Oglasila se organizovana grupa koja se predstavlja kao Mitropolija crnogorsko-primorska da pozove nadležne organe kako biše reagovali povodom navodnoga rasizma, šovinizma, diskriminacije i antisrpske i anticrkvene i mržnje trojice profesora "jedne cetinjske vanuniverzitetske visokoškolske ustanove" izbjegavajući da napišu puni naziv te ustanove jer bi tada vjerovatno sa stanovišta svetosavlja zapali u jeres napisavši *crnogorski jezik*.&nbsp;
Za razliku od njih, mi navodimo tačan naziv njihove organizovane klerikalne grupe - Mitropolija crnogorsko-primorska, ne objašnjavajući nonsens toga naziva jer je i Crnogorsko primorje valjda dio Crne Gore.
Kao i obično, pisci saopštenja organizacije koja se potpisuje kao MCP zaobilaze istinu, manipulišu i konstruišu alternativne svjetove u kojima su navodno oni diskriminisani i izloženi aparthejdu. Niko nije osporio bilo čije pravo da, recimo, koristi Državni arhiv. Ovđe je posrijedi nešto drugo.&nbsp;
Umjesto da se, primjera radi, kroz program za stručno osposobljavanje u transparentnoj proceduri obezbijedi zainteresovanima sticanje znanja i vještina za obavljanje arhivskoga posla, ovđe se jedna organizacija koja pritom u svojem djelovanju dokazuje antidržavni (a i anticrkveni) karakter stavlja iznad zakona, i to kao jedina organizacija čijim emisarima Državni arhiv u netransparentnoj proceduri, samo na osnovu samovolje direktora, omogućava pristup i rad u Arhivu. Time se toj organizaciji daje višak prava koja drugima nijesu dostupna.
Pokušavajući da pakt koji su sklopili s direktorom Državnoga arhiva Crne Gore prikažu kao sasvim običnu saradnju, oni u odavno razrađenome maniru nastoje dehumanizovati i zastrašiti svoje kritičare jer - svima je to jasno - moć je u njihovim rukama. A kad gođ su svetosavci došli do moći, oni su tu moć i javno demonstrirali - nekad s Arkanom ispred manastira, nekad s mašinkama i tenkovima, a u novije doba i suzavcima, gumenim mecima i šok bombama kao u slučaju ustoličenja šefa organizovane "crnogorsko-primorske" grupe o kojoj je riječ.
No da vrnemo raspravu u tok iz kojega je potekla, a iz kojega bi MCP htjela da je izmjesti. Direktor Državnoga arhiva Crne Gore zloupotrijebio je svoju moć i dopuštio volonterski angažman popovima organizovane grupe koja se oglasila. Aferim mu! Kako smo i ranije kazali, mi nemamo ingerencija da ga u tome spriječimo.&nbsp;
Imamo, međutim, slobodu da popovima volonterima preporučimo da koristeći se fondovima Državnoga arhiva pokušaju rasvijetliti ulogu MCP u Drugom svjetskom ratu, doprinos njihovih prethodnika antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi te zasluge onih koji su u novije doba stekli status svetaca u SPC, poput Joanikija Lipovca, Popa Mace, Popa Šiljka i sličnih podvižnika koje je ta organizacija podnjivila.
Do tada upućujemo MCP da se pozabavi slučajevima seksualnoga zlostavljanja u svojim redovima, poput onoga o kojemu su mediji danas izvijestili.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odgovor Mitropoliji crnogorsko-primorskoj

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Ko o čemu - kanavaca o moralu

