi pokušali su da Crnu Goru i Crnogorce svode na „ogranke srpstva“. Kada nema arhiva &nbsp;stvaraju se legende. Kada nema dokaza &nbsp;&nbsp;proizvode se parole. Istorija se ne piše po potrebi, već po izvorima.
Ko god je spreman da čita, moraće da prihvati ono što arhivi pišu: Crna Gora nije bila Srbija, Crnogorci nijesu bili Srbi i nikada im to nije nametnuto. Sve ostalo je politika - ne istorija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kolumne

Arhivi koji ruše mitove: Crna Gora, Osmansko carstvo i istina koja se prećutkuje

Da bi se jednom zauvijek srušio mit o „istorijskom jedinstvu“ Crnogoraca i Srba, dovoljno je pročitati nekoliko desetina stranica autentičnog osmanskog arhivskog materijala. Arhivi ne poznaju ideologiju ni propagandu  oni bilježe činjenice.
Osmanski defteri, fermani i administrativni zapisi jasno razdvajaju Crnu Goru od srpskih zemalja  administrativno, politički i vojno. Dok su srpske oblasti bile duboko integrisane u osmanski poreski i feudalni sistem, Crna Gora je postojala izvan njega: kao poseban, autonoman i trajno nepokoren prostor. Ta razlika nije nijansa, već suština.
Osmanska imperija nikada nije pokušala da poništi crnogorsku nezavisnost, niti da ukine Crnogorsku crkvu. Crnogorska crkva nije nastala po nalogu sultana ili bilo koje strane vlasti, već je bila autentična institucija, neraskidivo vezana za državu i narod.
Sultani, veliki veziri i paše poštovali su Crnu Goru i njene vladare. Najjasniji primjer je knjaz, a potom kralj Nikola Petrović, jedini balkanski vladar koji je dva puta zvanično posjetio sultana Abdulhamida u Carigradu, uz najveće osmanske počasti. Sultan je lično priredio večeru u njegovu čast, u prisustvu najviših paša i velikih vezira, držeći mu čak i čas istorije o Crnoj Gori.
Osim večere, Knjazu Nikoli su darovani dvije jahte, uniforme za Perjanike, poseban konac za dvorske uniforme, i dvorac na Bosforu. Sve to jasno pokazuje poštovanje prema državnosti i vojnoj tradiciji Crne Gore. Posebnu ulogu u ovom priznanju imao je Abdulhamidov zet, Šemsi Paša Biševac, koji je doprinio tome da Knjaz Nikola i Crna Gora budu uvršteni među najpriviligovanije i nezavisne države Evrope  položaj koji nijedna druga balkanska država tada nije imala.
Za istraživače istorije, fascinantna je činjenica da su 110–115 miliona perfektno sređenih arhivskih stranica Osmanskog carstva deponovane u Vojni osmanski arhiv u Istanbulu, uključujući podatke o Crnoj Gori i njenom jedinstvenom statusu. Ovi izvori jasno potvrđuju autonomiju, međunarodni ugled i poštovanje koje je država i njen narod uživao.
Uprkos ovim dokazima, kasniji narativi pokušali su da Crnu Goru i Crnogorce svode na „ogranke srpstva“. Kada nema arhiva  stvaraju se legende. Kada nema dokaza   proizvode se parole. Istorija se ne piše po potrebi, već po izvorima.
Ko god je spreman da čita, moraće da prihvati ono što arhivi pišu: Crna Gora nije bila Srbija, Crnogorci nijesu bili Srbi i nikada im to nije nametnuto. Sve ostalo je politika - ne istorija.

