Dijaspora iz Crne Gore rasuta širom svijeta može bez prepreka posjetiti zemlju svojih predaka - slobodno i dostojanstveno, dok mi potomci crnogorskih iseljenika u Turskoj, iako pripadamo istoj istorijskoj i duhovnoj porodici, ostajemo suočeni sa viznim režimom. Takva odluka nije u skladu sa kulturom, identitetom i vrijednostima koje Crna Gora baštini - ocijenio je predsjednik Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Republici Turskoj Adil Ozuzun. Istiće da, gledajući brojna iskustva zemalja širom svijeta, najveća zajednica dijaspore porijeklom iz Crne Gore danas živi u Republici Turskoj. - Pored toga, ljudi iz Crne Gore žive u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Luksemburgu, Srbiji, Grčkoj, Argentini, Urugvaju, Kanadi i mnogim drugim državama. Građani svih ovih zemalja danas imaju pravo da bez vize putuju u Crnu Goru - naveo je Ozuzun. Već 15 dana, prema njegovim riječima, vode intenzivne razgovore i aktivnosti po ovom pitanju. - I nastavićemo da radimo sve što je u našoj moći. Kao što je odluka o vizama donesena iznenada, tako očekujemo da bude povučena tokom narednog mjeseca - poručio je Ozuzun. Ovo pitanje nije samo pravo na putovanje, već je, kako je rekao, pitanje identiteta, pripadnosti i osnovnog poštovanja prema generacijama iseljenika.&nbsp; &nbsp;- Očekujemo da Crna Gora ispravi ovu poteškoću za svoje građane iz Turske i time dodatno ojača sopstveni međunarodni ugled. Negativne posljedice već su vidljive, a očekujemo da će ih biti i u danima koji dolaze. Posebno su izražene posljedice za preduzetnike i ekonomiju u Crnoj Gori - rekao je Ozuzun. Dodaje da godinama promovišu Crnu Goru, doprinose njenoj ekonomiji i izgrađuju mostove prijateljstva. - Činimo to iskreno, bez podjela, i za dobro svih naših ljudi - naglasio je Ozuzun. Velike države donose velike odluke, a Crna Gora je, kako je naveo, duhom velika država.&nbsp; - Već danas može se donijeti mala, ali istorijski važna odluka: odluka koja će služiti interesima građana Crne Gore i njene dijaspore. Jasno je da svaki činilac vlasti želi ostaviti trag u istoriji. Zato je trenutak da izvršna vlast smogne snage i donese odluku koja će dodatno ojačati naše međusobne veze. Ne postoji nijedna prepreka da se donese ispravna odluka - poručio je Ozuzun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114111112_a56548632f947d4ad844a33551bd4a4c8570e68958ff5586071dfe60586decfa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114111112_a56548632f947d4ad844a33551bd4a4c8570e68958ff5586071dfe60586decfa" data-rendition-name="original" width="576" height="723" loading="lazy" alt="Adil Ozuzun"> <figcaption>Adil Ozuzun(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Iako potomci iz Turske nemaju pravo na državljanstvo, kako dodaje, srcem i odanošću ostaju duboko povezani sa Crnom Gorom“. - Zato Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Republici Turskoj zahtijeva hitno ukidanje viznog režima za nosioce iseljeničkih knjižica koje izdaje Ministarstvo dijaspore, a u kasnijoj fazi i mogućnost sticanja državljanstva, koje bi podrazumijevalo sva prava i obaveze, ali bez prava glasa. Ovo je dug našem porijeklu, našem identitetu, našoj pripadnosti i našoj zajedničkoj budućnosti - zaključio je Ozuzun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ozuzun: Odluka o viznom režimu nije u skladu sa kulturom, identitetom i vrijednostima koje Crna Gora baštini

Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj.
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
- Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države - kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima:
- Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori - naveo je on.
<h2>Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacije</h2>
U Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
<h2>Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize</h2>
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke:
- Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske - rekao je on.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude:
- Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo - dodaje Ozuzun.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
<h2>Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?</h2>
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno više od hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
- Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga - rekao je Kalkavan.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
- Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije - rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države:
- Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet - ističe on.
<h2>Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza</h2>
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska.
- Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija - naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa.
<h2>Procedura za izdavanje vize</h2>
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova o interesovanju turskih državljana da dobiju vize za ulazak u Crnu Goru, niti podatke o konkretnoj proceduri.
Ipak na veb stranici Vlade postoji opšte uputstvo - šta se sve podnosi uz zahtjev za izdavanje vize koji se podnosi lično, na posebnom obrascu u ambasadi ili konzulatu.
Uz zahtjev se podnosi: putna isprava, fotografija, dokaz o svrsi boravka u Crnoj Gori, pozivno ili garantno pismo osobe iz Crne Gore, dokaz o osiguranom smještaju.
Takođe se traži dokaz o sredstvima za boravak u Crnoj Gori i povratak u matičnu državu, povratna karta, dokaz o zdravstvenom osiguranju, i uplati konzularne takse...
Prije odobrenja vize, MUP i Agencija za nacionalnu bezbjednost provjeravaju podnijetu dokumentaciju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili koliko traje procedura za izdavanje viza.

Sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru od uvođenja viza

Privremena obustava bezviznog režima koju je crnogorska Vlada uvela za državljane Turske je vijest koja nas nije obradovala - saopštio je predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj Adil Ozuzun ukazujući da to nije samo pitanje putovanja, već - porodice, identiteta i duboke povezanosti sa našom državom.
Potomci iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj moraće, kako je ustvrdio, da traže vizu prilikom ulaska u svoju matičnu zemlju. Zato od nadležnih institucija Crne Gore traže: da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se zaštite njihove porodične i kulturne veze, te da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje.
- U Turskoj postoji između pet i šest hiljada nosilaca iseljeničkih kartica. To su ljudi koji su najbolji ambasadori Crne Gore širom Turske - naveo je Ozuzun.
Zato, kaže, pitaju da li je u redu da se sada otežava povratak vlastitoj djeci na ognjište njihovih predaka.
- Naš zahtjev nije privilegija. Naš zahtjev je priznavanje pripadnosti i prirodnog prava - poručio je Ozuzun.
<h2>Ognjište i amanet</h2>
Za njih, podvlači Ozuzun, Crna Gora nije samo država.
- Mi smo potomci ljudi koji su prije mnogo decenija napustili crnogorske planine, ravnice i gradove i doselili se u Republiku Tursku. Iako danas živimo u Turskoj, naši korijeni, naša sjećanja i naše srce su u Crnoj Gori. Ona je ognjište naših predaka, amanet naših đedova, ali i zemlja u kojoj počivaju naši najmiliji - istakao je Ozuzun.
Vole, kaže, sve ljude Crne Gore.
- Crnogorce, Bošnjake, Turke, Albance, Srbe, Hrvate i sve druge naciolne i etničke skupine. Bez obzira na vjeru, jezik, naciju ili pripadnost - svaki sin i kćer Crne Gore je naš brat i sestra. Crna Gora nam je dala iseljeničke kartice i time poručila: „Vi ste naša djeca i dio našeg naroda“ - naveo je on.
Podvukao je da izolovani incidenti i pogrešna tumačenja ne smiju narušiti prijateljstvo između naroda Turske i Crne Gore.
- Mi smo zajednica koja promoviše Crnu Goru, dovodi investitore, čuva kulturu i tradiciju. Do sada smo Crnoj Gori doprinosili i nastavićemo to da činimo. Mi smo narod dvije domovine i jednog srca. Crna Gora je naša prađedovina i povratak u zemlju predaka je prirodno, istorijsko i ljudsko pravo - naglasio je Ozuzun.
Zaključio je da će nastaviti da rade na jačanju prijateljstva, poštovanja i saradnje između naše dvije države.

Udruženje iseljenika Crne Gore u Turskoj: Tražimo da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize i da se zaštite naše porodične i kulturne veze