Da je grupa građana Cetinja rasvijetlila namjere kolaboracije Državnoga arhiva Crne Gore s organizovanom svetosavskom grupom iz Cetinjskoga manastira, potvrdio je u svome demantiju krpom i bradom direktor Državnoga arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević.
Premda smo u obraćanju, povodom saopštenja grupe građana Cetinja, na kraju ostavili nadu da bi direktor Arhiva ipak mogao svome partijskom identitetu nadrediti onaj nacionalni i profesionalni, on je jučerašnjim demantijem pokazao da je beznadežan slučaj.
Šepureći se nekakvim dostignućima taj je slučaj optužio FCJK da za njegova mandata nijesu ponudili nikakav zajednički projekat instituciji koju on predvodi. Naravno da nijesmo jer izvan protokolarnih obaveza FCJK ne sarađuje niti će sarađivati s velikosrpskim kolaborantima.
Mrvaljević veli kako nije potpisao nikakav ugovor sa SPC nego je riječ o otvaranju vrata za volontiranje nekakvih arhivista iz SPC. Dakle, otvorio je vrata Državnoga arhiva Crne Gore onima što ovih dana skrivaju kip Pavla Đurišića kao što su prije 90-ih godina gostili i skrivali razne četničke zlikovce od Arkana do Radovana Karadžića. S takvima mi ne možemo imati zajedničkih projekata.
Doživljavajući DACG po modelu "Arhiv - to sam ja", Danilo Mrvaljević je svoju viziju ustanove projektovao i na nas koji se nijesmo obratili javnosti u ime FCJK no kao slobodni građani, u sopstveno ime.
Zaludu se Mrvaljević muči da naš tekst prikaže kao optužbe na račun zapošljenih u Arhivu. Zna se ko je, po nesreći crnogorske arhivistike, glava krovne arhivske institucije u Crnoj Gori. Ni crna joj krpa ne može pokrit sramotu.
Kad ga mi napadamo, veli Mrvaljević, onda je siguran da je na dobrome putu. Put onih s kojima Mrvaljević polemiše osvijetljen je lučom crnogorskoga slobodarstva. Na putu gdina Mrvaljevića svijetlo ćoruša Jovana Markuša.

Kanavaca kao sudbina

Beogradski službenici u Crnoj Gori, i oni u mantijama i oni u civilu, mora da su procijenili da više nema potrebe da se doma ukrivaju da im je cilj revitalizacija fašističkih i kvislinških pokreta iz sredine XX vijeka.
Dok Andrija Mandić na inostranim susretima još uvijek divani o evropskome putu Crne Gore, uz domaći aneks "ali dostojanstveno" i "uspravne kičme", očita je procjena da je biračko tijelo toliko sluđeno i neznaveno da ne samo da neće reagovati na ponižavanje antifašističkih tekovina no ni na ponižavanje slobodarske tradicije a i slobode uopšte.
Kako drugačije shvatiti procesuiranje ljudi s mirnih građanskih protesta te kriminalizaciju slobode javno izgovorene riječi i šikaniranje urednika nezavisnih medija, poput jučerašnjega saslušavanja Tinke Đuranović i telefonskoga poziva na tužilačko saslušanje Draška Đuranovića.
Dok je slučaj Milivoja Katnića još poodavno razotkrio da je crnogorsko tužilaštvo postalo servis vlasti koja se sadistički sveti čovjeku koji je prije nekoliko godina razotkrio zavjereničku i veleizdajničku ulogu onoga u čijim je rukama cjelokupna državna vlast, jučerašnji poziv Policije, po nalogu Tužilaštva, Predragu Boljeviću i Veselinu Raduloviću na saslušanje povodom govora mržnje iskazanoga kroz transparent "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali" potvrda je metastaze velikosrpstva i fašizma u Crnoj Gori.
Ko išta zna nije mu nepoznato da su ta dva zločinačka kvislinška pokreta, iza kojih stoje klanja, masovna ubijanja, etnička čišćenja i zvjerski ratni zločini, djelovala kao nacističko-fašistička posluga na teritoriji bivše Jugoslavije ubijajući ne samo oslobodilačku partizansku vojsku no i nejač i civile.
Ko išta zna o Drugome svjetskome ratu nije mu nepoznato da se ta zločinačka banda kukavički povukla krajem rata tražeći spas kod "saveznika", a zapravo povlačeći se kao prirepak nacističke vojske, te da je u toj bježaniji bilo i paktiranja i saradnje. (Na stranu to što je u njihovim kolonama bilo i onih koji nijesu krvavili ruke i koji su bježali zbog lokalnih neprilika, a kroz čije primjere relativizatori istorije žele prikazati četnike kao nevine žrtve partizana i komunista. Ovđe je riječ o četničkome i o ustaškome pokretu.)
Dakle, u transparentu koji su gospoda Boljević i Radulović okačili povodom jučerašnjega protesta na Gorici nema ništa sporno. U njemu je lapidarno iskazana konačna istina o okupatorskim slugama iz Drugoga svjetskoga rata.
Umjesto da se Tužilaštvo i Policija bave porukama mržnje koje svakodnevno serviraju beogradski službenici u civilu i u mantijama, umjesto da se bavi povampirenjem četništva koje je sinonim za zločin na crnogorskome prostoru, umjesto da potraži kip Pavla Đurišića i prizove pravdi sve one koji ga promovišu kao heroja, oni slijede agendu Srpske crkve u Crnoj Gori, čiju je predvodnik u toku Drugoga svjetskoga rata klicao dučeu i fireru, a čiji je aktuelni predvodnik po ugledu na njega takvoga odabrao svoje duhovno ime, oni siju strah saslušanjima, privođenjima, biber sprejom i dimnim bombama onima koji Crnu Gore žele viđeti kao slobodno, prosperitetno, antifašističko, evropsko, građansko i pluralno društvo.
Da, ustaše i četnici, zajedno ste bježali. Da, sudeći po kipu Pavla Đurišića koji i danas bježi, bježanija je imanentna četnicima kad im se pokažu zubi.
Pozivamo stoga crnogorske građane da preplave društvene mreže porukom naših navijača: "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali". A onda neka nas pozovu na saslušanja i neka se uvjere da imamo što da im kažemo.