Crna Gora u ovu godinu ulazi sa snažnom fiskalnom pozicijom, predvidivim izvorima prihoda budžeta i visokom institucionalnom spremnošću, što predstavlja kvalitetnu i pouzdanu osnovu za nastavak ekonomskog rasta, jačanje životnog standarda i dugoročnu fiskalnu održivost, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
Vuković je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je uprkos zahtjevnom okruženju, ekonomska aktivnost Crne Gore dinamična i iznad evropskog prosjeka, čineći stabilnu i realnu osnovu za ovu godinu i naredni srednjoročni period.
- Rastu ekonomije u prošloj godini doprinose privatna potrošnja i rast investicija, koje bilježe realno povećanje od gotovo deset odsto. Ovo su ohrabrujući indikatori koji potvrđuju povoljne izglede za intenziviranje investicionog ciklusa u energetici, turizmu i infrastrukturi. Dakle, u ovu godinu ulazimo sa vrlo dobrim i ohrabrujućim fiskalnim i ekonomskim pokazateljima, koji jasno potvrđuju da je u prethodnoj godini izgrađena čvrsta i održiva polazna osnova za dalji rast i stabilnost - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, trend rasta budžetskih prihoda je stabilan i strukturno utemeljen, jer se zasniva na realnom rastu ekonomske aktivnosti, zaposlenosti i zarada, a ne na privremenim ili jednokratnim efektima.
- Širenje poreske baze, smanjenje sive ekonomije i unaprijeđena efikasnost i modernizacija poreske administracije stvaraju trajne izvore prihoda koji se prenose i u narednu godinu. Takva dinamika prihoda obezbjeđuje fiskalni prostor za uredno servisiranje svih budžetskih obaveza, nastavak ulaganja u kapitalne projekte, infrastrukturu i socijalne programe, kao i za sprovođenje daljih reformi bez ugrožavanja fiskalne discipline - rekao je Vuković.
On je istakao i dosljednu implementaciju Fiskalne strategije, kao krovnog strateškog dokumenta tokom mandata Vlade.&nbsp;
Brojne mjere iz Fiskalne strategije Vlade već su dale očekivane rezultate u kontekstu naplate javnih prihoda.
- Osim toga, usvojen je i određeni broj izmjena regulative, počev od Zakona o igrama na sreću, koje će uticati pozitivno na fiskalni bilans, kao i svih ostalih mjera čiji efekti nijesu uračunati u srednjoročnim projekcijama. Reformske aktivnosti Vlade usaglašene su u potpunosti sa procesom evropskih integracija i ključnim opredjeljenjem Crne Gore da postane naredna članica EU do 2028. godine - dodao je Vuković.
On je saopštio da je Ministarstvo finansija, prilikom predstavljanja budžeta za ovu godinu, istaklo da su ključni prioriteti njegova razvojna komponenta, kroz najveći kapitalni budžet do sada, kao i kroz mjere za smanjenje sive ekonomije na tržištu i jačanje fiskalne discipline.&nbsp;
- Rekao bih da smo na veoma dobrom putu da to i ostvarimo, budući da imamo snažne ekonomske osnove i finansijske rezultate koje smo pomenuli. Budžet je snažan instrument ukupnog planiranja ekonomske politike i time želimo da obezbijedimo da naša ekonomija nastavi da raste po značajnim stopama, kao i da komponente privrednog rasta čine osnovu za održivi razvoj u narednom periodu - naglasio je Vuković.
Takođe, kako je dodao, politikama i mjerama budžeta želi se nastaviti snažan trend naplate javnih prihoda i pospješiti dodatno taj segment kroz povećanje poreskog obuhvata, ali i kroz snažniju poresku disciplinu na tržištu.
- Vjerujem da kroz kombinaciju ovih mjera, možemo doći do zacrtanih ciljeva budžeta i rezultata koji opredjeljuju našu posvećenost odgovornom fiskalnom upravljanju i stabilnosti i održivosti javnih finansija - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kao mala i otvorena ekonomija, uslovljena globalnim kretanjima i spoljnim šokovima. Upravo je to jedan od ključnih izazova i rizika po dalje izglede ekonomskog rasta i razvoja.
- Odnosno, globalni ekonomski i finansijski uslovi, geopolitičke neizvjesnosti, energetska kriza u Evropi, trgovinske politike velikih država, uticaće i na privredne i finansijske pokazatelje u Crnoj Gori. Evropska ekonomija je u protekle dvije godine znatno usporila, dok smo mi istovremeno uspjeli da zadržimo stabilan tempo rasta domaće ekonomije. Ovo pokazuje posvećenost Vlade da sprovodi reforme u ekonomski neizvjesnim okolnostima, ali i snažnu otpornost koju je sama privreda iskazala u aktuelnim uslovima - saopštio je Vuković.
Vuković je ekonomsku situaciju u zemlji u prošloj godini okarakterisao kao povoljnu i stabilnu, posebno imajući u vidu složen međunarodni kontekst u kojem mala i otvorena ekonomija, poput crnogorske, neminovno funkcioniše.
- Najnoviji podaci potvrđuju rast crnogorske ekonomije od 3,2 odsto u prva tri kvartala prošle godine. Posebno bih istakao da domaća ekonomska aktivnost u prošloj godini bilježi rast iznad evropskog prosjeka, uz dobre sektorske pokazatelje. Dodatno, rast zaposlenosti i zarada, snažna kreditna aktivnost i kontinuirani priliv stranih direktnih investicija, stvaraju čvrstu osnovu za nastavak pozitivnih trendova, kao i za očuvanje makroekonomske stabilnosti u narednom periodu - rekao je Vuković.
Snagu i stabilnost ekonomije potvrđuju i aktuelni sektorski trendovi i pokazatelji.
Turizam, kao jedan od ključnih strateških sektora, bilježi pozitivne rezultate kako sa aspekta broja turista, tako i sa aspekta prihoda. Zabilježen je i rast stranih direktnih investicija (SDI), dok je bankarski sektor zdrav, visoko likvidan i profitabilan.
Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je zabilježila istorijski minimum, dok je prosječna neto zarada prešla prag od hiljadu eura, uz godišnji rast od preko 20 odsto.
- Minimalna i prosječna penzija su snažno uvećane, minimalna zarada povećana je za gotovo 80 odsto u samo nekoliko godina, čime je Crna Gora postala jedna od rijetkih zemalja koja je ostvarila realni rast zarada uprkos globalnim izazovima, što nedvosmisleno potvrđuje inkluzivnost našeg ekonomskog rasta i efikasnost sprovedenih politika - rekao je Vuković.
On je kazao da se u kontekstu prihoda budžeta, ekonomska situacija u zemlji u prošloj godini može ocijeniti kao pozitivna i stabilna.
Budžetski prihodi bilježe kontinuirani rast, prije svega kao rezultat veće ekonomske aktivnosti, rasta zaposlenosti i zarada, kao i boljeg obuhvata i naplate poreza i doprinosa, odnosno snažne fiskalne discipline i smanjenja sive ekonomije.
