Crna Gora je ispunila ratni cilj koji su joj saveznici propisali i na osnovu toga je kralj Nikola pošao u emigraciju sa tim kapitalom, insistirajući da se Crna Gora u tom ratu žrtvovala maksimalno i da je treba uvažiti, prije svega kroz njene državne interese, a upravo je kasnije ispalo suprotno – Crna Gora je faktički kažnjena od strane saveznika za ono što je bio njen doprinos od 1914. do 1916. godine – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Povodom 110 godina od obilježavanja Mojkovačke bitke, SPC je najavila svečanu akademiju pod sloganom – Da svak prizna Srbu-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu – što je, kaže Papović, jedna vrsta nenaučnog revizionizma, sa ciljem da se istorijske činjenice mijenjaju na osnovu ubjeđenja, a ne na osnovu novih saznanja i činjenica.
Podsjeća da je Crna Gora ušla u Prvi svjetski rat da bi se borila za tuđe interese, prvenstveno, kako tvrdi, za ratne ciljeve Srbije, jer je dvije trećine crnogorske vojske od 1914. do 1916. godine bilo angažovano kao direktna podrška srpskoj vojsci.
– Ovdje se radi o nenaučnom revizionizmu i upravo je ova formulacija primjer za to. Srbo-Crnogorcu je termin koji je preuzet iz kasnije sastavljene jedne deseterčke guslarske pjesme. To uopšte nije bio termin koji je upotrebljavan u vrijeme Mojkovačke bitke. Što se tiče same Mojkovačke bitke, dešavanja s početka 1916. godine po novom, odnosno kraja 1915. godine po starom kalendaru, to je rezultat učešća Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla prije svega da bi se borila na strani onoga što su joj saveznici propisali kao njen ratni plan, jer moram podsjetiti da Austrougarska nije objavila rat Crnoj Gori 1914, nego je Crna Gora objavila rat Austrougarskoj, i to prije svega na insistiranje Rusije, koja je željela da na taj način uključi Crnu Goru u rat kako bi se ona žrtvovala za ciljeve Srbije. To je bio stav i ostalih saveznika, odnosno sila Antante, tako da je Crna Gora bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije, odnosno za tuđe ciljeve. Crna Gora je to morala da uradi jer je imala vojnu konvenciju sa Rusijom, prema kojoj je Rusija imala odlučujuću ulogu u angažmanu crnogorske vojske u ratnim operacijama, prije svega zbog finansiranja crnogorskog budžeta, zatim zbog velikih investicija koje je Rusija ulagala u crnogorsku vojsku i na taj način je držala crnogorsku vojsku i državu zavisnom od svojih balkanskih ciljeva – rekao je Papović.
Podsjeća da u oktobru 1915. godine počinje velika austrougarska ofanziva protiv Srbije, uz podršku Njemačke i Bugarske, kada se Srbija našla u veoma teškoj poziciji, pa je od crnogorske vojske, kako kaže, traženo da se žrtvuje na Mojkovcu, što je ona i učinila.
– Prvobitna namjera bila je da se srpska vojska povuče dolinom Morave i Vardara prema Solunu, međutim, suparničke trupe su to spriječile, pa se sa Kosova povlači preko Metohije, odnosno putem Peć–Čakor–Andrijevica–Mateševo–Kolašin prema Podgorici i Skadru. Crnogorska vojska dobija zadatak da joj štiti tu odstupnicu i tokom posljednja dva mjeseca 1915. godine, uz izuzetne napore, izvršava taj ratni zadatak. Vrhunac tog operativnog angažmana bila je upravo Mojkovačka bitka i tada je, iako je petnaestak dana prije nje posljednji srpski vojnik već bio u okolini Skadra, ta bitka definisana kao presudna za spasavanje srpske vojske – istakao je Papović.
Smatra da je smještanje Mojkovačke bitke u narative Srpske pravoslavne crkve, Andrije Mandića i Nove srpske demokratije poruka da bi Crna Gora ponovo trebalo da se žrtvuje za srpske interese.
Dodaje i da stavljanje Mojkovačke bitke i kosovskog zavjeta u isti kontekst nije istorijski utemeljeno, jer je Srbija Kosovo osvojila 1912. godine u Balkanskim ratovima, kao ni tvrdnja da je Brskovo srednjovjekovni srpski grad.
– Sredinom 13. vijeka otvoren je rudnik u Brskovu, u koji je srpski kralj Uroš I doveo Sase iz njemačkih rudnika, specijalizovane za rudarstvo. Tu je otvoren rudnik srebrne rude, trg za trgovinu tom rudom i topionica novca. Otprilike od sredine 13. do kraja 14. vijeka taj rudnik je radio, a dubrovački trgovci, koji su imali interese u toj rudi, navode da je već krajem 14. i početkom 15. vijeka Brskovo bilo napušteno. To je bio samo rudnik sa trgom i iz toga proizilazi da se neznanje može razumjeti, ali je riječ o nenaučnoj reviziji – poručio je Papović.
Podsjeća da su svi događaji u Drugom svjetskom ratu proučeni i da se istorijska nauka o njima izjasnila, pa postavlja pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva bavi tim periodom i odnosima četnika i partizana, na zahtjev mitropolita Joanikija koji je pozvao na osnivanje instituta za izučavanje zločina tokom i nakon rata.
– Kakve to veze ima sa pravoslavljem i sa njihovom osnovnom djelatnošću? Jasno je da se crkva Srbije stavila na stranu četničke ideologije i prihvatila je kao svoje političko i javno djelovanje, želeći da na ovaj način ponovo izvrši nenaučnu reviziju istorije. Ne bi me začudilo, s obzirom na njen uticaj na postojeću Vladu, da se zaista realizuje i ta besmislica poput osnivanja instituta – zaključio je Papović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Pratiite informativnu emisiju 24 sata na Televiziji E večeras od 19 sati.&nbsp;
Tema večerašnje emisije: Nevrijeme nad regionom
- Obilne padavine zahvatile veći dio Crne Gore, dovele do naglog porasta vodostaja rijeka i poplava u nekoliko gradova i naselja. MUP upozorava na moguće vremenske nepogode u narednim danima, očekuju se obilne padavine praćene jakim vjetrom, dok je od srijede uveče najavljeno jače zahlađenje. 
 
