Istoričar Adnan Prekić kritikovao je poruke koje su srpski studenti u blokadi uputili povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, ocjenjujući da se u Srbiji ne mijenja suština politike, već samo njeni akteri.
Komentarišući na mreži X, Prekić je naveo da je formalno uklanjanje šatora ispred Skupštine Srbije samo privid promjene, dok se, kako kaže, ista ideologija preselila na druge adrese.
– Vučić je sklonio šatore ispred Skupštine, ali su studenti „Ćacilenda“ preselili na Filozofski fakultet. Zločinačka ideologija devedesetih ostala je neokrnjena, mijenjaju se samo izvršioci – poručio je Prekić.
On je ocijenio da će se u Srbiji vlast smjenjivati, ali da će, uprkos tome, ključne političke matrice ostati iste.
– U Srbiji će se i dalje mijenjati vlast, ali će politika ostati ista – zaključio je Prekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prekić: Zločinačka ideologija devedesetih u Srbiji nije nestala, mijenjaju se samo izvršioci

Istoričar Adnan Prekić reagovao je na mreži X povodom medijskog istupa princa Nikole Petrovića Njegoša koji je saopštio da je uklanjanje termina "aneksija" iz Zakon o statusu nasljednika Dinastije neprihvatljivo i da bi to predstavljalo pokušaj revizije istorije Crne Gore.
- Tužno, ali poučno! Ovako završava svaki pokušaj stvaranja "bolje Crne Gore" uz podršku baštinika ideja Podgoričke skupštine i Marka Dakovića - naglasio je on.
Smatra da je princ Nikola je izgubio legitimitet.
- Povlačenje i imenovanje princa Borisa za nasljednika je jedini ispravan potez - zaključio je Prekić na X-u.

Prekić: Princ Nikola izgubio legitimitet, imenovanje princa Borisa za nasljednika jedini ispravan potez

Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

1250x600

1084x550

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Odnos prema spomenicima zapravo je odnos prema prošlim generacijama i vrijednostima koje su te generacije baštinile - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, istoričar Adnan Prekić.
Skrnavljenje spomenika kulture, iscijepane zastave i nemaran odnos prema kulturno istorijskom naslijeđu Crne Gore ne isključuju političke poruke i , kaže Prekić, najčešće je riječ o vandalizmu.
- To je suština odnosa i nekih novih generacija prema onome što je memoralizacija i odnos prema kulturnom naslijeđu, između ostalog i naslijeđe prema nekoj spomeničkoj kulturi koja je zamišljena kao jedna vrsta veze između nekih prošlih vremena, nekih prošlih generacija, naslijeđe tih generacija i onoga što bi poruke tih generacija trebalo da znače ovim generacijama koje danas žive. Takav odnos, čini mi se, da dovoljno govori o tome da mi nemamo tu svijest i da ne razumijemo te poruke koje u suštini svaki spomenik treba da nosi sa sobom- rekao je Prekić.
Smatra da bi odnos prema spomenicima trebao da bude odnos jednog društva prema prošlosti i vrijednostima koje su prošle generacije živjele.
- Nijesam siguran da mi imamo taj odnos, jer do skoro smo imali uzročno posljedičan odnos prema spomeničkom naslijeđu - svaka generacija je rušila spomenike prethodne generacije. Tako je bilo sa prvim spomenikom koji je podignut na Cetinju 1861. godine. To je inače spomenik koji je podignut u znak sjećanja na Vasojeviće koji su krenuli u Srbiju da se bore za interese Crne Gore i za oslobođenje Srbije i na taj način knjaz Nikola je htio da pokaže i odnos prema Vasojevićima, ali i odnos prema tom djelu. Međutim, taj isti spomenik je srušen kasnije iz potpuno drugih razloga, zato što je tada na vlasti prilikom tog spomenika bila dinastija Obrenović, kasnije su došli Karađorđevići i prilikom srpskog kralja Karađorđevića Cetinju taj spomenik je srušen. Nešto kasnije istom Aleksandru Karađorđeviću nakon njegove smrti je podignut spomenik na Cetinju koji je srušen početkom Drugog svjetskog rata. U centru Podgorice imamo primjere spomenika velikom vojvodi Mirku i crnogorskim ratnicima koji je bio srušen neposredno nakon Podgoričke skupštine i upravo su to ovi dani kada referiramo na te događaje- istakao je Prekić.

Prekić: Odnos prema spomenicima predstavlja odnos jednog društva prema prošlosti i vrijednostima koje su baštinile prošle generacije