- Sve glavne kategorije poreza bilježe rast kako u odnosu na prethodnu godinu, tako i odnosu na plan, od čega dominantno prihodi budžeta po osnovu poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit pravnih lica, kao i poreza na dohodak fizičkih lica - dodao je Vuković.
Prema njegovim riječima, rast prihoda ukazuje na formalizaciju tržišta rada, kao i efekat implementiranih mjera poreske politike i reformi kojima je došlo do značajnog širenja poreske baze.
Indirektni porezi ostaju pouzdan izvor prihoda, naročito PDV, koji prati rast potrošnje i turističke aktivnosti.
- Važno je napomenuti da i u pogledu poreske administracije imamo veću efikasnost, što se reflektuje kroz bolju naplatu. Struktura prihoda je stabilnija i otpornija na šokove, uz smanjenje oslanjanja na jednokratne ili vanredne izvore, u odnosu na prethodne periode. Ono što možemo sa sigurnošću tvrditi jeste da u prošloj godini budžetski prihodi daju čvrst oslonac fiskalnoj stabilnosti, stvarajući prostor za pravovremeno finansiranje obaveza i pažljivo planiranje daljih razvojnih i reformskih politika, uz očuvanje fiskalne odgovornosti - poručio je Vuković.
Govoreći o poreskim opterećenjima, Vuković je podsjetio da je od početka 2022. godine, na predlog Ministarstva finansija, ukinut doprinos za zdravstveno osiguranje u kumulativnom iznosu od 10,8 odsto, te je reformisana stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa proporcionalne od devet odsto na progresivne od nula odsto, devet odsto i 15 odsto.
Dodatno, od 1. oktobra 2024. godine umanjena je stopa doprinosa za PIO, i to na teret isplatioca, sa 5,5 odsto na nula odsto i na teret osiguranika sa 15 odsto na deset odsto, odnosno kumulativno 10,5 odsto.
- Sve pomenuto je doprinijelo da je danas Crna Gora država sa jednim od nižih poreskih opterećenja po osnovu rada u Crnoj Gori, i isto na prosječnu zaradu iznosi 16,2 odsto, na minimalnu zaradu od 800 eura iznos 13,5 odsto i na minimalnu zaradu od 600 eura iznosi svega 11,1 odsto - precizirao je Vuković.
On je kazao da vjeruje da je Vlada, po pitanju poreskog opterećenja na rad, učinila mnogo u posljednje tri godine, te da je uspjela u velikoj mjeri da suzbije sivu ekonomiju koja je godinama bila prisutna u oblasti oporezivanja ličnih primanja.
- Unapređenje poslovnog ambijenta i zadržavanje konkurentnih poreskih stopa će biti naš fokus i u narednom periodu, uz jačanje borbe protiv sive ekonomije, koja će obezbijediti pravičnost i jednak poreski status za sve poreske obveznike u Crnoj Gori - poručio je Vuković.
Prema njegovim riječima, borba protiv sive, odnosno neformalne ekonomije predstavlja strateški prioritet ekonomske politike i sprovodi se kroz jasno definisan i mjerljiv okvir.
Program za suzbijanje neformalne ekonomije 2024–2026 zasnovan je na kombinaciji fiskalnih rasterećenja, jačanja institucionalnog nadzora i unapređenja regulatornog okvira, sa ciljem trajnog prelaska ekonomskih aktivnosti u formalne tokove.
- Dosadašnji rezultati potvrđuju da su mjere dale konkretne i mjerljive efekte već u prvoj godini primjene. Pored mjera koje se sprovode u okviru samog Programa, borba protiv neformalne ekonomije predstavlja i širi segment državne politike, što je vidljivo kroz druge aspekte djelovanja Vlade, prije svega u oblasti tržišta rada i odlučne aktivnosti usmjerene na suzbijanje nelegalne trgovine - rekao je Vuković.
U tom kontekstu, Vlada je sprovela uništenje oduzetih duvanskih proizvoda iz Slobodne zone Luka Bar, čime je trajno uklonjena mogućnost zloupotrebe i šverca duvanskih proizvoda i dodatno zaštićeni legalni tokovi trgovine.
Istovremeno, unaprijeđena je efikasnost inspekcijskog nadzora i normarivni okvir, čime je dodatno osnažen institucionalni odgovor države.
- Smanjenje poreskog opterećenja rada na 16,2 odsto, rast broja registrovanih poslovnih subjekata i povećanje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica ukazuju na jačanje formalnih ekonomskih tokova i sužavanje prostora za neformalnu ekonomiju - naveo je Vuković.
Kako bi se na objektivan i uporediv način izmjerili ukupni efekti sprovedenih mjera, Vuković je najavio da je već raspisan tender za sprovođenje novog istraživanja obima neformalne ekonomije, koje će biti realizovano tokom ove godine.
- Time će biti omogućeno jasno sagledavanje napretka u odnosu na 2022. godinu kao početnu referentnu tačku. Do tada, raspoloživi pokazatelji potvrđuju da je pravac politike ispravan i da mjere daju očekivane rezultate - rekao je Vuković.
Na pitanje kako objašnjava jaz između rasta budžetskih prihoda i osjećaja građana da im se životni standard ne poboljšava, Vuković je odgovorio da se, prije svega, pomenuti jaz ne može tumačiti kao izostanak rasta životnog standarda.
- Ono što možemo navesti su objektivni i ostvareni rezultati, koji pokazuju da relevantni ekonomski i finansijski indikatori potvrđuju da životni standard od 2024. godine raste - dodao je Vuković.
On je kazao da je rast budžetskih prihoda direktna posljedica rasta plata, zaposlenosti i ekonomske aktivnosti.
- Dakle, snažni fiskalni rezultati su rezultati rasta koji se prvenstveno zasniva na realnom povećanju dohotka građana i formalizaciji rada. Istovremeno, nijesu uvećani samo porezi koji dominantno zavise od potrošnje, već podsjećam da je naplata poreza na dobit pravnih lica na nikada većem nivou, odnosno da imamo i porast profitabilnosti privrednih subjekata u ekonomiji i veću naplatu po tom osnovu - saopštio je Vuković.
Sa druge strane, ono što pokazuju zvanični podaci, jeste da raspoloživi dohodak domaćinstava raste, što potvrđuju kretanja prosječnih zarada, koje prevazilaze porast inflacije.
- Odnosno, od 2024. godine došlo je do snažnog porasta minimalne i prosječne neto zarade u realnom iznosu, dakle kada se isključi uticaj inflacije. Ono što imamo kao konkretan budžetski plan i očekivanja u narednom periodu jeste silazni trend inflacije, koji će opredijeliti stabilnija kretanja i po tom osnovu i dalje jačanje životnog standarda građana - dodao je Vuković.
Na pitanje kakav je plan zaduživanja za ovu godinu, Vuković je odgovorio da se plan zasniva se na principima fiskalne odgovornosti, predvidivosti i očuvanju stabilnosti javnih finansija.
Predlogom Odluke o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu, definisana su nedostajuća sredstva u iznosu do 710 miliona eura, koja će služiti isključivo za uredno servisiranje ranije preuzetih obaveza po osnovu duga i finansiranje kapitalnih investicija, a ne za tekuću potrošnju.