- U Sarajevu poginula žena na koju je palo stablo u naselju Grbavica, zbog težine sniježnog pokrivača. 
 
Gost emisije je Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu 
 
Razgovaramo o globalnim potresima i mogućim posljedicama američke intervencije u Venecueli, budućnosti međunarodnog prava, suvereniteta država i novim linijama svjetske moći. 
 
U okviru "24 sata" i komentar glavnog i odgovornog urednika TVE Draška Đuranovića, o političkoj manipulaciji protestima u Zeti.

1250x600

1084x550

24 sata na TV E: Gost Siniša Vuković

Informativnu emisiju "24 sata" na Televizija E večeras vodi Marina Ilić.
Tema dana je napad na Venecuelu, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp saopštio da su Sjedinjene Američke Države izvele napad, te da je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zarobljen zajedno sa suprugom i izvučen iz zemlje.
Gošća emisije je Nikoleta Đukanović, politikološkinja, sa kojom ćemo analizirati međunarodne i regionalne implikacije ovog događaja.
U emisiji donosimo i pregled obilježavanja Dana opštine Bijelo Polje, kao i analitički osvrt na ključne političke događaje koji su obilježili 2025. godinu u crnogorskoj politici.
Pratite „24 sata“ večeras na Televiziji E.

Informativna emisija „24 sata“: Napad na Venecuelu i politička retrospektiva 2025. godine; Gošća Nikoleta Đukanović

