Vlada Španije planira da pravo na abortus ugradi u ustav usred, kako su rekli, globalnog napada na reproduktivne slobode izjavio je premijer Pedro Sančez.
Ako bude usvojeno, Španija bi postala druga država na svijetu koja ustavom garantuje pravo na abortus, nakon što je to prošle godine učinila Francuska. Španija ove godine obilježava četiri decenije otkako abortus više nije krivično djelo.
- S ovom vladom neće biti nazadovanja kada su u pitanju socijalna prava- napisao je Sančez na društvenoj mreži X.
Koaliciona vlada socijalista i tvrde ljevice dodatno učvršćuje progresivne i feminističke politike kako bi mobilisala svoje biračko tijelo, dok ankete pokazuju rast podrške krajnje desničarskoj stranci Vox.
Reforma zahtijeva podršku tri petine donjeg doma parlamenta, što znači da bi bila potrebna i podrška poslanika iz redova konzervativne opozicione Narodne partije (PP).
Vlada također želi izmijeniti zakon o abortusu kako bi spriječila da žene koje žele prekinuti trudnoću dobijaju lažne informacije kojima se nastoji uticati na njihovu odluku.
Prema saopštenju iz kancelarije premijera Sančeza, izmijenjeni zakon bi obavezao zdravstvene vlasti da ženama pruže informacije o abortusu isključivo zasnovane na objektivnim naučnim dokazima, u skladu sa standardima institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije ili Američkog psihijatrijskog udruženja.
Ovaj potez uslijedio je nakon što je gradsko vijeće Madrida ranije ove sedmice usvojilo mjeru kojom se zdravstvene službe obavezuju da žene koje razmišljaju o abortusu informišu o takozvanom "sindromu poslije abortusa". Mjeru su predložile i usvojile desničarske, konzervativne stranke.
Prema tvrdnjama Vox stranke sindrom, čije postojanje nema naučni konsenzus, navodno dovodi do upotrebe alkohola i droga, suicidalnih misli ili čak raka ženskog reproduktivnog sistema.
Zagovornici reproduktivnih prava kažu da su globalni napori da se ograniče reproduktivne slobode žena pojačani otkako je Vrhovni sud SAD-a 2022. godine ukinuo presudu Roe v. Wade iz 1973. godine, kojom je priznato ustavno pravo na abortus.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Španija planira da abortus učini ustavnim pravom

„Prekid trudnoće je za svaku ženu teško iskustvo - ne samo fizički, već i emotivno i psihički. Važno je da se o tome govori bez stigme i osude, uz puno poštovanje prava žene da donosi odluke o sopstvenom životu“, istakla je dr Emilija Delević, specijalista ginekologije i akušerstva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNctrZLoC2g%2F%3Figsh%3DZTQ5MDg2djdleHRk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