Vuković je rekao da je u ovoj godini za otplatu duga potrebno obezbjediti oko 383,6 miliona eura.
- Najveći dio tih sredstava odnosi se na redovnu otplatu kredita kod kineske Exim banke iz 2014, obveznice emitovane na domaćem tržištu 2019, kredita zaključenih uz garanciju Svjetske banke (PBG 1 i PBG 2) iz 2018. i 2020. godine, kredit kod Deutsche banke iz 2023. godine, kao i obaveza prema domaćim poslovnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama - precizirao je Vuković.
Trošak kamata po osnovu duga koji dospijeva ove godine iznosi oko 180 miliona eura i biće u potpunosti finansiran iz tekućih prihoda, što jasno potvrđuje fiskalnu stabilnost i održivost javnih finansija.
- Za razliku od ranijih perioda, novo zaduženje se ne koristi za pokrivanje tekuće potrošnje, već kao instrument odgovornog upravljanja dugom. Dio potreba za ovu godinu biće pokriven iz depozita koji bude obezbijeđen na kraju prošle godine, dok će eventualno novo zaduženje zavisiti isključivo od uslova na finansijskim tržištima. Zakonski okvir predviđa mogućnost zaduženja do 500 miliona EUR za potrebe nedostajućih sredstava - rekao je Vuković.
Imajući u vidu da u naredne tri godine dospijeva oko dvije milijarde eura obaveza po osnovu glavnice i oko 600 miliona eura po osnovu kamate, Vuković je naveo da je predviđena i mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura isključivo radi stvaranja fiskalne rezerve za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnih i infrastrukturnih projekata u narednoj i 2028. godini.
- Ovo nije obaveza, već preventivni mehanizam, koji državi omogućava da pravovremeno reaguje ukoliko se ukažu povoljni tržišni uslovi i na taj način obezbjedi potrebna sredstva za naredni period - objasnio je Vuković.
On je saopštio da se u ovoj godini očekuje privremeni rast bruto javnog duga.
Vuković je kazao da razlog tome nije pogoršanje fiskalne pozicije, već namjera države da unaprijed obezbijedi značajna sredstva za izmirenje obaveza po osnovu duga koje dospijevaju u narednoj godini u iznosu od oko 1,2 milijarde eura.
- Procijenjeni depoziti u ovoj godini iznosiće oko 900 miliona eura (uključujući i zlato), pa će neto javni dug biti na nivou od oko 58,1 odsto BDP-a - precizirao je Vuković.
Na pitanje da li je moguće očekivati refinansiranje postojećih dugova pod povoljnijim uslovima, Vuković je odgovorio da Ministarstvo finansija kontinuirano prati kretanja na međunarodnim i domaćim finansijskim tržištima i analizira mogućnosti refinansiranja postojećih obaveza, u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima.
- Pri tome je važno naglasiti da su globalni uslovi finansiranja danas bitno drugačiji u odnosu na period prije pandemije, te da se povratak na tadašnje niske kamatne stope ne može realno očekivati, ne samo u Crnoj Gori, već ni na globalnom nivou - kazao je Vuković.
U prethodnom periodu referentne kamatne stope u eurozoni, uključujući Euribor, bile su na negativnom nivou, dok su danas, usljed promijenjene monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) i inflacionih pritisaka, ponovo pozitivne, što direktno utiče na visinu kamatnih stopa na državna zaduženja.
U tom kontekstu, kako je objasnio Vuković, refinansiranje se ne posmatra isključivo kroz prizmu nižih kamatnih stopa, već prije svega, kao instrument za produženje ročnosti duga, smanjenje rizika refinansiranja i unapređenje strukture javnog duga.
- Država će, u skladu sa principima odgovornog upravljanja javnim finansijama, koristiti svaku povoljnu tržišnu priliku koja doprinosi dugoročnoj fiskalnoj održivosti, stabilnosti javnog duga i smanjenju izloženosti finansijskim rizicima. Važno je naglasiti da se eventualne aktivnosti refinansirnja sprovode isključivo u funkciji upravljanja postojećim obavezama i očuvanja fiskalne stabilnosti, te ne predstavljaju signal za dodatno zaduženje države - rekao je Vuković.
Na pitanje možemo li očekivati novu emisiju obveznica za građane u ovoj godini, i pod kojim uslovima, Vuković je odgovorio da je cilj Ministarstva finansija da emisija obveznica za stanovništvo postane redovna i stabilna praksa.
Prva emisija obveznica za stanovništvo, kako je ocijenio, pokazala je da postoji interesovanje građana da svoja sredstva ulože u siguran i transparentan državni instrument.
- Ukoliko tržišni uslovi to budu dozvoljavali, u ovoj godini planiramo novu emisiju obveznica za građane, sa konkurentnim uslovima i jednostavnom procedurom ulaganja. Time se dodatno jača povjerenje građana u finansijski sistem, ali i diversifikuju izvori finansiranja države - smatra Vuković.
Vuković je građanima koji imaju sumnju ili nedostatak povjerenja u državne finansije poručio da je glavni cilj 44. Vlade rast životnog standarda i da na tome konstantno radi.&nbsp;
- Unaprjeđenje životnog standarda građana predstavlja glavni i dugoročni cilj ukupne ekonomske i fiskalne politike, što znači da smo posvećeni kreiranju održive i čvrste osnove da se taj cilj ostvaruje postepeno, pravedno, i prije svega, trajno, kroz veća primanja, kvalitetnije javne usluge i snažniju ekonomsku sigurnost - naveo je Vuković.
Javne finansije su, kako je ocijenio, danas na stabilnijem i povoljnijem nivou nego ranijih godina, i to ne na osnovu subjektivnih procjena ili obećanja, već na osnovu konkretnih, mjerljivih rezultata.
Budžetski prihodi rastu kontinuirano, naplata poreza je efikasnija, a finansiranje kako javnih obaveza, tako i onih prema privredi i građanima, se odvija redovno i pravovremeno.
- To su pokazatelji koji jasno govore o jačanju fiskalne discipline i odgovornijem upravljanju javnim finansijama. Istovremeno, veća fiskalna stabilnost direktno znači veću sigurnost za građane, sigurnije penzije i plate, stabilnije finansiranje zdravstva, obrazovanja i socijalnih usluga - rekao je Vuković.
Ono čemu će Vlada težiti u narednom periodu jeste kreiranje fer i pravednog fiskalnog okvira, kroz efikasniju strukturu prihoda budžeta i smanjenje neformalne ekonomije u pravcu veće pravednosti i održivosti.
- Poruka građanima je jasna, državne finansije su stabilnije, otpornije i transparentnije, a taj napredak predstavlja osnovu za dalji rast životnog standarda svih građana - zaključio je Vuković.