Većina studenata koja studira van granica Crne Gore nastavi i svoj radni angažman i život u inostranstvu. Cilj je napraviti početni korak i ostati u kontaktu sa njima kako bi bili uključeni u višegodišnje, održive projekte, ne samo finansijske, već i kadrovske. Crna Gora šalje u kontinuitetu poruke da su iseljenici njeni najbolji predstavnici i diplomate, ali i ljudi koji održavaju finansijski sistem Crne Gore – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar za dijasporu Mirsad Azemović.
Registar dijaspore je, kaže Azemović, nasušna potreba Ministarstva dijaspore da bi se preko tačnih podataka o crnogorskoj dijaspori širom svijeta moglo strateški djelovati prema iseljenicima.
– Zaključili smo da je postojeći registar bio jako glomazan, komplikovan za popunu i da definitivno nije dao rezultate, pa smo pristupili izradi novog registra. U saradnji sa Ministarstvom javne uprave izradili smo registar kojim smo uklonili manjkavosti prethodnog, pojednostavili dosta pitanja, sveli to otprilike na dvije minute jedne ankete. Mogu vam reći da je naša dijaspora sa velikim zadovoljstvom prihvatila taj registar, iako je bilo otpora zbog loše interpretiranih namjera. Namjera je da registrujemo našu dijasporu i da znamo koji su njihovi afiniteti, obrazovni profili i, na kraju, da li oni žele da ulažu u Crnu Goru ili ne. Preko tog registra dobićemo kompletnu sliku naše dijaspore i znaćemo koje politike država treba da sprovodi – rekao je Azemović.
Podsjeća da su državi potrebni tačni statistički podaci o broju crnogorskih iseljenika, jer ta dijaspora, ističe on, doprinosi razvoju države kako u ekonomskom, tako i u kadrovskom smislu.
– Pokušavamo ljude dobrim politikama vratiti u državu, iskoristiti njihove kapacitete i u finansijskom dijelu, ali i iskustvo, stečena znanja i diplome. Važna je i činjenica da je naša dijaspora dobro konektovana sa velikim sistemima, fondovima i politikama u državama prijema, što predstavlja resurs za lobiranje Crne Gore u svijetu. Očekujem da će privući direktne strane investicije koristeći veze koje su uspostavili – istakao je ministar.
Dodaje da su budžetom opredijelili sredstva za unapređenje ključnih projekata, među kojima je i manifestacija Dani dijaspore, koja se ove godine održala u šest opština.
– Sljedeće godine računamo da možemo povećati broj opština partnera i iznos budžeta. Nastavljamo i online kurs crnogorskog jezika koji smo pokrenuli krajem ove godine – želja naše dijaspore koja traje godinama. Prva grupa završava u martu, a krećemo i sa novom. Računam na više zainteresovanih jer se već proširila pozitivna priča ove prve grupe. Pokrećemo i kancelariju za povratnike – naglasio je Azemović.
Da bi se crnogorski jezik izučavao svuda gdje egzistira dijaspora, potrebni su veći resursi i stručni kadrovi.
– Počeli smo konsultacije sa Ministarstvom prosvjete da vidimo kako najbolje možemo da im izađemo u susret. Treba istaći da kada je u pitanju dijaspora, djelujemo sa više adresa i institucija: Ministarstvo dijaspore, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo sporta, Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova – rekao je Azemović.
Kao nedostatke navodi česte promjene na direktorskim pozicijama u nekadašnjoj Upravi, nedostatak kadrovskih kapaciteta i lošu percepciju dijaspore o funkcionisanju te institucije.
Ističe da je jezik najveća potreba iseljenika, ali i povezivanje dijaspore i države kroz kulturno-umjetničke programe.
– Trebalo je vremena da se vrati povjerenje dijaspore. Imamo preko 200 registrovanih udruženja sa kojima sarađujemo, a mnogo naše dijaspore individualno se uključuje u humanitarne aktivnosti. Zato smo morali obići većinu udruženja i vidjeti njihove potrebe – kaže Azemović.
Važna je, poručuje, veza dijaspore sa maticom jer su ti ljudi patriote koji prate dešavanja u Crnoj Gori.
– Dobili smo podatak da je na Montesongu glasalo 13.000 ljudi iz dijaspore, a 17.000 iz Crne Gore. To pokazuje koliko prate dešavanja. Moramo iskoristiti momenat njihove privrženosti matici da ih motivišemo da se vrate i da slobodnije ulažu kapital stečen u inostranstvu, da ga vraćaju u Crnu Goru za kvalitetne projekte – poručio je ministar.
Podsjetio je da je Ministarstvo dijaspore počelo sa nekoliko službenika, da su gradili sistem i intenzivno radili na medijskoj promociji.
– Samo ove godine dao sam više od 30 intervjua za crnogorske medije, mnogo i za štampane, i zadovoljan sam prisustvom u javnosti. Ovo je glomazna Vlada i nije lako doći do medijskog prostora; potrebni su kvalitetni projekti da biste privukli pažnju. Mislim da smo uspjeli da fokus stavimo na ovo Ministarstvo – zaključio je Azemović.

