Funkcioner Bošnjačke stranke Admir Adrović podnio je ostavku na poslaničku funkciju u Skupstini Crne Gore.
- Ostavku podnosim iz ličnih razloga- naveo je on u dopisu upućenom predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Admir Adrović podnio ostavku na poslaničku funkciju

Ukoliko i Ustavni sud ova parlamentarna većina upodobi svojim političkim interesima, onda će nakon svega čemu svjedočimo - partijskoj policiji, partijskom tužilaštvu, i svega što se pokušava uraditi u sudstvu, to značiti samo jedno: da država Crna Gora kao država vladavine prava prestaje da postoji - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović na sjednici Ustavnog odbora na čijem dnevnom redu je izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Ona je podsjetila da je u decembru upozoravala da se u Skupštini Crne Gore, a u režiji aktuelne vlasti, sprovodi ustavni puč.
- Danas sa ove sjednice Ustavnog odbora upozoravam da, zahvaljujući ovoj vlasti, Crna Gora ulazi u fazu otvorene diktature. Nije bilo nikakvog dijaloga i dogovora između vlasti i opozicije o ovom državno važnom pitanju, a izbor kandidata za sudiju Ustavnog suda za svakoga ko drži do najboljih državnih interesa je državno važno pitanje. Ali i od koga i kako da očekujemo da će pokrenuti dijalog? Radi se o profilima koji su pokazali da im data riječ ne vrijedi ništa i koji su u pitanje doveli integritet i autoritet Venecijanske komisije i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Crnoj Gori danas živimo uvod u diktaturu - navela je Popović.
To, napominje, kaže jer živimo u atmosferi u kojoj političke partije, ili bar njihovi prvaci, slavodobitno i besramno najavljuju nečija hapšenja.
- U kojoj Tužilaštvo sprovodi ta hapšenja. Mi danas imamo Specijalno državno tužilaštvo, na čelu sa Vladimirom Novovićem, koje je izvođač radova koje mu ispostavlja ova parlamentarna većina. Vladimir Novović u ime i za račun ove parlamentarne većine sprovodi hapšenja u Crnoj Gori. To što se na ovaj i ovakav način ova vlast danas igra sa ljudskim životima i sudbinama, daje nam za pravo da danas na ovoj sjednici istaknemo da i sva ova situacija u vezi sa Ustavnim sudom nije ništa do njihov pokušaj da i Ustavni sud upodobe svojim ličnim i uskopartijskim interesima - s ciljem da obesmisli i posljednju instituciju koja bi mogla da zaštiti prava onih čija prava ova vlast danas otvoreno i neskriveno ugrožava - jasna je Popović.
Ako se funkcionalnost Ustavnog suda danas obezbjeđuje na temelju dogovora u okviru parlamentarne većine - a ne na temelju dogovora većine i opozicije, to, prema njenim riječima, znači samo jedno: da se do tog dogovora stiže političkim trgovinama, podmirenjima i potkusurivanjima kojima je ova vlast sklona.
- Onda je jasno i nema potrebe elaborirati o kakvoj funkcionalnosti je riječ - zaključila je Popović.
Njena partijska kolegenica Aleksandra Vuković Kuč istakla je da nema mjesta čuđenju svemu što se danas dešava.
- Nije čudo što se sve ovo događa danas. Naša država je tunel koji je prokopala vaša kontraobavještajna služba kojoj ste dozvolili pristup i koja vam diktira agendu. Tunel gdje danas oni koje ste kao većina birali završavaju sudski postupci gdje niko nije kriv - ni oni što su kopali, a ni oni što su trebali da spriječe kopače - rekla je Vuković Kuč.
<h2>Bez konsultacija sa opozicijom</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša konstatovao je da se danas bez konsultacija sa opozicijom predlaže dva kandidata - od kojih je jedan umjesto nezakonito penzionisane sutkinje Dragane Đuranović.
- Molim vas da ne radite to, vi manipulišete i to što pričate EU partnerima da vodite dijalog sa opozicijom je neistina. Ovo je prevara dogovora, gdje je posrednik bila delegacija Evropske unije. I vi hoćete po svaku cijenu to danas da završite - i to samo jer 14. dolazi Ursula fon der Lajen - naveo je Mugoša.
Pitao je i popunjavamo li Ustavni sud zbog nje ili zbog vladavine prava.&nbsp;
- Ako vam se ne sviđa Zakon o Ustavnom sudu - vi ga promijenite, ali ne kritikujte nešto što je zakonska norma. Molim vas da zastanete i ne radite ovo što ste namjerili - kazao je Mugoša.
<h2>Adrović: Neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda, nećemo podržati nikakvo drugačije rješenje</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović je saopštio da oni neće podržati nikakvo rješenje koje za sudiju Ustavnog suda ne predviđa nekoga od predstavnika bošnjačkog naroda.&nbsp;
- Mi zastupamo interese bošnjačkog naroda i smatramo da neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda i nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice - naveo je on.
Adrović je decidan da neće učestvovati u nečemu što će, kako je kazao, ostaviti Ustavni sud u narednih 12 godina da bude bez predstavnika Bošnjaka.
- Ako ovaj zahtjev ne bude ispunjen, klub Bošnjačke stranke neće podržati nikog ni na Odboru ni u plenumu - jasan je Adrović.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović je da je pitanje Ustavnog suda pitanje evropskih integracija, te da očekuje da se danas odblokira.
- Sjećam se prije dvije godine kada smo birali sudiju Ustavnog suda, PES je izabrao sudiju da odblokira taj sud... Radilo se o sudiji koji se izjašnjava kao Albanac. Tvrdim da mi nijesmo tada gledali koje je nacionalnosti i kako se izjašnava, cilj nam je bio da se taj sud odblokira. I tada Bošnjačka stranka nije glasala za sudiju jer su smatrali da bi sudija trebalo da bude Bošnjak, a ne Albanac. Činjenica je da BS tada nije glasala za sudiju Ustavnog suda - rekla je Nedović.
Adrović joj je odgovorio da to nije tačno, nego opasno.
- To je neistina. Nemojte to da radite, to je opasna priča. Mi zastupamo bošnjački narod i smatramo da mora jedan od sudija biti iz naše nacionalne zajednice. Nije bilo usmjereno ni protiv koga, već kandidat nije ispunio naše uslove - rekao je Adrović.
Nedović mu je onda predložila i da predsjednika države Jakova Milatovića pita da predloži Bošnjake, a Adrović joj je na to odgovorio da ga to ne interesuje i da Milatović ima svoje pravo da predlaže.
- Ja sam poslanik i borim se u parlamentu, ne utičem na odluke predsjednika. Njegovo je pravo da predlaže i on će sam da odluči. Kada dođu njegovi prijedlozi na dnevni red - tada ćemo se izjašnjavati. Sada imamo ovo što imamo i na osnovu ovih prijedloga ćemo se odrediti kako sam kazao - istakao je Adrović.
Kandidati za dvoje sudija Ustavnog suda su: Beganović Alija, Blagojević Marko, Velimirović Goran, Vukićević Zoran, Dobardžić Nerma, Đokaj Muhamed, Đorđević Nenad, Jovanović Jovan, Kojičić Jovan, Maslenjak Sanja, Mušović Medina, Prelević Milva i Radović Mirjana.

