Četiri godine je prošlo od građanskog protesta na Belvederu protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija.Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanska aktivistkinja Svetlana Pajović- Musić. &nbsp;
Smatra da je 5. septembra 2021. godine prestala da postoji crnogorska država i svima je od toga dana trebalo da bude jasno šta će se dešavati u crnogorskom društvu.&nbsp;
Sve je počelo, prisjeća se Pajović-Musić, 4.septembra 2021. godine kada su građani probili policijski kordon i oko jedan sat poslije podne izašli na Belveder, gdje su ostali do sjutradan i 6 sati ujutru.
Prisjećanje, kaže ona, na taj događaj nosi različite emocije, od osjećaja dostojanstva i ponosa zbog zajedništva i nacionalnog jedinstva do buđenja građanskog otpora. Tu je, kaže Pajović-Musić, i osjećaj gorčine zbog saznanja koliko su zloupotrebljene institucije Crne Gore, od strane kriminalaca, pravoslavnih bratstava i srpske službe.
- Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma i te fašističke čizme, koja je te godine došla u obliku unutrašnjih uzurpatora. Tako da možemo da smatramo da je Belveder jedna nit koja povezuje i 13.jul 1941.godine kada smo imali opštenarodni ustanak, ali bile su drugačije istorijske okolnosti. Međutim u kontekstu podizanja građanske svijesti, ujedinjavanja nacionalnog zajedništva to se opet desilo na Belvederu 2021.godine - rekla je Pajović - Musić
Kaže da se 5. septembra desio jedan udruženi zločinački poduhvat, jer je količina sile prema građanima predstavlja nešto što građani Cetinja i Crne Gore nikad neće zaboraviti. &nbsp;Sam Belveder je bio pokazna vježba dokle i kako su, kaže ona, spremni da idu, pa je posle Belvedera došla druga Vlada Dritana Abazovića koja je potpisala Temeljni ugovor.
- Belveder je samo početak niza događaja koji su kulminirali, sve što nijesu pokazale dvije, ili tri godine, ono što smo mi pričali šta crkva Srbije radi, kada smo je nazivali po imenima kako jeste. To nije duhovna i religijska organizacija, to je organizacija teroristička, paramilitarna, parapolitička, tada su nas smatrali ekstremistima, nazivali raznim imenima, a mi smo samo vidjeli njihovo pravo lice. To što nijesu pokazale dvije, tri godine, pokazalo je pet, sada je cijela Crna Gora vidjela, pogotovu kroz slučaj postavljanja spomenika ratnom zločincu, to se više ne krije, već javno radi. Belveder je bio pokazatelj kuda će ići crnogorsko društvo - naglasila je Pajović - Musić.
Poručuje i da je Belveder zajednički imenitelj svima, pa poziva sve koji su bili na Cetinju &nbsp;da se prisjete šta su jedni drugima tih dana &nbsp;značili.&nbsp;
- To nacionalno zajedništvo, to građansko zajedništvo u borbi protiv fašizma, kleronacionalizma u tom obliku treba da nam bude vodilja, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo ovo zlo koje je snašlo Crnu Goru - zaključila je Pajović-Musić.
Pajović-Musić je kazala da će se godišnjica Belvedera održati u nedjelju 7.septembra u 17 sati, na platou pored Biljarde, ispred manastira. Dodaje da je skup prijavljen i odobren, a organizator skupa je NVO Centar za građanska prava.&nbsp;
Poručuje da je cilj miran i dostojanstven skup, koji će biti podsjećanje na vrijednosti građanskog društva i antifašizma.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajović-Musić: Samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo zlo koje je snašlo Crnu Goru