Azemović: Moramo iskoristiti taj momenat privrženosti matici da motivišemo iseljenike da se vrate u državu

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, od 19 sati, tema dana je - zagađenje u Pljevljima i lanac odgovornosti.
Naš gost je turizmolog Rade Ratković.
Teme koje obrađujemo su i:
- Alarmantno u zdravstvenom sistemu Crne Gore, ko je odgovoran?
- Koliko je nesreća na Savinom kuku poljuljala povjerenje građana u turističku ponudu i bezbjednost skijališta?
- Dvije strane Srbije: studenti prikupljaju potpise podrške, nadležni uklanjaju dio Ćacilenda;
- Sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Tema dana - zagađenje u Pljevljima i lanac odgovornosti, gost Rade Ratković

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, od 19 sati, tema dana je - koliko troše političari, a koliko misle na građane.
Naš gost je advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Teme koje obrađujemo su i:
- Skupština raspravljala o nekoliko tačaka, tema jezika ponovo aktuelizovana;
- Ustavni odbor saslušao sve kandidate za izbor sudije Ustavnog suda, Miodrag Pešić povukao kandidaturu;
- Kriza vlasti u Bijelom Polju.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Tema dana - koliko troše političari, a koliko misle na građane, gost Aleksandar Olenik

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je lakše povrijedjeno pet osoba.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Baru, Kotoru i Nikšiću po dvije i u Bijelom Polju jedna.
Izdato je 460 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 42 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Gošća informativne emisije "24 sata" na Televiziji E večeras je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Teme koje obrađujemo:
- Vlada Crne Gore privremeno obustavila priznavanje diploma u svrhu zapošljavanja, stečenih na Univerzitetu Megatrend iz Srbije.
- Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece
- Mujović nudi dodatne garancije: Glavni grad spreman za realizaciju niza infrastrukturnih projekata u Botunu.
- U 24 sata analiziramo: da li su otvorene liste dobro rješenje za politički sistem Crne Gore?
Informativnu emisiju 24 sata vodi Marina Ilić.
Budite uz TV E od 19 sati.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Daliborka Uljarević