O prekidu trudnoće važno govoriti bez stigme i osude

Autorke: Hanne Cokelaere, Claudia Chiappa, Mari Eccles
Rejn Belens (Rein Bellens) je nervozno pogledala u retrovizor. Vozila je iz belgijskog grada Genta (Ghent) ka malom primorskom selu Grode (Groede) u Holandiji, a sa njom je bila osamnaestogodišnja djevojka. Vozile su se samo 60 kilometara, ali put je bio od velike važnosti.
Bilo je to krajem 1970-ih, a abortus je u Belgiji tada još uvijek bio protivzakonit. Djevojka je bila silovana i nosila je dijete svog napadača. Obratila se Belens za pomoć, a ova mlada doktorka pronašla je kliniku odmah preko granice.
- Radila sam nešto nezakonito - prisjeća se doktorka, opisujući kako je krišom vozila preko granice, neprestano provjeravajući da li ih policija prati.&nbsp;
- Ali ipak smo to uradile - kaže ona.
Iako je bila ilegalna, njihova vožnja nije bila rijetkost: u to vrijeme, Belgijanke su činile većinu pacijentkinja holandskih klinika za abortus. Podstaknuta tadašnjim ljekarom iz klinike, Belens je kasnije osnovala prvi centar za abortus u regionu Flandrije, desetak godina prije nego što je Belgija djelimično legalizovala proceduru. Kasnije je zbog toga i krivično gonjena.
Skoro 50 godina kasnije, prava na abortus u Evropi su značajno evoluirala, a većina članica EU dozvoljava prekid trudnoće pod određenim uslovima. Ipak, neke stvari su ostale iste: svake godine hiljade žena i dalje putuju širom EU kako bi obavile abortus — među njima i stotine Belgijanki.
Belens, sada u penziji, i dalje se bori za pravo žena na prekid trudnoće. A dok u mnogim zemljama članicama pristup abortusu stagnira, evropski aktivisti sada traže da EU obezbijedi finansiranje prekograničnih termina.
<h2>Evropa u brojkama</h2>
Dok ukidanje prava na abortus u SAD-u izaziva strah da bi i evropska desnica mogla krenuti istim putem, brojke o tzv. „abortus turizmu“ pokazuju da su mogućnosti za žene u Evropi već sada ograničene.
U 2022. godini, najmanje 4.500 žena iz Evrope koje su odlučile da prekinu trudnoću, morale su da putuju u Holandiju, Španiju ili Veliku Britaniju.
Holandija, koja je i dalje najčešće odredište, registrovala je 2.762 žene iz Njemačke, Poljske, Belgije i Francuske, kao i manji broj iz Irske, te još 500 iz drugih, neimenovanih zemalja. Španija je primila oko 1.500 žena iz drugih evropskih zemalja, dok su stotine njih putovale u Ujedinjeno Kraljevstvo, prema najnovijim podacima britanske vlade.
Statistika iz 2023. pokazuje sličan trend: 2.708 žena iz Njemačke, Poljske, Belgije, Francuske i Irske potražile su pomoć u Holandiji, zajedno sa 600 iz nepoznatih zemalja. Još 1.775 žena otišlo je u Španiju, većinom iz drugih evropskih država.
Uprkos tim brojkama, danas samo dvije članice EU ozbiljno ograničavaju pristup abortusu: Malta ga dozvoljava jedino kada je život žene ugrožen, a Poljska samo u slučajevima silovanja, incesta ili ugroženog zdravlja majke. Međutim, problemi u vezi s abortusom nijesu ograničeni samo na te dvije zemlje, već postoje i u državama koje se smatraju liberalnijim.
Najviše žena koje su putovale u Holandiju nijesu došle ni iz Malte ni iz Poljske — već iz Njemačke. Više od trećine žena koje su otišle u Španiju bile su iz Portugala, a većina stranih pacijentkinja u Velikoj Britaniji došla je iz Irske.
<h2>Teorija protiv realnosti</h2>
Kada se govori o abortusu, postoji velika razlika između toga što je zakonom dozvoljeno i što je u praksi dostupno.
Žene iz Poljske i Malte često moraju da krše zakon da bi prekinule neželjenu trudnoću, bilo kroz ilegalne procedure ili putovanjem u inostranstvo.
U Italiji i Hrvatskoj, procenat ljekara koji se pozivaju na „prigovor savjesti“ je toliko visok da je ženama veoma teško da pronađu medicinske radnike koji će obaviti zahvat. U nekim regijama Italije čak 90% ljekara odbija da izvodi abortus.
Čak i u Francuskoj, koja je prošle godine pravo na abortus unijela u svoj ustav, pristup nije ravnomjeran. Prema riječima Kamil Kumar (Camille Kumar), direktorke britanske Mreže za podršku abortusu (ASN), trećina njihovih klijentkinja dolazi upravo iz Francuske.
- One i dalje moraju da putuju jer u Francuskoj postoje ogromne 'pustinje abortusa', stvorene prigovorima savjesti i nedostatkom klinika u pojedinim regijama - rekla je Kumar.
Mnoge druge EU države imaju stroga vremenska ograničenja za zakonit prekid trudnoće, što žene često primorava da rješenje traže van zemlje. U jednoj anketi među ženama koje su putovale u UK, Holandiju ili Španiju, više od polovine saznalo je za trudnoću tek nakon 14. nedjelje — kada je već bilo prekasno.