Imaju li Tužilaštvo i Policija dokaz da kvislinzi nijesu bježali nakon '44?

Autori Crnogorskog jezika za II razred gimnazije Adnan Čirgić i Jelena Šušanj reagovali su povodom optužbi Nezavisnog sindikata policije da su u njihovom udžbeniku policajci predstavljeni kao nepismeni, neobrazovani i glupi i da su na taj način stvorili odbojnost djece prema ovoj profesiji i ljudima koji nose uniformu.
Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Nezavisni sindikat policije reagovao je na vic koji je objavljen u našem udžbeniku za crnogorski jezik za 2. razred gimnazije. Podržavamo nastojanje Sindikata da se udžbenici bolje provjeravaju, da se rade po najvišim etičkim uzusima i da – da dodamo kritiku udžbeniku, iako se oni time ne bave – traju što kraće, jer samo tako mogu pratiti aktuelna saznanja i društveni i tehnološki razvoj.
Kad smo to rekli, obaveza nam je reći i sljedeće: da policija često nije zaštitnik, već progonitelj građana, mnogo snažnije govori prekomjerna upotreba sile kojoj su skloni – od momenta kad su prebijali Mija Martinovića, do skorijih slučajeva kad su dozvolili da zatvorenik bude višekratno silovan u zatvoru; kad su u manitom činu u septembarsku zoru otrovali Cetinje suzavcem; kad su nekontrolisano i neprofesionalno zasipali biber sprejom direktno u oči učesnike posve nenasilnoga protesta protiv fašizma, zloupotrebe državnih nagrada i ugrožavanja dostojanstva crnogorske države i antifašističke tradicije; ili kad su progonili i nehumano pribijali uza zid bez ikakva opravdana povoda turske državljane s boravištem u Crnoj Gori samo zato što su – Turci.
Ili, naročito, kad nijesu radili svoj posao tokom dva jeziva masakra na Cetinju!
Stoga, ne može jedan vic, koji je prije 15 godina bio dio usmene predaje (dakle, koji nijesmo izmislili), ugroziti status i ugled policijskih službenika koliko to mogu sami sebi uraditi upravo oni koji danas nose tu uniformu. I reklo bi se da imaju razloga za stid, ako ga zaista ośećaju, no to nema nikakve veze s nama.
Stoga se ovaj medijski sastav i njegov interesantan tajming ne može tumačiti drugačije osim kao manipulativna strategija skretanja teme i progona autora koji ovih dana žestoko kritikuju rad policije.&nbsp;
Da pojasnimo, objavili smo vic o policajcima, u kojem smo pokazali da policajci promišljaju o pravopisu dok pišu zapisnik i da su pritom simpatično snalažljivi i dovitljivi. Sve suprotno onome što u svojem reagovanju podmeće Nezavisni sindikat policije - ili jednostavno pokazuje da ne razumije suštinu napisanoga.
Takođe, u duhu dobronamjernosti, iako nude materijala, nećemo preispitivati pismenost sastava koji je Nezavisni sindikat policije dostavio medijima, mada bismo ga mogli upotrijebiti za vježbu iz stilistike, morfologije ili sintakse, ili prije svega kritičke analize diskursa i primjene manipulativnih strategija na pozicijama moći. Ali ćemo postaviti legitimno pitanje kakva je to policija kad joj je trebalo čitavih 15 godina da taj – kako ga propagandistički predstavljaju – „akt mržnje i netrpeljivosti“ otkriju ili (ne) shvate.
Adnan Čirgić i Jelena Šušanj&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 89.2111%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnezavisni-sindikat-policije-udzbenik-za-gimnaziju-prikazuje-policajce-kao-nepismene-neobrazovane-i-glupe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Šušanj i Čirgić: Ne može jedan vic ugroziti status i ugled policijskih službenika koliko to mogu sami sebi uraditi upravo oni koji danas nose tu uniformu