&nbsp;Predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Burhaniji/Balikesir u Republici Turskoj, Adil Ozuzun, izjavio je da Crna Gora ima ambiciozan cilj da postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, ali da njen evropski put u mnogo čemu zavisi i od odnosa prema dijaspori, koja na tom putu može da pomogne.
- Međutim, ovaj cilj nije ostvariv samo političkim izjavama, već je potrebna stabilna unutrašnja politika, snažne reforme i društveno jedinstvo- naglasio je.&nbsp;
Iako su ostvareni određeni pomaci u demokratizaciji, vladavini prava, slobodi izražavanja i borbi protiv korupcije, ovi koraci još uvijek nijesu dovoljni prema standardima Evropske unije, pa je neophodno ubrzati reforme.
- Jedna od najvažnijih i prioritetnih reformi na evropskom putu Crne Gore odnosi se na ozbiljno uređenje statusa crnogorskih iseljenika. Osobama koje žive u inostranstvu — čak i bez prava glasa — treba omogućiti državljanstvo ili stalni boravak- kazao je Ozuzun.&nbsp;
On je istakao da je dijaspora je već pokazala svoju odanost i ljubav prema Crnoj Gori, posebno tokom referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Sada je vrijeme da Crna Gora prestane da zanemaruje dijasporu i da je uključi u budućnost zemlje.
Ako država Crna Gora uspije da ostvari iskreno jedinstvo sa dijasporom, bez obzira na vjeru, etničku pripadnost ili političko opredjeljenje, cilj za 2028. godinu može postati stvarnost.&nbsp;
- Implementacijom ove reforme ostvaruje se društveni mir i pomirenje, ekonomija doživljava snažan rast, sjever Crne Gore se ponovo razvija i zaustavlja se migracija, mladi, obrazovani i vrijedni ljudi se vraćaju zemlji, ostvaruje se napredak u poljoprivredi i tehnologiji, smanjuju se korupcija i kriminal, dok država i narod postaju bogatiji- naglašava predsjednik ovog udruženja iz Turske.&nbsp;
On navodi da je za uspješno sprovođenje ovog procesa, posebno Ministarstvo za dijasporu i vanjske poslove moraju djelovati inkluzivno, sa vizijom i istinskim državničkim pristupom.&nbsp;
- Mislim da u ovom momentu takav trend nije prisutan u ova dva resorna ministarstva- nedostaje vizije i državničkog strateškog pristupa istinskom rješavanju problema. Ako u ovim institucijama nedostaje potrebnih kompetencija, neophodne su promjene kako bi se otvorio put napretku- jasan je Ozuzun.&nbsp;
Crna Gora ne treba da se oslanja samo na svojih 633.000 građana, već i na stotine hiljada svojih potomaka širom svijeta. Ako se ovaj potencijal pravilno iskoristi, Crna Gora neće zavisiti od drugih država ili vanjskih izvora.
- Najvrijedniji resurs smo mi sami — naš narod, gdje god se nalazili. Koračajmo zajedno ka budućnosti Crne Gore. Povežimo se i ujedinimo- zaključuje Ozuzun.