Vuković: Ekonomska aktivnost Crne Gore iznad evropskog prosjeka, čini stabilnu i realnu osnovu za 2026.

Novi načelnik policije u Ulcinju je Nikola Drašković, u Herceg Novom Miodrag Knežević, a načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat je Mitar Tadić.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Drašković je bio na rukovodećim poslovima opšte nadležnosti u nadležnim organizacionim jedinicama u Podgorici i Baru i obavljao je složene poslove i zadatke na rukovodećim pozicijama u Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata.
Miodrag Knežević je dosadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat.
- Kroz svoju karijeru i faze hijerarhije, Miodrag Knežević je obavljao najsloženije poslove i zadatke u kriminalističkoj policiji u Boki Kotorskoj, počevši od radnog mjesta inspektora, preko šefa kriminalističke policije, pa sve do načelnika Odjeljenja bezbjednosti - kazali su u Upravi policije.
Mitar Tadić je, kažu, obavljao poslove policije opšte nadležnosti - pozorničke, dežurne službe, rad na poslovima javnog reda i mira, i kriminalističke policije - opšteg kriminaliteta i krvnih delikata, te poslove šefa kriminalističke policije u Odjeljenju bezbjednosti Herceg Novi.
Oni su raspoređeni na današnjem kolegijumu koji je direktor policije Lazar Šćepanović održao sa rukovodstvom Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“.
- Shodno viziji razvoja Uprave policije i Programu rada koji je predstavio direktor Uprave policije, započet je sveobuhvatan proces transformacije budućeg operativnog djelovanja i unapređenja materijalno-tehničke opremljenosti, sa jasnim ciljem jačanja kapaciteta za identifikaciju i efikasan odgovor na savremene i visokorangirane bezbjednosne izazove u narednom periodu - naveli su u policiji.
Osim toga, na radnom mjestu načelnika Odjeljenja za elektronske sisteme policije, čije su nadležnosti direktno vezane za direktora Uprave policije i koje svoje poslove i zadatke obavlja na teritoriji cijele Crne Gore, raspoređen je Mladen Raspopović.
- On je dugogodišnji službenik ovog Odjeljenja, čiji su poslovi i zadaci usko i specijalizovano vezani za sisteme posebne namjene, telekomunikacione i radio-sisteme, zaštitu i obradu informacija, nadzor i kontrolu prostora, zaštitu objekata i ličnosti, upotrebu bespilotnih letjelica, kao i druge visoko specijalizovane poslove i zadatke - kazali su u policiji.
Podsjetili su da su sredinom 2025. godine raspoređeni načelnici odjeljenja bezbjednosti u Baru, Budvi i Kotoru.
- Čime je dodatno osnažena i zaokružena regionalna kadrovska organizacija na ključnim rukovodećim pozicijama - naveli su u policiji.
Ova imenovanja su nastavak sveobuhvatnih kadrovskih reformi koje se sprovode u Upravi policije.
- U cilju jačanja kapaciteta i u skladu sa Programom rada, direktor Policije je, nakon detaljne analize stanja i identifikovanih potreba za unapređenjem operativnog djelovanja i ukupne efikasnosti i optimizacije procesa rada, uz poseban akcenat na podizanje nivoa bezbjednosti, izvršio kadrovske promjene i alokaciju kadrova u Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“ kao i Odjeljenju za elektronske sisteme Uprave policije - naveli su u policiji.
Uprava policije će, poručuju oni, nastaviti sa svojom vizijom kroz optimizaciju kadrovskih kapaciteta, plansko restrukturiranje i relokaciju unutar organizacionih jedinica.
- Čime će se ojačati i pružiti snažan i odlučan odgovor u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca - zaključili su u policiji.