Tek što je iz VD prešao u redovno zvanje, kerber Demokrata Lazar Šćepanović, u duhu karađorđevskih Obznana, objavio je da će 35 osoba biti procesuirano zbog toga što su ljetos, ispred Vile Gorica, protestovali zbog sramotne odluke da se Trinaestojulska nagrada dodijeli dvojici četnika i negatora crnogorskoga identiteta. Sraman i ogavan čin, vrijedan prezira, gađenja i oštrog odgovora u vidu građanske neposlušnosti.
Nesposobni policijski aparat koji umjesto da štiti građane od kriminala, slobodne ljude kriminalizuje, a među njima kako nezvanično saznajemo i dekana FCJK Aleksandra Radomana, Aidu Petrović, Oskara Hutera, i mnoge druge istaknute pojedince i pojedinke koji se ne libe četničinama pokazati prkos.
Zato ovaj postupak osuđujemo i obećavamo da ćete širiti spisak jer ovo vaše unezvijereno ponašanje može samo proizvesti bunt slobodnih građana. Pitamo te sluge Demokrata i potrčke primitivnog uma Borisa Bogdanovića - što činite ovo od ljudi? Zar vi koji ste štitili horde koje su lovile turske građane po Podgorici imate obraza da nekome spočitate iskazivanje građanske neposlušnosti?
Vi, bastaduri, koji ste trovali i tukli nenaoružani narod, a među njima starce i žene?
Zato vam kao partizani 1941. poručujemo pjesnikovim stihovima: kud su šćele potrpezne kučke?
O jadu ćemo vas zabavit.

Kud su krenule sluge Demokrata iz policije?