Vlast vršiti sa Mandićem, Kneževićem, SNP-om, a za vrhovnog političkog, moralnog i idejnog arbitra uzeti Srpsku pravoslavnu crkvu, jer su te strukture opasne po društvo i kad su u opoziciji, a ne kada su u vlasti i drže ključne poluge moći – nemaju se onda šta čuditi što se dešava Trinaestojulska nagrada, spomenik Pavlu Đurišiću i smjene u institucijama – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Danas su građani, kaže Vujović, sa impozantnog skupa na Gorici poslali poruku da se slobodni i antifašistički nastrojeni građani Crne Gore neće miriti sa fašizacijom društva koja je od 30. avgusta u kontinuitetu, a naročito u posljednjih godinu i po dana doživljava kulminaciju.
– Poslata je snažna poruka i te poruke će se, siguran sam, slati i ubuduće. Plašim se da će biti dosta povoda za tako nešto. Desila se jedna, najblaže rečeno, skandalozna stvar kad su neki učesnici današnjeg protesta pozvani na informativni razgovor zbog toga što su nosili transparent poznat sa fudbalskog stadiona, koji je postao reper za sve antifašističke pokrete i proteste u regionu – četnici i ustaše zajedno ste bježali. Imate situaciju, najgoru od svih distopija koja nam se može desiti: jedno takvo vrijednosno urušavanje da se građani koji tako govore o pokretima koji su bili fašistički – četničkom i ustaškom – tretiraju od strane tužilaštva kao govor mržnje. To je sve što treba da znamo o današnjoj Crnoj Gori i vrijednosnom pravcu u kojem se kreće, i čekamo objašnjenje tužilaštva povodom svega toga. Da li smo došli do te tačke kada se kritika i otpor prema ordinarno fašističkim pokretima i protagonistima iz bliže i dalje prošlosti tretira kao govor mržnje – rekao je Vujović.
Smatra da je u Crnoj Gori na sceni bezakonje, jer su legitimisane sve nazadne ideologije i pokreti iz bliže i dalje prošlosti, dok je s druge strane takođe na sceni bezakonje.
Dodaje i da je smjena direktorice Narodne biblioteke primjer bezakonja, jer se usprotivila nezakonitoj i skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade.
– Kao što je i dodjela same nagrade bila nezakonita i falsifikatorska, znamo sve šta je pratilo taj tragikomični proces. S druge strane imate ideološku komponentu kome je nagrada dodijeljena, a u slučaju gospođe Lompar mogu samo reći da se radi o kadru Budimira Aleksića. Ako znamo koji je politički profil Nove srpske demokratije, a Budimir Aleksić predstavlja njenu tvrdu struju, onda je jasno kakav je kadar postavljen da rukovodi jednom od najvećih kulturnih institucija u Crnoj Gori. Možda treba da budemo zadovoljni što nijesu doveli Bećira Vukovića da kadruje tom institucijom, mada ne znam šta je gore od to dvoje – istakao je Vujović.
Ukazuje i na sve češću indoktrinaciju mladih ljudi od strane Srpske pravoslavne crkve, kroz razne zloupotrebe i manipulacije.
– Regrutuju se mladi ljudi kojima se ispira mozak, koji se indoktriniraju tako da ne mogu da sagledaju prave vrijednosti. Mene ne iznenađuje, ako je tačno, da je neki mladi čovjek do te mjere izmanipulisan da mu je priča o Srebrenici legitimna, da mu je Ratko Mladić heroj a ne zločinac. Što ne bi vjerovao ako mu to svakodnevno plasiraju ljudi ne sa margine, ne iz opozicije, nego ljudi na najvišim državnim pozicijama – naglasio je Vujović.
Ističe i da nema suštinske razlike između politike partija vlasti – DF-a, Demokrata, SNP-a – pa i jednog značajnog dijela PES-a koji, kako tvrdi, prikriveno slijedi tu politiku.
– Mislim da većina poslaničkog kluba PES-a više slijedi Andriju Mandića nego Milojka Spajića, što god se podrazumijevalo pod tom nejasnom i nedefinisanom politikom gospodina Spajića. To je ista politika i dio revizionizma, ne samo iz ’45, već i iz devedesetih godina. To je jedan velikodržavni mehanizam, retrogradna i destruktivna politika koja još uvijek nije poražena – rekao je Vujović.
Osvrnuvši se na slučaj Botuna, kaže da je riječ o „opštoj sprdnji“, jer, kako navodi, Milan Knežević „vrti vlast oko malog prsta“, a dio je te iste vlasti.
– Imate gradonačelnika Mujovića koji se ispravno zalaže za kolektor. Pazite o čemu mi danas razgovaramo, u koju tačku smo doveli društvo: da mi 2025/26. raspravljamo o tome treba li nam uređaj za prečišćavanje otpadnih voda. Na sceni je politička i socijalna paradigma koja ovo društvo vraća vjekovima unazad. Oni žele da nas vrate u 17. ili 18. vijek, ne samo ideološki, već i po elementarnim civilizacijskim pitanjima – zaključio je Vujović.

Vujović: Kritika fašističkih pokreta se od strane tužilaštva tretira kao govor mržnje

Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca upozorilo je da bi uvođenje dvojnog državljanstva predstavljalo ozbiljnu prijetnju po opstanak Crne Gore, njen suverenitet i državnost, ocjenjujući da je riječ o „sigurnom putu ka nestajanju države“.
U saopštenju koje potpisuje ovo udruženje navodi se da bi potencijalni priliv najmanje 100.000 građana „porijeklom“ iz Crne Gore, a sa prebivalištem u Srbiji, imao dalekosežne i nesagledive posljedice, ističući da je riječ o brojci koja predstavlja ozbiljan izazov čak i za znatno veće države od Crne Gore.
- Aktuelna vlast, u sadejstvu sa Crkvom Srbije, trasira put ka nestanku Crne Gore kroz politiku dvojnog državljanstva - poručuju iz Crnogorskog društva „Lovćen“, uz ocjenu da su, kako navode, priče o zaštiti državnosti „licemjerne i politikantske“.
Oni tvrde da su namjere vlasti, kako kažu, svima jasne, te da se politika dvojnog državljanstva sprovodi u interesu Beograda, a na štetu Crne Gore. Prema njihovim riječima, pitanje dvojnog državljanstva predstavlja „crvenu liniju“ preko koje suverenističke snage ne bi smjele da pređu.
Iz ovog udruženja apeluju na jedinstvo svih koji Crnu Goru vide kao suverenu i nezavisnu državu, poručujući da je, kako navode, „posljednji trenutak“ da se prevaziđu lične i političke razmirice i fokus stavi na, kako ističu, jedini zajednički interes – opstanak Crne Gore.
- Vrijeme neumitno ističe. Zadnji je vakat – u pamet se - poručuje se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Tag: 24-sata