Anja Ivanović

Popović: Situacija sa Ustavnim sudom je pokušaj da se obesmisli posljednja institucija koja bi mogla da zaštiti prava onih koje ova vlast otvoreno ugrožava

Bošnjačka stranka očekuje da prijedlog odluke da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću bude odbijen u Skupštini glavnog grada. Ako, ipak, bude usvojen, kako za Pobjedu kaže poslanik BS Admir Adrović, oni neće ostati nijemi, već će koristiti sva demokratska sredstva kako bi se spriječilo ovakvo suštinsko urušavanje građanskih temelja države. Adrović navodi da, ako odluka bude usvojena, to će biti jasan signal da institucije odbijaju da prepoznaju patnju građana i da su spremne na reviziju istorije zarad dnevno-političkih interesa.
On je kazao da je prijedlog da se ulica u Podgorici imenuje po Pavlu Bulatoviću izazvao s razlogom zabrinutost, posebno među predstavnicima manjinskih naroda, a generalno i šire javnosti koja baštini vrijednosti evropske, građanske i multietničke Crne Gore.
- Pavle Bulatović bio je političar čije je djelovanje obilježilo turbulentno i teško razdoblje za manjinske narode u Crnoj Gori. Njegova uloga u strukturama vlasti tokom devedesetih, uključujući i period rata u Bosni i Hercegovini, ostaje predmet raznih kontroverzi. Davanje imena ulice po takvoj ličnosti, za kojeg se zna da je izdao naređenje da se civili bošnjačke nacionalnosti deportuju u tada ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu, koji su kasnije svi do jednog na svirep način izgubili živote, doživljavam kao institucionalizaciju politike zaborava i negiranja patnje žrtava – kazao je Adrović.
Istakao je da ovakve inicijative šalju poruku dezavuisanja evropskog puta Crne Gore i predstavljaju ozbiljan korak unazad u multietničkim odnosima.
- Nećemo ostati nijemi i koristićemo sva demokratska sredstva kako bi se spriječilo ovakvo suštinsko urušavanje građanskih temelja države. Ako ovakva odluka ipak bude usvojena, to će biti jasan signal da institucije odbijaju da prepoznaju patnju svojih građana i da su spremne na reviziju istorije zarad dnevno-političkih interesa – poručio je Adrović.
Bošnjačka stranka će nastaviti da se bori za društvo u kojem se poštuje dignitet svake žrtve i u kojem su evropske vrijednosti – suočavanje s prošlošću, istina, pravda i solidarnost – iznad populističkih i retrogradnih narativa – rekao je Adrović
On, međutim, kaže da očekuju da će ovakav prijedlog biti odbijen u Skupštini Glavnog grada i da će gradonačelnik Mujović stati uz vrijednosti koje su uvijek bile dominantne kako u Podgorici tako i u cijeloj Crnoj Gori.
- Nažalost, uporedo sa ovakvim inicijativama, svjedočimo svakodnevnoj reviziji istorijskih činjenica. Evropska komisija je u svojim izvještajima više puta upozoravala da veličanje ratnih zločinaca, pokušaji rehabilitacije kvislinga i propagiranje mitova o „nepobjedivim junacima“ poput Pavla Đurišića, produbljuju podjele i direktno ugrožavaju proces pomirenja i izgradnje demokratskog društva. Takvi narativi dovode do relativizacije zločina, marginalizuju žrtve i podstiču nove generacije na netoleranciju, umjesto na kritički odnos prema prošlosti i međusobno poštovanje – ocijenio je Adrović.
Poručio je da su temeljne vrijednosti države Crne Gore, multietničkog sklada, građanske ravnopravnosti i evropskog pravca, ozbiljno ugrožene ukoliko se dozvoli da istorijski revizionizam postane zvanična politika.
- Bošnjačka stranka će nastaviti da se bori za društvo u kojem se poštuje dignitet svake žrtve i u kojem su evropske vrijednosti – suočavanje s prošlošću, istina, pravda i solidarnost – iznad populističkih i retrogradnih narativa – rekao je Adrović.