Uz mnoge druge lažibajke koje je progutala naša glasačka prostota svih vjera i nacija, aktuelni režim dokopao se vlasti i uz pomoć narativa o obnovi tradicije. U jednoj od kanonskih knjiga crnogorske tradicije, "Primjerima čojstva i junaštva" Marka Miljanova, u poznatoj priči o Leki Ivanovu, kazuje se kako je Lekina šćer čuvši pucnjavu blizu kuće ocu kazala: "Eno ljuđi đe ćeraju čoeka", na što joj je otac odgovorio: "Otvori vrata tome što bježi, a zatvori tome što ćera!" Nije ni pitao ko koga ni zašto ćera, ali je sudbinu kompletne familije podredio zaštiti onoga koji je spas potražio pod njegovim krovom.
Da današnji obnovitelji tradicije ne samo veze s tom tradicijom nemaju no joj se svakim svojim postupkom potvrđuju kao antipod, svjedoče ovih dana podgoričke ulice na kojima se progone, prebijaju i na linč pozivaju oni što su krov nad glavom potražili u Crnoj Gori.&nbsp;
Uzaludna su demagoška izvrtanja stvarnosti da oni koji se protive fašističkoj antimuslimanskoj histeriji nemaju nikakve empatije za momka koji je zadobio lake tjelesne povrede od nekolicine migranata. Vinovnici toga mrskoga događaja imaju svoje ime i prezime, a - kako smo naknadno viđeli - nijesu čak ni Turci nego trojica Azerbejdžanaca i jedan Turčin. Da demonstranti pružaju podršku povrijeđenome i traže zaštitu građana od države, nosili bi transparente s imenima vinovnika, a ne bi klicali progonu Turaka iz Crne Gore.&nbsp;
Ako je bista četničkoga koljača za crnogorskoga premijera Spajića bila seoska tema, duh Pavla Đurišića pušten da slobodno šeta ulicama glavnoga grada nametnuo se kao gradska tema. A tu su temu nametnule Spajićeve kolege s raznih nivoa vlasti koje su pozivima na naoružavanje i samoorganizovanje okuražile građane na islamofobne izlive fašizma. Slika od policije uza zid postrojenih Turaka koju smo "na blic" viđeli samo jenastavak akcije koju sprovode za mir zabrinuti građani što šire nemir podgoričkim ulicama. Spajićevo ekspresno ukidanje bezviznoga režima s Turskom svojevrsna im je potvrda da je Crna Gora ugrožena turskim migrantima. Ko ne zna za nebrojena klanovska ubistva, za razne naoružane kriminalce koji kad zatreba sarađuju i s policijom kao u vrijeme protesta na Belvederu, ko ne zna da je uho građana sviklo na sirenu policije i službe hitne pomoći, pomislio bi da je stoljetni mir prvi put narušen prije neku noć bahatim nasiljem nekolicine migranata. Ko ne zna da su i vlast i za mir zabrinuti građani šutke ispratili jeziva ubistva 23 Cetinjana, možda bi sad zaista povjerovao u poruke medijskih trovačnica da je ovđe riječ o iznuđenom očuvanju mira i bezbjednosti.
Tužilačka i policijska aktivnost usmjerena ovih dana na građane koji na ulicama pozivaju na linč Turaka jeftini su zastor iza kojega se želi prikriti stvarna odgovornost i plan onih koji su izveli motkama naoružane ljude na ulice. Umjesto da procesuiraju sve partijske, državne i gradske funkcionere koji su pozvali na ulične nemire, na oružje i na tobožnju samoodbranu protiv izmaštanih stotinu hiljada Turaka koji ugrožavaju Crnu Goru, tužilaštvo i policija prikrivaju da nije riječ o spontanim okupljanjima već o planskim i naručenim aktivnostima.
Da nije ovđe riječ samo o migrantima iz Turske ili prevashodno o njima, objasnio nam je i istaknuti kulturni stvaralac Milutin Mićović porukom da se sve ovo zbiva zbog "nedostatka Gorskoga vijenca", koji on očito čita u maniru popa Mića iz istoimenoga djela.
Ulice Podgorice više nijesu mjesto za noćnu šetnju. Ne zbog Turaka no zbog onih koji su Crnu Goru oslobodili prvo od antifašizma a sad je oslobađaju od Turaka - bez sumnje prije od onih domaćih no od stranih. U domaće Turke, valjda više to ne treba objašnjavati, spadaju svi kojima Vučić nije predśednik, kojima Čiča Draža i Pavle Đurišić nijesu heroji, kojima 1918. godina nije jubilarna. Po zakonima te oslobodilačke vlasti - u Crnoj Gori svi su nevini dok se ne dokaže da su Turci ili Crnogorci.
Vlast u Crnoj Gori ne čine samo DF, Demokrate i PES. Neodvojivi dio te vlasti čini partija Ervina Ibrahimovića i albanske partije. Oni koji su ih glasali na sljedećim izborima ne smiju zaboraviti da im ni ulični izliv islamofobije, ksenofobije i fašistički izlivi bijesa prema makar dijelu onih koje predstavljaju nijesu bili dovoljni da napušte tu vlast ili da je makar uslove procesuiranjem stvarnih krivaca za nabujali fašizam. Gradskim temama koje im je gazda nametnuo oni se bave "po seljački".