Cetinje je šifra opstanka Crne Gore, ali Cetinje i Belveder nijesu samo Cetinjana, Cetinje i Belveder su svih onih koji žive u Crnoj Gori i koji žele dobro Crnoj Gori, koji žele suverenu, pro evropsku Crnu Goru - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i predsjednik OO te partije na Cetinju - Oskar Huter.
Prisjećajući se 5. septembra 2021.godine, Huter poručuje da je Belveder jedan od ključnih trenutaka, novije crnogorske istorije.&nbsp;
- Belveder je znak otpora, simbol slobode, mjesto koje šalje poruku građanima Crne Gore da je to onaj momenat kada su Crnogorci i građani Crne Gore goloruki izašli da brane identitet crnogorski, suverenitet, da brane i nacionalne crnogorske interese - rekao je Huter.&nbsp;
S druge strane, podsjeća Huter, Belveder je pokretač i neke nove energije, jer su građani shvatili da institucije ne rade svoj posao, pa su izašli i, kako kaže, pokazali da postoji sloga i energija koja će se suprotstaviti nekim naumima. Podsjeća da su uz policijsku represiju i zloupotrebu cijelog državnog aparata, uspjeli da ustoliče popa crkve Srbije.
- Uspjeli su da ga isporuče uz neka pancirna ćebad, čime je sami čin ogoljen do srži, time je crkva Srbije pokazala šta je ona zapravo. Ona se 2020.godine željela predstaviti u nekom drugom svjetlu, time što se navodno borila za neka vjerska prava, a naprotiv, vidjeli smo 2021. da to nijesu vjerska prava, da je to bio isključivo jedan politički atak na Cetinje, Crnu Goru, na dostojanstvo Crne Gore. Onome koji je isporučen građani Crne Gore su rekli ono što nijesu nijednom vladici na taj način rekli - da nije dostojan onog mjesta gdje sjedi, trona sv.Petra Cetinjskog. Nije dostojan i to je jako bitna poruka u tom procesu - istakao je Huter.
Cetinje je srž crnogorskog identiteta, poručuje Huter, pa je u tom smislu konstantna meta. &nbsp;
- Cetinje je, na kraju krajeva, perjanica antifašizma u Crnoj Gori, ali i u bivšoj Jugoslaviji, Cetinje je grad heroja, onda vam je jasno da oni koji zastupaju vrijednosti fašizma imaju težnje i stremljenja protiv Cetinja, jer ako uspijete da slomite taj duh koji ovdje rađa i njeguje, onda ste na pola posla da uradite i ono što su krajni naumi - zaključio je Huter.

Huter: Cetinje je perjanica antifašizma i grad heroj, Belveder je simbol otpora i slobode