1250x600

1084x550

Adrović o potezu vlasti u Podgorici: Nećemo ostati nijemi na urušavanje građanskih temelja države

Crna Gora u ovom dramatičnom trenutku za čovječanstvo i naš region posebno, čvrsto stoji uz naše partnere zastupajući zajedničke vrijednosti koje dijelimo, te shodno tome izražavamo spremnost naše države da pruži podršku i ekspertizu u domenu svojih mogućnosti, kada su u pitanju ekonomski, socijalni, ekološki i drugi izazovi sa kojima se suočavamo, poručio je zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Admir Adrović.
Adrović je, na poziv predsjednice Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata Republike Italije, Stefanie Kraksi i predsjednika Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Italije, Đulia Tremontia, učestvovao na Parlamentarnom forumu 10. jubilarnog izdanja Mediteranskih dijaloga (MED), koji je održan 26. novembra 2024. godine u Rimu, Italija.
Parlamentarni forum se organizuje u okviru prestižne multilateralne Konferencije Mediteranski dijalozi, koju zajednički organizuju Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije i Institut za međunarodne političke studije (ISPI). 
Adrović je učestvovao na jednoj od dvije sesije Parlamentarnog foruma, pod nazivom „Geopolitika Mediterana: Traženje mira i stabilnosti u regionu“, gdje je dao značajan doprinos diskusiji o ključnim pitanjima mira, stabilnosti i ekonomskog razvoja u mediteranskom regionu.
- Zastupajući građanski koncept moderne države zasnovane na vladavini prava i poštovanju različitosti, Crna Gora, kao članica NATO saveza i mnogih regionalnih inicijativa i međunarodnih organizacija i vjerujemo prva naredna članica Evropske unije, već 2028. godine, permanentno razvija dobrosusjedske odnose, zasnovane na obostranom uvažavanju, te snaženju ekonomske razmjene, što predstavlja ključan pristup za izgradnju mehanizama održivih partnerstava i uzajamne solidarnosti, naveo je Adrović.
Adrović je dodatno izrazio uvjerenje da se praktičan mehanizam političke komunikacije, u trenutku kada se region Mediterana, Evropa i svijet nalaze pred novim bezbjednosnim, političkim, ekonomskim, kulturnim i tehnološkim izazovima, ostvaruje upravo kroz parlamentarnu diplomatiju.
- Crna Gora u ovom dramatičnom trenutku za čovječanstvo i naš region posebno, čvrsto stoji uz naše partnere zastupajući zajedničke vrijednosti koje dijelimo, te shodno tome izražavamo spremnost naše države da pruži podršku i ekspertizu u domenu svojih mogućnosti, kada su u pitanju ekonomski, socijalni, ekološki i drugi izazovi sa kojima se suočavamo - zaključio je Adrović i ujedno naglasio potrebu za snaženjem dijaloga na nivou predstavničkih tijela država Mediterana i šire, što će doprinijeniti boljem razumijevanju uzajamnih potreba u cilju rješavanja aktuelnih izazova.
Konferencija Mediteranski dijalozi svake godine, okuplja šefove država i vlada, ministre, predstavnike parlamenata i međunarodnih organizacija, akademske zajednice, privatnog sektora i civilnog društva, kako bi zajednički preispitali tradicionalne pristupe strateških pitanja u regionu Meditarana, upotpunjujući analize aktuelnih problema novim idejama i sugestijama u cilju izrade nove „pozitivne agende“, koja garantuje stabilnost, bezbjednost i prosperitet ovog regiona. 
Ovogodišnji učesnici Parlamentanog foruma 10. jubilarnih Mediteranskih dijaloga bili su predstavnici nacionalnih parlamenata iz Crne Gore, Portugala, Turske, Katara, Palestine, Alžira, Libana, Libije, Izraela, Kosova i međunarodne organizacije Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM).

Adrović: Crna Gora čvrsto stoji uz partnere zastupajući zajedničke vrijednosti

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: admir-adrovic