Kad seoske teme ustupe mjesto gradskima

Povodom neviđenoga pritiska tužilačke grupe na medije koji nijesu na beogradskome platnom spisku ministrica Vujović izjavila je: "Sloboda medija je sloboda da objavljujete ono što mislite da treba, ali sa slobodom dolazi i velika odgovornost."
Te bi odgovornosti, koja se odnosi i na slobodu govora uopšte, prije drugih morala biti svjesna naša ministrica kad je u istoj izjavi istakla da "nešto što je mene najviše pogodilo u svemu onome, ja ga zovem zemljotresom koji se desio kada se ta naredba za sprovođenje istrage izdala – to je raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori”. Ko je raspirivao vjersku mržnju, prema kojoj je to nacionalnoj skupini ispoljavana mržnja na targetiranim medijima - to nam gđa ministrica nije saopštila. Ako je više puta isticani antidržavni i anticivilizacijski karakter litijaškoga pokreta za našu gđu ministricu vjerska i nacionalna mržnja, onda je njeno tolkovanje stvarnosti promašeno bezlijeka.
Očito da naša gđa ministrica, kao fanatični sljedbenik svetosavske ideologije, ne zna da pravoslavlje nije isto što i svetosavlje. Ili možda ona ipak ima u vidu neke tekstove koji su objavljeni protiv pravoslavne dogme ili protiv srpskoga etničkoga i nacionalnoga korpusa? Ako ih ima, zbog odgovornosti koju potcrtava morala bi ih navesti.
Što se državne arhitektonike tiče, tu bi joj već prije svega trebalo preporučiti kakav stariji rječnik manje poznatih riječi jer ovi savremeni teško da tu riječ tumače kao manje poznatu iako je njeno značenje našoj ministrici očita nepoznanica.
Kao dokaz da sloboda medija u Crnoj Gori nije ugrožena naša borkinja za medijska prava i slobode navodi: "Nijedan ni urednik, ni novinar – koliko sam ja vidjela – nijesu na optuženičkoj klupi, ali su dio te jedne hijerarhije, jedne priče o kojoj nam govori Specijalno državno tužilaštvo." Dakle, krivi su, ali
blagoizvoljenijem Demokrata nijesu na optuženičkoj klupi.
Mora da se naša ministrica vodila načelom slobode medija kad je preskočila pomenuti neke druge medije koji su ne samo u Crnoj Gori no i na mnogo širem prostoru prepoznati kao medijska trovačnica, kao raspirivač nacionalne i vjerske mržnje, kao platforma za širenje maligne ruske propagande.

Koju to vjeru i naciju ministrica kulture šiti od crnogorskih medija?

Ako pitate ChatGPT što je organizovana kriminalna grupa, dobićete ovo tumačenje: "Organizovani kriminal predstavlja jedan od najozbiljnijih bezbjednosnih i društvenih problema savremenog svijeta. Njegove posljedice nijesu samo ekonomske, već i političke, socijalne i moralne, jer podrivaju povjerenje građana u institucije i vladavinu prava. 
 