Drašković načelnik ulcinjske policije, Knežević u Herceg Novom, a Tadić u Tivtu

Parastonoteniser Luka Bakić osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu (EP) u Helsingborgu učinio je 2025. godinu posebnom, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta (POK) Igor Tomić.
On je naglasio da je prošla godina u rezultatskom, organizacijanom i takmičarskom smislu bila bogata i da se završila na najljepši mogući način.
Tomić je podsjetio da je Bakić, za 26 godina koliko je u stonom tenisu, prošao trnovit i težak put u redovnom programu, navodeći da je u sportu osoba sa invaliditetom od 2018. godine.
- Dijete Podgorice i Budućnosti, iz ulice Mitra Bakića, koje je igralo po raznim stonoteniskim sistemima, uslovima i neuslovima i zaista mi je drago što je napravio nevjerovatan rezultat - rekao je Tomić u intervjuu agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, nevjerovatan rezultat ostvaren je u specifičnim okolnostima turbulentnog EP u Helsingborgu.
- Sav teret je, nakon diskvalifikacije Filipa Radovića, pao na Bakića, koji ranije u velikim mečevima nije uspio da se izbori sa pritiskom. Način na koji je to uradio u Helsingborgu, od meča za opstanak na prvenstvu protiv Njemca Mia Vagnera, pa preko četvrtfinala sa Marlonom Lopezom iz Španije i polufinala sa Poljakom Igorom Mištalom, je za divljenje. Odigrao je dostojno i finale i malo je nedostajalo da ga, nakon osvojenog seta, dodatno učini zaninljivijim - rekao je Tomić.
On je istakao da je Bakić sve to uradio na nevjerovatan način, kakav on i igra stoni tenis - specifičan, šmekerski, drugačiji od svih ostalih. 
- Trebao je da se desi taj trenutak kakav je bio Helsingborg, koji je Bakića postavio na mjesto kome pripada. Uvjeren sam da će to biti jedna velika prekratnica u njegovoj daljoj karijeri - rekao je Tomić.
Komentarišući izjavu Bakića sa ceremonije proglašenja najboljih da je najveću podršku imao u Filipu Radoviću, Tomić je kazao da je srebrni iz Helsingborga na veoma jednostavan način rekao ko je zapravo njegov drug iz reprezentacije.
- Samo je Luka mogao tako lijepo da ispriča kako je Filip pozajmljivao reket da bi ga zagrijao i doveo ga u spremnu fazu za nastavak prvenstva, pomogao mu da dođe do velikog rezultata. To je u stvari, ono što tvrdim godinama, najveći ključ uspjeha crnogorskog parolimpijskog pokreta. Taj međuljudski odnos, sinergija među sportistima, njihovim porodicama, stručnim kadrom i kancelarijom POK-a - rekao je Tomić. 
On je istakao da je ponosan na tu energiju, na taj oblik poštovanja i razumijevanja.
- I na ono šta može, a posebno na ono što ne može Parolimpijski komitet. I na tom prvenstvu se pokazalo da je taj odnos ključ stvaranja velikog rezultata - rekao je Tomić. 
On je naglasio da se Radoviću ništa ne može zamjeriti i da je po ko zna koji put pokazao kakav je sportista i čovjek.
- On nikada neće reći da je nešto za nijansu više ili manje od onoga što je stvarno. Takav je bio i u onoj izjavi u Helsingborgu, kad još uvijek nije ni znao da je diskvalifikovan. Rekao se šta ga to tišti posljednjih pola godine, kako ne može da pronađe svoju igru još od aprila finala, play-offa, prvenstva Superlige Srbije i kako jednostavno nije bio to što on jeste - rekao je Tomić.
On je podsjetio da Radović od 2015. godine nosi veliki teret sportskog rezultata, ne samo kada je u pitanju paralimpijski sport u Crnoj Gori.
- Radović je temelj, stub paraolimpijskog pokreta i siguran sam da će već u narednom ciklusu, od januara kada kreće borba za plasman na ovogodišnje SP na Tajlandu, biti onaj stari, perjanica našeg paralimpijskog pokreta - rekao je Tomić.
On očekuje da će se uskoro biti riješeno pitanje novog Radovićevog trenera, koji će naslijediti Vladimira Marića.
Tomić se zahvalio Mariću na korektnom i profesionalnom odnosu, navodeći da je ponosan na činjenicu da je domaći stručni kadar, u liku Čedomira Damjanovića, prvog učitelja Filipa Radovića i asistenciju Dejana Bašanovića, vodio Bakića do medalje. 
Prvi čovjek krovne asocijacije crnogorskog sporta ponovio je da će 2025. godina ostati upamćena i po rezultatima parastrijelca Milana Đinovića, šahiste Predraga Nikača i plivačice Iskre Dedivanović.
- Šta više pričati o Predragu Nikaču. I ove godine je na svoj način, specifičan i briljantan, na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu u poljskom Žešovu osvojio dvije bronzane medalje. Ovoga puta i u brzopoteznom šahu. Naši golbalisti su na EP bili sedmi i izborili opstanak u A diviziji. Ukoliko dodamo da su momci Nikola Čurovića kroz golbal klub Nikšić uspjeli da osvoje bronzarnu medalju u Ligi šampiona i budu četvrti na prvom klupskom svjetskom prvenstvu u Finskoj, onda moramo biti ponosni na te golbal momke - rekao je Tomić. 
On vjeruje da će u naredne dvije godine naći put da na EP 2027. godine dosanjaju svoj san – polufinale i borbu za medalju. 
- Mlada Iskra Dedivanović je bila sjajna u nekoliko navrata od Svjetske serije u Linjarnu, sjećam se četiri- pet ličnih rekorda, zaključno sa Evropskim igrama u Istanbulu gdje je bila predstavnica Crne Gpre na tom velikom multisportskom događaju - rekao je Tomić.
Govoreći o Đinoviću, kazao da je on njegov adut za Los Angeles 2028. godine.
- Đinović ima ozbiljan kvalitet, u smislu svog personalnog i tima koji sa njim radi. Njegov trener Željko Božović u Beranama je napravio pravi kutak olimpijskog i paralimpijskog streljačkog centra Crne Gore. Sa svojim saradnikom Ratkom Drobnjakom i sparning partnerima Đinoviću daje puni kapacitet treninga - kazao je Tomić. 
On je podsjetio da je Đinović na Evropskom i Svjetskom kupu u Novom Sadu ostvario nevjerovatan rezultat - 634.7 krugova, što je za krug više od rezultata koji je bio vrijedan finala Paralimpijskih igrara u Parizu.
- Poslije toga nešto malo slabiji rezultat na EP u Osijeku, gdje je ostao deveti, odnosno prvi ispod crte za plasman u finale. Siguran sam da će već ove godine na SP u Južnoj Koreji i Svjetskom kupu u Alainu, na kojima se dijele prvi slotovi za Los Anđeles, biti pravi - rekao je Tomić.
Prema njegovim riječima, ostaje žal što ni ove godine neće biti održano Evropsko prvenstvo u atletici.
- U Maji Rajković, Milošu Spajiću i Igoru Minevskom imamo ozbiljan kadar za naredno Evropsko prvenstvo - rekao je Tomić. 
On je pohvalio nastup košarkaša u kolicima Paramont , koji su sa bronzanim odličjem završili nastup u regionalnoj NLB ligi.
Govoreći o odbojkašima Seta, stonoteniserima Luče i plivačima kluba Mako, kazao je da su to sjajne priče i da ti klubovi rade izuzetan posao.
- To su veoma masovne priče i mnogo se radujem njihovim rezultatima koji su prepoznati u regionu. Na krilima tih rezultata mi već imamo tri izuzetno lijepa međunarodna događaja u Crnoj Gori - rekao je Tomić. 
On je istakao da ne mogu svi biti Filip Radović, Luka Bakić, Marijana Goranović, Radmilo Baranin, Peđa Nikač, ali da generalna misija svih treba da bude da se kroz prezentaciju mogućnosti sporta pravi ljepša inkluzivna slika Crne Gore.
Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o sportu, kazao je da smatra da se taj proces malo odužio.
- Čekamo da Vlada, a kasnije i Skupština kao krovni organ, stave tačku na predlog teksta koji se tiče procentualnog finansiranja olimpijskog i paralimpijskog komiteta Crne Gore. U prvoj verziji, POK nije bio prepoznat kroz taj model finansiranja - rekao je Tomić.