Oko trećine ispitanica su trudnoću otkrile na vrijeme, ali su ih drugi faktori spriječili da dobiju pomoć, poput nedostatka informacija ili odbijanja ljekara da izvrše zahvat.
U pojedinim državama i regijama EU postoje dodatni zahtjevi: ponovljeni termini, obavezni periodi čekanja, ili savjetovanja. U Mađarskoj, na primjer, žene su zakonom obavezne da slušaju otkucaje srca fetusa prije abortusa. „Sve su to manevri za odugovlačenje“, kaže Belens.
<h2>Nemoćna EU</h2>
U tom kontekstu, aktivisti širom Evrope pozivaju EU da uspostavi Pan-evropski fond kako bi se ženama koje ne mogu da dobiju pomoć u sopstvenim zemljama omogućilo da putuju tamo gdje je abortus zakonski dostupan.
Inicijativa građana pod nazivom „Moj glas, moj izbor“ već je prikupila preko milion potpisa, što znači da Evropska komisija sada mora razmotriti prijedlog.
- Ako uspijemo u tome, biće to ogroman korak naprijed za pravo na abortus u Evropi - rekla je Veronika Povž, portparolka kampanje.
Međutim, mlaka reakcija evropske komesarke za ovu oblast, Hadže Lahbib (Hadja Lahbib), ne uliva mnogo nade. Ona je za POLITICO izjavila da je Komisija „spremna da podrži države članice u promovisanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući pristup bezbjednom i zakonitom abortusu“. Ipak, naglasila je da je oblikovanje zdravstvene politike u nadležnosti država članica, sve dok poštuju osnovna prava.
<h2>Strah od nazadovanja</h2>
Pod uticajem američke borbe protiv abortusa i uspona ekstremne desnice u Evropi, ljekari i aktivisti koji se bave prekidima trudnoće sve su češće meta napada.
- Za mnoge žene koje traže pomoć van svoje zemlje, sada postoji dodatni sloj straha - kaže Kumar. Takođe raste bojazan da će pristup abortusu oslabiti.
Prošlog mjeseca, britanska anti-abortus aktivistkinja koja je prekršila zonu zabrane ispred klinike dobila je podršku iz američkog Stejt departmenta, koji je tvrdio da ona ima pravo na „slobodu izražavanja“. A prije nekoliko sedmica , lider britanske stranke Reform UK, Najdžel Faraž (Nigel Farage), doveo je u pitanje zakone o abortusu, rekavši da je „apsolutno besmisleno“ što je prekid trudnoće moguć do 24. nedjelje.
U Poljskoj, ljekari i aktivisti često su uznemiravani i krivično gonjeni, čak i kad izvode legalne abortuse. Aktivistkinja Justina Vidržinjska (Justyna Wydrzyńska) osuđena je na osam mjeseci rada u zajednici jer je pomogla u prekidu trudnoće 2023. godine. U aprilu 2025, poljski poslanik i predsjednički kandidat Gržegož Braun (Grzegorz Braun) upao je u bolnicu i prijetio ljekaru „građanskim hapšenjem“ zbog izvođenja legalnog abortusa u kasnoj trudnoći.
<h2>Već viđeno</h2>
U Belgiji, Belens kaže da se ne boji neposrednog nazadovanja — ali joj to nije nikakva utjeha. „Ono što mi želimo jeste liberalizacija.“
Trenutno, Belgija dozvoljava abortus do 12. nedjelje od začeća, ali tek nakon obavezne šestodnevne pauze između zakazivanja i procedure, što Belens smatra „pokroviteljskim i ponižavajućim“.
U prosjeku, najmanje jedna Belgijanka dnevno putuje u Holandiju zbog prekoračenja roka. Belens tvrdi da bi, ako bi Belgija dozvolila abortus do 16 ili 18. nedjelje, žene zapravo obavile procedure ranije — umjesto da gube vrijeme tražeći pomoć van granica.
Iako se belgijski političari uglavnom slažu da je reforma potrebna, već šest godina ne uspijevaju da se dogovore — uglavnom zbog neslaganja unutar vladajuće koalicije.
Podsjetimo, Belgija je djelimično legalizovala abortus 1990. godine, nakon što su poslanici glasali po sopstvenoj savjesti, a ne po partijskim instrukcijama. Tadašnji kralj Boduen (Baudouin) odbio je da potpiše zakon — što je inače bila formalnost — pa je proglašen privremeno nesposobnim za obavljanje dužnosti, kako bi vlada mogla da zakon ipak donese.
Decenijama kasnije, debata o abortusu opet je postala tačka političkog razdora. Tokom 2024, socijalistički poslanici koji su ranije podržavali širenje prava na abortus, glasali su protiv liberalizacije, bojeći se da će to ugroziti koalicione pregovore. Sadašnji koalicioni sporazum predviđa reformu samo ako postoji konsenzus među većinom — u kojoj se nalaze i stranke koje se protive širem pravu na abortus.
- Plašim se da će partijska disciplina opet pobijediti slobodu parlamenta - kaže Belens.
„To je déjà vu . I veoma je žalosno.“