Organizovana kriminalna grupa (OKG) označava stabilno udruženje više lica koja djeluju dogovoreno i planski sa ciljem da vrše teža krivična djela radi sticanja koristi, najčešće materijalne. Takve grupe imaju unutrašnju strukturu, hijerarhiju, podjelu uloga i često koriste nasilje, korupciju ili zastrašivanje radi zaštite svojih interesa i izbjegavanja zakonske odgovornosti."
Ko i površno prati crnogorsku društvenu scenu teško da može izbjeći zaključak da djelovi našega tužilaštva djeluju kao organizovana kriminalna grupa.
Ima li makar tri člana koja udruženo djeluju? Ima. Ostavlja li ekonomske, moralne i socijalne posljedice na one protiv kojih djeluje? Ostavlja. Podriva li povjerenje građana u institucije i vladavinu prava? Podriva. Ima li hijerarhiju i plan? Ima. Djeluje li organizovano? Djeluje. Služi li se zastrašivanjem? Služi obilato.
Suviše je freško da bismo zaboravili: Da bi se iz tužilaštva uklonio Milivoje Katnić, izmijenjen je zakon kojim je on prisilno penzionisan. Kako penzionisanje Milivoja Katnića nije zadovoljilo potrebe OKG, Katnić je skandaloznom optužnicom faktički osuđen bez suda na smrt u spuškome zatvoru - uprkos tome što je sva crnogorska javnost svjedočila da nema nikakvih indicija da bi Milivoje Katnić ikad pobjegao iz zemlje čak i pred takvom optužnicom takvoga tužilaštva. Kao dio navodne OKG čiji je gdin Katnić član na sličan je način moralno diskreditovan i tužilac Saša Čađenović. Nije li indikativno što je gdin Čađenović uhapšen nepunih neđelju dana pred istek roka za predaju nove optužnice u slučaju "Državni udar" i time, kao i tužiteljica Nastić, zapravo skrajnut s toga slučaja? Kao dio navodne OKG i gdin Čađenović i gdin Katnić terete se zbog saradnje s kavačkim kriminalnim klanom uprkos tome što su i jedan i drugi sprovodili akcije protiv toga klana koji je, kako svjedoči sky prepiska, planirao njihove likvidacije i likvidacije članova njihovih porodica.
Članovi tužilačke OKG nedavno su suspendovali i moralno diskreditovali, kao članicu navodne kriminalne grupe, i tužiteljicu Andrijanu Nastić koja je, prema pisanju medija, predstavljala opasnost za stvarno rasvjetljavanje okolnosti dva masovna ubistva na Cetinju. Sličnu javnu i medijsku dehumanizaciju prošla je i Jelena Perović, direktorica ASK, koja rad institucije kojom upravlja nije pristala staviti u službu aktuelne marionetske vlasti u Crnoj Gori.
Tretirajući SPC faktički kao državnu crkvu u Crnoj Gori, odnosno svetosavlje kao državnu religiju, tužilačka OKG se potonjom optužnicom predstavila kao servis te religijsko-političke organizacije, odnosno servis litijaškoga pokreta koji je bio i antidržavni i antizakonski jer je bio formalno usmjeren protiv legitimno usvojenoga Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Premda nije dobila željeni sudski epilog, jedna nedavna akcija našega tužilaštva bila je usmjerena protiv prof. dr Bobana Batrićevića zbog njegove kritike djelovanja SPC u Crnoj Gori i regionu, zasnovane isključivo na citiranju predstavnikā te crkve.
Najnovija optužnica ogledni je primjer staljinističkoga progona koji se kroz medijsko-tužilačku spregu sprovodi nad jednim biznismenom, tužiteljicom, bivšim funkcionerima bezbjednosnoga sektora, funkcionerom najjače opozicione partije te najpoznatijim mimerom kritičarem vlasti uz difamaciju urednikā svih procrnogorskih medija s mogućnošću proširenja optužnice na sve kritičare vlasti koji su u proteklome periodu imali pisanu telefonsku komunikaciju. Ta potonja optužnica kriminalizuje i privatna ćaskanja na račun Amfilohija Radovića, čije monstruozne javne poruke poput onih "bio proklet tri puta i tri hiljade puta" ili "živo meso od njega otpadalo" te otvorena i javna saradnja s ratnim zločincima nije nikad bila predmet pravosudnoga gonjenja.
Sasvim jasnu figurativnu poruku da treba odrati novinara koji se ostvario kao sluga tuđih državnih interesa potonja optužnica tretira maltene kao poziv na njegovo ubistvo. I dok u današnjoj Crnoj Gori svaki drugi osnovac šeta s ajfonom u džepu, navodni poklon mobilnoga telefona marke Samsung lideru najjače opozicione partije tretira se kao ogledni slučaj podmićivanja.
Sve ove akcije bile bi izvan očiju javnosti da tužilačko-policijska predstava hapšenja s lisicama na rukama uz pratnju maskiranih uniformisanih osoba nije javnosti plasirana posredstvom kamera uslužnih medija. No i te kamere tek su djeličak akcije dehumanizacije i diskreditacije ljudi protiv kojih se udruženom akcijom bori beogradska posluga na vlasti u Crnoj Gori i crnogorsko tužilaštvo, čiji je faktički PR tzv. novinarka Jelena Jovanović, koju sky prepiska razotkriva kao članicu zvanično najjačega kriminalnog klana u Crnoj Gori koji je posredstvom nje uticao i utiče na kreiranje javnoga mnjenja u zemlji.
Teško je zamisliti da i u ovako sluđenoj i zatupljenoj zemlji ima nekoga kome je moglo promaći da naša tužilačka OKG nije uspjela pronaći ništa sporno ni pravosudno zanimljivo u djelovanju aktuelnih državnih funkcionera (računajući tu i djelovanje funkcionera državne crkve) ili u djelovanju medija koji imaju ulogu propagandne platforme te vlasti, poput recimo RTCG (čiji direktor i Savjet ne padaju ni pod teretom pravosnažnih sudskih odluka), Borba, In4S ili latinične verzije In4S - Vijesti.
Još je teže razumjeti ćutnju tužilaca koji su svjesni da je makar progon njihovih dojučerašnjih kolega M 
Katnića, S. Čađenovića i A. Nastić politički motivisana kriminalna akcija te da je progon urednika slobodnih medija protivustavno zastrašivanje u cilju ukidanja slobode govora.
Ne zaboravimo: u doba Đukanovićeve neviđene diktature tužilaštvo je procesuiralo drugoga politički najjačega čovjeka u državi - Svetozara Marovića, drugoga čovjeka bogoboračke Đukanovićeve partije, te gradonačelnike iz Đukanovićeve partije. Može li iko od onih koji su 30. avgusta 2020. širom otvorili vrata velikosrpskome fašizmu kod nas zamisliti danas procesuiranje bilo kojega značajnijeg funkcionera vlasti?