Saradnik na Fakultetu političkih nauka dr Nemanja Batrićević za Antenu M poručuje da je i nakon četiri godine značaj Belvedera neosporno velik, prije svega u simboličkoj ravni.
Batrićević napominje da je Belveder mjesto gdje se nacionalno dostojanstvo Crnogoraca branilo dva puta u razmaku od 80 godina i to oba puta protiv istog neprijatelja – velikosrpskog nacionalizma.
- Ta istorijska kopča je razlog zašto je Belveder postao referenca koja je već sad dio popularne kulture i kolektivnog śećanja - napominje on.
Na pitanje kako vidi značaj protesta na Belvederu, njegove rezultate u stvarnoj i simboličkoj ravni, Batrićević kaže:
- Jednako je vjerovatno čuti o Belvederu na promociji knjige, na stadionu ili u kafani. Naravno, simbolika nije linearna stvar. Neki događaji ostvare svoj potencijal za oblikovanje kolektivne svijesti ranije, neki kasnije. Ono što je sad već jasno je da će buduće generacije, kad budu suočene sa sličnim pokušajima narušavanja nacionalnog dostojanstva, neminovno crpiti inspiraciju i snagu otpora iz Belvedera - poručuje Batrićević.
Sagovornik Antene M ističe da je energija i reakcija tog 5. oktobra 2021. bila organska koju ne mogu u potpunosti uništiti ni političke partije koje su njom trgovale.
Batrićević smatra da ta energija u praktično-političkom smislu nije nestala, već da su suverenističke partije nesposobne da je mobilišu u adekvatnu političku akciju.
- Tada poljuljana vlast na nacionalnom nivou našla je izlaz u manjinskoj podršci DPS-a Abazovićevoj vladi, iz koje je izašao Temeljni ugovor, dok je lokalnu vlast na Cetinju SDP odlučio praviti sa onima koji su toga dana bili zabrinuti prije svega za zdravlje Joanikija Mićovića. Duh Belvedera je beskompromisna borba, a to nažalost nije duh suverenističkih partija u Crnoj Gori. Otuda je simbolički značaj Belvedera ostao veći od praktično-političkog. No, ako moram birati između dva, makar na duže staze, simbolika je od veće važnosti - napominje naš sagovornik.
A tokom krize na Cetinju, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić formirao je tijelo nepoznatih nadležnosti I sa sastanka istog objavio fotografiju na društvenim mrežama na kojoj se vide tadašnji poslanici Marko Milačić i Momo Koprivica, ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, šef ANB-a Dejan Vukšić te ministarka odbrane Olivera Injac.
Moglo se naslutiti da su se iz “VAR sobe”, kako je fotografija dobila naziv na društvenim mrežama, izdavale naredbe kako “posao” privesti kraju.
Batrićević ističe da su, liše tadašnjeg premijer Krivokapića, većina ostalih i danas u državnom vrhu, na ovaj ili onaj način.
- Oni su toga dana bili u službi jedne vjerske organizacije, a protiv građana u čije su ime navodno vršili te funkcije. Radi se o vjerskim fanaticima koji su na funkcije „apostola“ došli voljom Crkve Srbije. I danas vladaju u korist Crkve Srbije. Ali još samo kratko. Ubrzo će, baš kao i Abazović, „odraditi“ svoje i biti skrajnuti u korist partija bivšeg DF-a. U naredne dvije ili tri godine na političkoj sceni vjerovatno neće biti Milatovića i Spajića, a Mandić i Knežević će do tada ostvariti sve svoje srednjoročne planove. Možda Spajić i Milatović tada shvate zbog čega ih je na Belvederu čekala blokada. No, biće kasno. Crna Gora je već danas manje demokratsko, građansko i sekularno društvo. Podrška za učlanjenje u EU je na istorijskom minimumu. Već odavno se ne ponašamo kao NATO članica i niko na Zapadu ne vjeruje da smo išta više od Trojanskog konja Rusije i Srbije. Belveder je u potpunosti razotkrio to navodno „umiveno“ lice nove elite. Bogobojažljivi Milatović i Spajić, današnji predśednik i premijer, su opsesivno insistirali na ustoličenju na Cetinju čak i po cijenu sukoba, samo da im vladika ne zamjeri. To su mrlje koje se ne spiraju lako - napominje Batrićević.
Na pitanje koliko je važno to što je Belveder postao svojevrsna lozinka za otpor posrbljavanju Crne Gore, što ga navijači reprezentacije redovno skandiraju na utakmicama, naš sagovornik odgovara:
- Izuzetno je važno, jer to je način da se stvori međugeneracijska veza i da se od takvih epizoda napravi model ponašanja. Nažalost, siguran sam da Belveder 2021. nije posljednjih Belveder. To je jasno iz činjenice da je toga dana u potpunosti razoktriven jedan šizofreni narativ i patološka mržnja prema koju oni imaju prema Cetinju kao simbolu Crne Gore i stožeru crnogorske nacije. Taj narativ sa jedne strane tvrdi da je Cetinje beznačajno mjesto (selo), bez kulture ili istorijske važnosti, koje treba dekontaminirati. Sa druge, spremni su da rizikuju oružani sukob da vazduhom dostave vladiku Crkve Srbije kako bi se simbolični čin ustoličenja desio baš na Cetinju - poručuje Batrićević.
Batrićević napominje da Crna Gora nikad neće biti njihova i da Cetinje nije njihovo, te da otuda dolazi kriminalizacija Cetinja, otvorena stigmatizacija njenih stanovnika, šikaniranje i ignorisanje familija ljudi stradalih u masovnim ubistvima.&nbsp;
- Belveder je pokazao da Crnogorce i Cetinje nije lako poniziti. Toga dana su osramoćeni kućama otišli Joanikije Mićović, crnogorska policija i pomenuti iz VAR sobe. Oni nijesu odustali od Cetinja i Lovćena, ali otpor na koji su naišli na Belvederu 2021. godine čini da se nije lako odlučiti na takav potez ponovo. Kad čuju da se na stadionu pjeva Belvederu, za njih je to podśetnik na neostvareno i opomena da je duh otpora živ. Zato ih Belveder žulja - zaključuje Batrićević.

1084x550

Batrićević: Siguran sam da Belveder 2021. nije posljednji Belveder

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović odlikovao je danas oficira Jovana Radetu ordenom Svetog Petra II lovćenskog Tajnovica za "hrabrost i ljubav prema crkvi naročito na dan ustoličenja Mitropolita".
Radeta je, inače, bio jedan od pilota vojnih helikoptera koji su u zoru 5. septembra izveli operaciju prebacivanja klira Crkve Srbije na Cetinje, čime je obezbijeđeno desantno ustoličenje mitropolita Joanikija.
Tog 5. septembra 2021. godine, po naređenju tadašnje ministarke odbrane Olivere Injac i naredbi načelnika Milutina Đurovića, pilot Jovan Radeta ušao u jedan od dva spremna helikoptera „Bell 412“ i, kako se ispostavilo, uspješno izvršio operaciju transporta sveštenika Crkve Srbije i njihove zaštitne pratnje koju je predvodio komandir Miloš Rakonjac, zajedno sa nekoliko pripadnika Odjeljenja za zaštitu ličnosti crnogorskog MUP-a i više lica za koja se osnovano vjeruje da su bili iz redova srpskih specijalaca, takozvanih ,,kobri“.

Joanikije odlikovao pilota koji je učestvovao u helikopterskom prebacivanju sveštenstva na Cetinje 5. septembra 2021.

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: 5-septembar