Ozuzun: Dijaspora može ubrzati evropski put Crne Gore

Ministar dijaspore i funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Azemović uspio je da, u prvih nekoliko dana svog rukovođenja tim novooformljenim resorom u aktuelnoj Vladi, iznevjeri sva očekivanja i na krajnje neprimjeren način razočara na desetine hiljada članova jedinog iseljeničkog udruženja u Turskoj, koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
Riječ je o Udruženju crnogorskih iseljenika u Burhaniji u pokrajini Balikesir u kojoj živi oko 40.000 ljudi sa ovih prostora, a čijim Upravnim odborom predsjedava Adil Ozuzun čiji su preci u Tursku došli 1920. godine iz Bijelog Polja i Kolašina.
Ozuzun, u razgovoru za Pobjedu, ministra Azemovića optužuje za diskriminaciju tog udruženja koje su nekada crnogorske institucije nagrađivale za doprinos promociji Crne Gore.
Ta diskriminacija ogleda se kroz to što Azemović, tvrdi Ozuzun, funkciju ministra dijaspore zloupotrebljava za afirmaciju pojedinih udruženja u Turskoj sa kojima ima privatne konekcije, a koja okupljaju iseljenike dominantno bošnjačke nacionalnosti i to iz Bosne i Sandžaka.
Da su ministru Azemoviću neka druga udruženja važnija od crnogorskog shvatio je, kaže, krajem jula prošle godine neposredno nakon rekonstrukcije Vlade i uspostavljanja resora za dijasporu.
- Bio sam prilično razočaran nakon tog susreta, jer sam tek tada shvatio da su ministru neka druga udruženja važnija od našeg – kaže Ozuzun.
Objašnjava da je svega par sati nakon tog sastanka primijetio da su sa zvaničnog sajta i svih profila Ministarstva uklonjene prethodno objavljene fotografije i saopštenje sa tog susreta, a na njihovo mjesto postavljena objava o ministrovom sastanku sa predstavnicima udruženja „Turska, Bosna, Sandžak“, koje je uslijedilo nakon Azemovićevog razgovora sa Ozuzunom.
- Odmah sam shvatio da su razlog za to lična prijateljstva ministra sa predstavnicima tog udruženja i da je vijest o mojoj posjeti uklonjena upravo na njihov zahtjev. Riječ je udruženju koje okuplja iseljenike uglavnom bošnjačke nacionalnosti i čije su aktivnosti usmjerene ka njima, dok se pitanjem crnogorskih iseljenika uopšte ne bave. Na taj način je i meni i našem udruženju poslata jasna poruka da u tom resoru nijesmo poželjni – navodi Ozuzun.
Ističe i kako ne uspijeva da pronađe bilo kakvo relevantno objašnjenje za takav postupak ministra.
- Prije svega jer predstavljam jedino udruženje koje su crnogorske institucije prethodno nagradile zbog izuzetne promocije Crne Gore. Očekivali smo da će reorganizacijom Direktorata za dijasporu u Ministarstvo dijaspore, ta saradnja biti još intenzivnija, ali nažalost to se nije desilo – kaže Ozuzun.
Naglašava da nema ništa protiv nijednog udruženja niti Azemovićevih susreta sa predstavnicima tih organizacija, ali i da smatra da bi ministar dijaspore Crne Gore morao pokazati adekvatniji odnos prema jedinom iseljeničkom udruženju u Turskoj koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
- Naše udruženje broji 40.000 članova. Zgrada našeg udruženja ima jarbol od šest metara na kojem se vijori crnogorska zastava. I to je, iz nekog razloga, zasmetalo nekim drugim udruženjima koja okupljaju sve iseljenike sa prostora ovog regiona - navodi on.
Ozuzun je na čelu Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji posljednje tri godine i za to je vrijeme, kaže, ostvario značajnu komunikaciju sa institucijama Crne Gore.
- Imali smo izuzetnu saradnju sa nekadašnjim Direktoratom za dijasporu, od koga smo i dobili nagradu za doprinos promociji Crne Gore u Turskoj. Mi se trudimo konstantno da tu komunikaciju poboljšamo - navodi on.
Crnogorski iseljenici u Turskoj, dodaje Ozuzun, od ovdašnjih institucija očekuju pomoć kako bi se bolje povezali sa svojom maticom i svim građanima Crne Gore. Neki od njih žele, kaže, i da investiraju novac u razvoj ove države.
Ozuzun je u tu svrhu, prilikom svog posljednjeg boravka u Crnoj Gori krajem minule godine, „progutao ponos“ i ponovo posjetio Ministarstvo dijaspore.
Tada ga je, umjesto ministra Azemovića, primio vršilac dužnosti državnog sekretara resora za dijasporu, Jasmin Lukačević, kome je i prenio očekivanja koja naša dijaspora u Turskoj ima od crnogorskih institucija.&nbsp;
<h2>Crnogorci u Turskoj do 2015. godine znali samo za Jugoslaviju</h2>
Tačan broj crnogorskih iseljenika u Turskoj još nije precizno utvrđen, ali se procjenjuje da ih na cijeloj teritoriji te zemlje ima pola miliona.
- Oni su Tursku naseljavali u različitim istorijskim periodima. To se naročito dešavalo poslije Berlinskog kongresa. Sljedeći talas iseljenika uslijedio je nakon dešavanja u Tomaševu kod Bijelog Polja. Veliki broj ljudi je kroz istoriju iz Crne Gore došao u Tursku. U posljednje vrijeme je značajna interna migracija tog stanovništva u okviru Turske - objašnjava Ozuzun.
Navodi i kako je kroz sve te istorijske periode dio naših iseljenika izgubio trag sa svojim korijenima. Zaboravili su odakle seže njihovo porijeklo.
Međutim, 2015. godine Republika Turska je, na osnovu arhivskih zapisa, pokrenula program koji je svima omogućio da utvrde odakle tačno potiče i kako je njihov dolazak evidentiran.
- Do tada smo svi zemlju porijekla deklarisali kao Jugoslaviju, ali je nakon pokretanja tog programa ogroman broj ljudi utvrdio iz koje tačno jugoslovenske republike i kog mjesta potiče - ispričao nam je Ozuzun.
Dodaje i da je pokretanjem Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji interesovanje tih ljudi za Crnu Goru značajno poraslo.
- Svi mi želimo da posjetimo mjesto odakle su naši preci došli u Tursku, a u isto vrijeme i da investiramo i ostavimo svoj kapital u Crnoj Gori - zaključuje Ozuzun.
<h2>Djeca crnogorskih iseljeničkih porodica u Burhaniji svake godine posjećuju Crnu Goru i uče crnogorski jezik</h2>
 
Udruženje crnogorskih iseljenika u Burhaniji razvilo je projekat „Crna Gora moja postojbina“, u sklopu koga svake godine značajan broj djece iz crnogorskih iseljeničkih porodica posjećuje Crnu Goru.
Tokom te posjete, objašnjava Ozuzun, oni obilaze crnogorske gradove, uče crnogorski jezik i upoznaju se sa kulturom i istorijom Crne Gore.
- Za razliku od našeg, ostala udruženja nemaju nikakvu aktivnost usmjerenu ka Crnoj Gori. Iako ima sličan projekat, udruženje „Turska, Bosna Sandžak“ djecu nijednom nije dovelo u Crnu Goru nego je dominantno riječ o Bosni - tvrdi Ozuzun.

Ozuzan tvrdi da je Azemoviću bosnjačka dijaspora vaznija od crnogorske

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: adil-ozuzun