1250x600

1084x550

Abortus: Evropa nije toliko liberalna koliko mislite

Melanija Tramp u svojim nadolazećim memoarima piše da žene imaju pravo na pobačaj, objavile su britanske novine Gardijan (The Guardian), dok njen suprug Donald Tramp podržava pravo američkih saveznih država da ograniče prekid trudnoće.
- Zašto bi iko osim same žene imao moć odlučivanja o tome šta ona čini sa svojim tijelom - napisala je Melanija Tramp u svojim memoarima koji će biti objavljeni četiri nedjelje prije američkih predsjedničkih izbora 5. novembra, na kojima se njen suprug nadmeće protiv demokratkinje Kamale Haris.
- Ograničiti pravo žene da odluči da okonča neželjenu trudnoću je isto što i oduzeti joj kontrolu nad vlastitim tijelom. To uvjerenje imam tokom cijelog svog odraslog života - citira Gardijan memoare Melanije Tramp.
Britanski list naveo je da je nabavio primjerak knjige naslovljene „Melanija“, koja će biti objavljena 8. oktobra. Portparol bivše prve dame nije odmah odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentarom.
Republikanac Donald Tramp je ranije nagovijestio da bi mogao da podrži nacionalnu zabranu abortusa iza 15. nedjelje trudnoće, ali je u aprilu rekao da su politička pitanja važnija na prvim predsjedničkim izborima otkako je Vrhovni sud ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973, čime je okončano gotovo 50-godišnje savezno pravo na abortus.
Tramp kaže da bi savezne države trebalo da odlučuju o zakonima o pobačaju, i da podržava izuzetke za zabranu u slučajevima silovanja, incesta ili zaštite života majke.
Predizborne ankete predviđaju tijesnu trku, pri čemu će sedam ključnih saveznih država vjerovatno odlučiti o ishodu izbora.
Demokrate pravo na abortus vide kao popularno pitanje koje bi Haris mogla da upotrijebi protiv Trampa. Anketa Rojters/Ipsos sprovedena između 21. i 28. avgusta ustanovila je da većina glasača, uključujući 34 odsto republikanaca, želi da idući predsjednik zaštiti ili poveća pristup abortusu.
Tramp preuzima zasluge za odluku Vrhovnog suda da 2022. ukine presudu iz slučaja Ro protiv Vejda, koja je štitila pravo na abortus do 24. i 28. nedjelje trudnoće, jer su presudili glasovi suija koje je postavio Tramp.

Melanija Tramp stala u odbranu prava na abortus

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: abortus