On je istakao da su se kroz otvorenu priču, temeljitu i argumentovanu, borili i po posljednjem predlogu nacrta, izborili za to.
- Vidim da je po tom predlogu za COK predviđeno 12 odsto fiksnog iznosa sredstava, za paralimpijski komitet pet odsto. Ponosan sam na činjenicu da je POK dobio zagarantovani procent, ali da kada govorim o njegovoj visini, mogu reći da sam izuzetno nezadovoljan. Koja je to analiza ili studija pokazala da je pet odsto budžeta dovoljno za crnogorski paraolimpijski sport - rekao je Tomić.
On je pojasnio da POK trenutno nema sportske saveze i da će od tih pet odsto biti finansiran cijeli paralimpijski sport.
- Neposredno pred izmjene i dopune Zakona o sportu imali smo i strategiju razvoja crnogorskog sporta za period koji je ispred nas. Prema prvom nacrtu te strategije bilo je predviđeno da crnogorski paralimpijski sport bude u poglavlju koje tretira sport policije, vojske i osoba sa invaliditetom - rekao je Tomić.
On je kazao da su kroz komunikaciju sa timom ministarstva, na čelu sa ekspertom koji je radio strategiju, došli do posebnog poglavlja strategije koje podrazumijeva parasport i da POK predstavlja krovnu asocijaciju sporta osoba sa invaliditetom. 
- Najsrećniji bih bio kada bi sve to mogli da riješimo u našoj komunicaciji u konačnom obliku i predlogu u našoj sportskoj porodici. U suprotnom postoje drugi mehanizmi da se elementarno fair play, legitimno borite za status svoje organizacije, a često kažem i status crnogorskog sporta - rekao je Tomić.
Prema njegovim riječima, jako su mala sredstva koja se generalno ulažu u crnogorski sport iz budžeta. 
- To je do prije dvije- tri godine bilo 3,5 do četiri miliona eura. Od mandata ministra Dragoslava Šćekića taj budžet je doživio određeni napredak i došao je do nivoa od 6,5-7 miliona. U tom skoku od skoro 100% budžeta POK je dobio svega 50 hiljada više. S tim ne mogu biti zadovoljan - rekao je Tomić.
Predsjednik Tomić podsjetio je da je pravni tim POK-a predlagao i da se uvaži status crnjegorskih trenera. 
- Šta je trener danas u sistemu crnogorskog sporta. Šta su ti ljudi koji su iznjedrili sve ovo u crnogorskom sportu? U kakvim uslovima i salama rade i rađuju se evropski i svjetski šampioni? Ko nosi taj proces? Odvažni ljudi, kojih je mali broj u Crnoj Gori - rekao je Tomić.
On smatra da treneri moraju naći svoje utemeljenje u zakonu i status koji će biti vrijedan pažnje.
Govoreći o infrastrukturi, Tomić je kazao da je to pitanje svih pitanja u crnogorskom sportu.
- Prije neki dan bio sam u klubu gdje treniraju sestre Berišaj. A sjećam se i sale u kojem su počele karijeru, u Besi kod trenera Nikole Gegaja. Gledao sam te priloge iz čega je čovjek tada napravio šampione. To je nastavio Vlado Stanišić, u improvizanoj sali koju je sam napravio. Vidio sam kako se u skromnim uslovima i neuslovima rađaju veliki šampioni - rekao je Tomić. 
On je istakao da su na poligonu Resursnog centra uspjeli da, uz podršku Ministarstva sporta, naprave standardizovanu jamu za skok u dalj i tri bacališta za bacanje kugle, diska i koplja iz specijalizovane solice. 
- Ponosan sam i srećan sa jedne strane da se cijela podgorička atletika održava na tom poligonu. S druge strane tužan sam što je taj poligon jedino mjesto u Podgorici gdje možemo da odradimo trening u jednom bazičnom sportu kakav je atletika - rekao je Tomić.
On je kao pozitivan odnos prema sportu osoba sa invaliditetom naveo Glavni grad i Nikšić.
- To su ozbiljne podrške POK-u, koje puno znače sa lokalnog nivoa. Glavni grad je kroz svoj pravilnik već nekoliko godina utemeljio podršku za naših sedam klubova. Nikšić je napravio iskorak više najavom da će Golbal klub Nikšić postati dio vlasništva tog grada - rekao je Tomić. 
On je pojasnio da je ideja da od ove godine Golbal klub bude u vlasništvu grada i da preuzima njegovo finansiranje.
Prema njegovim riječima, kada se priča o sportu osoba sa invaliditetom treba reći da se njihovi rezultati ne mjere samo medaljama, nego da je njihov značaj sporta u toj oblasti mnogo širi.
- Lijepe su medalje i one su dobar motiv za razvijanje jednog fenomena, ali je mnogo važnije da djecu s invalidetom od malih mogu uvučete u sistem sporta, fizičkog vaspitanja, fizičkog vježbanja. To je posebno važno za njihovu rehabilitaciju u prvim koracima, kasnije socijalizaciju, integraciju, samopouzdanje - rekao je Tomić.
Govoreći o kalendaru u 2026. godini on je izdvojio Zimske paraolimpijske igre, navodeći da se nada da će Crna Gora otvoriti novu stranicu u istoriji sporta.
- Svi znamo koliko je teško razvijati taj momenat zimskog sporta u redovnom programu, a kamo li u paraolimpijskom sportu. Imamo sjajanog momka sa Žabljaka Andreja Šibalića, koji se trudi da kroz wild card pozivnicu zabilježi i svoj prvi zvanični nastup na Paraolimpijskim igrama u Milanu i Koristini Dampeco - rekao je Tomić.
On je istakao da ove godine u nekim sportovima kreću kvalifikavcije za Paralimpijske igre Los Angeles 2028.
- Nama će akcenat biti na dva velika događaja. To su Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu, koje će, računajući kvalifikacije i sam šampionat, biti u rangu Paraolimpijskih igara. Samo 15 igrača svijeta će igrati na Tajlandu. I drugo, u parastreljaštvu, na kojem će Đinović biti ozbiljan kandidat - rekao je Tomić.
On je istakao da će 2026. biti izazovna i za šahiste, koje očekuje IBSA Svjetsko prvenstvo u Sofiji i IBCA šampionat Evrope na Kritu, kao i Svjetsko ekipno prvenstvo u Petrovcu.
Prema njegovim riječima, u ostalim sportima uvijek je izazovno Evropsko prvenstvo u plivanju i parabiciklizmu. 
- Ozbiljan program u 13 sportova. Hoću da istaknem i početak naše priče u paratekvondou, u sjajnoj ekipi gdje su sestre Berišaj, Zinedin Bećović, trenira i naš Andrija Đurović. Mislim da će 2026. biti godina njegovog debija - rekao je Tomić. 
On je istakao da postoji ideja i da se krene sa novom pričom para boćanja u Crnoj Gori.
Komentarišući crnogorski sport u redovnom programu, on je kazao da je 2025. bila sjajna godina, posebno za mlađe kategorije.
- Moramo biti ponosni na rezultate i naše dvije vaterpolo reprezentacije, posebno na U 18 koja je bila prvak Evrope. Naravno i na dvije ženske rukometne reprezentacije i EP koja su sjajno organizovana u Podgorici. Sjajni rezultati Berišaj, kik boksera Čađenovića, boksera Roganovića. Treba istaći i finale Marije Vuković, dobri nastupi rukometašica i vaterpolista, kao i košarkaša u seniorskoj konkurenciji - rekao je Tomić.
On je naglasio da su to sjajni rezultati crnogorske mladosti i da se mora pažljivo ispratiti taj najosjetljiviji proces u razvoju sportiste od te mlađe kategorije do one uske specijalizacije seniorskih voda.
- Tu ne smijemo da dozvolimo da nam se gube veliki talenti, a nemojte da se sada vraćam kroz nekoliko primjera gdje smo imali evroske i svjetske juniorske šampione koji kasnije u senjorskoj konkurenciji nijesu pokazali ni dio onoga koliko su vredjeli. E tu je snaga sistema - kontinuiranog ustavršavanja, ulaganja u struku i infrastrukturu, u klubove prije svega, reprezentacije i saveze - rekao je Tomić.
On je kazao da je ponosan na sponzore i prijatelje POK-a, sve one koji su godina bili uz sport osoba sa invaliditetom.
- Hvala svima. Idemo dalje, zajedno i u 2026. godini - zaključio je Tomić.