OKG tužilaštvo

Nema nijednoga prelomnoga društvenog trenutka u Crnoj Gori u kojemu je Sreten Perović bio na pogrešnoj strani istorije – poručio je prodekan za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić na omažu crnogorskom intelektualcu i jednom od potonjih utemeljivača crnogorske kulturne montenegristike koji je danas održan u okviru Cetinjskih filoloških dana. Čirgić je decidan da Perović, ni krajem osamdesetih i početkom devedesetih - kad je revizionistički talas zapljusnuo Crnu Goru, nije pokleknuo pred izazovom pred kojim su pali i padaju mnogi – da, koristeći se posrnućem društvenih vrijednosti, rehabilituje nepravdu iz svoje porodične prošlosti. - Naprotiv, bile su to godine u kojima je Sreten Perović uložio sebe u stvaranje organizacija koje su nadomještale nepostojanje institucija koje će zastupati Crnu Goru pred svijetom i pred sobom – ustvrdio je Čirgić. On je ukazao i da je zalaganje za pravo na postojanje crnogorske književnosti, jezika i kulture značilo osuditi sebe na izolaciju, progon iz svemoćne partije, ali i na žig nacionaliste, separatiste i sličnih titula koje je takvima dodjeljivala ondašnja „služba“. - Perović je za svoga dugoga vijeka, pune 93 godine, ostavio značajan i neizbrisiv trag. Ostavio je brojne tekstove, zbornike, antologije, prikaze, pjesme. Imao je bezbroj prilika da poklekne, no ni u jednoj se nije ni okliznuo – istakao je Čirgić.&nbsp; Perović je, prema njegovim riječima, bio rijetka pojava među Crnogorcima i na crnogorskoj javnoj sceni.&nbsp; - No, sedamdeset godina njegovog predanog emancipatorskog rada ništa bolje ne govori od institucionalne ćutnje u Crnoj Gori povodom smrti velikana. Ćutnja namjesničke vlasti, posrnulih kulturnih institucija, mrtvi san Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, izostanak makar i kurtoaznoga izraza saučešća ustanova s kojima je tokom sedamdeset godina rada Sreten Perović sarađivao, omaž su Sretenu Peroviću jednako kao i saborcima iz njegove generacije. Kao čovjek i kulturni stvaralac – on je bio sve ono što oni nikad neće biti – jasan je Čirgić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću "> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Kako je kazao dekan Aleksandar Radoman, odlaskom Perovića Crna Gora je igubila izuzetnoga kulturnog pregaoca i hrabroga intelektualca kojemu je i u najtežim vremenima bastalo braniti crnogorski identitet, kulturu i jezik, ali i vrijednosti građanskoga i multikulturnoga društva. - O brojnim pitanjima vezanim za crnogorski identitet, jezik i kulturu Perović se osobito često oglašavao tokom devedesetih godina 20. vijeka, bilo u ondašnjim opozicionim glasilima i kulturnim časopisima, bilo saopštenjima Crnogorskog PEN centra. I u tim njegovim apelima za očuvanje i afirmaciju crnogorskoga identiteta, kao i protiv rata na prostorima tadašnje Jugoslavije, nesumnjivo, povjesno svjedočaštvo kako zlim vremenima, tako i jedne istinski humane i emancipatorske misije – navodi Radoman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Vladimir Vojinović je podsjetio na to da je Perović dobio nagradu „Risto Ratković“ za knjigu „Gladno oko“ iz 1976. godine, te da ju je vratio 1993. kada je Radovan Karadžić dobio tu nagradu. Perović je, kako je naglasio Vojinović, bio jedan od onih koji su čuvali obraz Crnoj Gori. - Sreten Perović je sa svojim koleginicama i kolegama – pjesnicima, prozaistima, dramskim piscima – devedesetih godina u Crnoj Gori, kada je bjesnio rat, stajao na strani onih koji su se suprotstavljali zlu – zaključio je Vojinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>

Vjera Ljuljđuraj

Perović imao bezbroj prilika da poklekne, a ni u jednoj se nije ni okliznuo

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: adnan-cirgic