Tomić: Bakić 2025. godinu učinio posebnom

U sarajevskom naselju Grbavica jedna žena je poginula nakon što je na nju palo stablo bora, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Iz sarajevske Hitne pomoći potvrdili su da se stablo srušilo na ženu nakon čega je od povreda preminula na Kliničkom centru u Sarajevu.
Stablo je palo zbog težine snijega.
Snijeg, koji je pao širom Bosne i Hercegovine (BiH), izazvao je probleme.
Iz Elektroprivrede BiH saopštili su da su zbog snijega zabilježeni brojni kvarovi na elektroenergetskom sektoru.
Najteža situacija je u Tuzlanskom kantonu, gdje je bez struje više od 29 hiljada potrošača.
Slična situacija je i u na istoku BiH, u Goraždu, a veći dio opštine Gornji Vakuf-Uskoplje bio je bez struje.
Na području opštine Travnik, u srednoj Bosni, zabilježeni su prekidi električne energije u više naselja.

Arhivi koji ruše mitove: Crna Gora, Osmansko carstvo i istina koja se prećutkuje

Ko god je spreman da čita, moraće da prihvati ono što arhivi pišu: Crna Gora nije bila Srbija, Crnogorci nijesu bili Srbi i nikada im to nije nametnuto. Sve ostalo je politika, ne istorija

Vuković: Ekonomska aktivnost Crne Gore iznad evropskog prosjeka, čini stabilnu i realnu osnovu za 2026.

Drašković načelnik ulcinjske policije, Knežević u Herceg Novom, a Tadić u Tivtu

Tomić: Bakić 2025. godinu učinio posebnom

Snijeg izazvao probleme u BiH, u padu stabla poginula žena

PRATITE TVe UŽIVO