U posljednjem izvještaju Evropske komisije Crna Gora ocijenjena je najbolje od svih kandidata za članstvo u Evropsku uniju (EU). Istovremeno, antizapadne snage u našoj zemlji jače su nego ikada u 21. vijeku i širenju njihovog uticaja za sada ne nazire kraj.
U razogovoru za Analitiku, istoričar Adnan Prekić ističe kako je konačan cilj ovih desničarskih i klerikalnih politika izmjena Ustava i pretvaranje Crne Gore iz građansku u državu naroda.
- Za tu temu i model etno-federalizacije crnogorskog društva, siguran sam naći ćete sagovornike u većini nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Oni vjeruju da je dovoljno zaštititi sopstveni identitet i živjeti izolovan od drugih. Naravno da je to pogrešan pristup i da savremena Crna Gora može biti održiva samo kao građansko i interkulturno društvo spremno da prihvati vrijednosti savremene zapadne civilizacije - poručio je Prekić.
<h2>Desničarske i klerikalne strukture nemaju odgovore na savremene izazove</h2>
Upozorava i kako ne treba sumnjati da će desničarske i klerikalne strukture crnogorskog društva i dalje istrajno raditi na tom zadatku ali se, prema njegovim riječima, u mnogim istorijskim periodima, pa i proteklih nekoliko godina pokazalo da su dometi tih politika jako ograničeni.&nbsp;
- I pored savršenih geopolitičkih okolnosti koje su im išle na ruku, neiscrpnih materijalnih i medijskih resursa, oni nijesu uspjeli da etabliraju skoro nijednu temeljnu ideju njihovog programa. Naprotiv, da bi se dokopali vlasti i privilegija pristali su na konvertitstvo, odrekli se političkih i vrijednosnih stavova za koje su se zalagali, samo da bi došli na vlast - podsjeća Prekić.&nbsp;
Niko ozbiljan, kaže, nema dilemu o njihovim stvarnim i krajnjim namjerama, ali dodaje da njihovo prihvatanje ideološkog i političkog konvertitstva ukazuje da nemaju program i ideje koje mogu pružiti odgovore na savremene izazove crnogorskog društva.&nbsp;
- To u konačnom potvrđuju i posljednje poruke iz Brisela, da EU ne želi da vidi ruske trojanske konje u novim članicama. Takav stav slikovito objašnjava suštinu problema, ali istovremeno i ukazuje na jednu vrstu cinizma i simplifikacije cijelog procesa od strane EU, koja upravo sa takvim akterima aktivno sarađuje, podržava ih i normalizuje njihove političke ideje - ističe Prekić.
<h2>Aktuelni pristup Evropske unije Balkanu više puta doživio propast</h2>
Zemlje EU, navodi sagovornik Analitike, imaju legitimno pravo da same procjenjuju ko su njihovi partneri i što je najbolje za interese Unije ali ih, kaže, uvijek treba podsjećati da je takva politika na Balkanu više puta doživjela propast.&nbsp;
- Tako je bilo krajem 80-ih i u prvoj polovini 90-ih kada je Slobodan Milošević bio ključni partner međunarodne zajednice, a posljednjih 15 godina ta uloga namijenjena je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Međutim, u oba slučaja takva politika našla se u ćorsokaku jer kao što je nemoguće od vuka napraviti vegetarijanca, nemoguće je od desničara i nacionaliste napraviti konstruktivnog partnera, spremnog da prihvati vrijednosti zapadne civilizacije - smatra Prekić.&nbsp;
Čini mu se, kako dodaje, da se i u Crnoj Gori pravi ista greška kroz pokušaje stvaranja lažnih asimetrija između boraca protiv korupcije i organizovanog kriminala, s jedne strane, i onih koji to navodno podržavaju, s druge. Asimetrija je, navodi naš sagovornik, između umjerenih političara okrenutih budućnosti i nacionalista za koje se tvrdi da prave podjele među građanima.&nbsp;
- Tako smo došli u paradoksalnu situaciju da se oni koji su se od 90-ih zalagali za vrijednosti savremene evropske civilizacije, demokratiju, ljudske slobode i pluralizam, optužuju za radikalizam i antievropske stavove, dok su promoteri nacionalističkih politika, borci protiv EU i NATO-a, podržavaoci politike ratnih zločina i genocida – danas najveći zagovornici evropskih vrijednosti. Ponavljam, naši međunarodni partneri imaju pravo na svoje izbore, kao i na svoje interese, ali je naša obaveza da ih podsjećamo da je takav pristup doživio propast 90-ih, i da takav pristup i danas neminovno vodi istom ishodu - poručuje Prekić.
<h2>Prozapadna orijentacija Crne Gore incident, a ne pravilo</h2>
Sagovornik Analitike naglašava i da je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orijentacija incident, a nikako pravilo.
- Nije mi jasno zašto ta teza izaziva nelagodu u dijelu crnogorske javnosti, jer se ona može potvrditi čak i kroz površnu istorijsku analizu koja bi mogla započeti od podjele Rimskog carstva na Istočno i Zapadno, te nastaviti kroz nasljeđe Vizantijskog, a zatim i Osmanskog carstva - kaže Prekić.
Dodaje kako još od srednjeg vijeka možemo tražiti argumente koji afirmišu tezu da je prozapadna orijentacija Crne Gore – incident, a ne pravilo.&nbsp;
- Konačno, oslobodilački pokret protiv Osmanskog carstva razvijao se uz podršku Rusije, koja je predano i uz podršku lokalnih državnih i političkih elita Crne Gore u korijenu uništavala svaki pokušaj Crne Gore da se okrene prema nekom savezniku sa Zapada. Guvernadurska porodica Radonjić tragično je završila sudbinu pokušavajući da Crnu Goru okrene nekom međunarodnom savezniku sa zapada, a sličnu sudbinu je doživio i knjaz Danilo koji je nakon Krimskog rata, na Pariskoj mirovnoj konferenciji pokušao da međunarodno-pravni status Crne Gore riješi uz podršku Francuske - podsjeća Prekić.
Ističe kako je najveći zatočenik tih ideja bez sumnje knjaz Nikola koji je, napominje on, nakon posjete Petrovgradu 1869. godine postao ključni ruski saveznik na Balkanu.&nbsp;
- Knjaz je povjerovao u obećanja ruskog dvora da će postati obnovitelj Dušanovog carstva (tokom posjete na poklon je od ruskog cara Aleksandra II dobio lažnu sablju srpskog kralja Milutina) i kompletan politički i državni rad stavio je u funkciju ruskih geopolitičkih interesa. Kada je shvatio da od ruskih obećanja neće biti ništa, bilo je kasno, a nakon potpisivanja Vojne konvencije 1910, bio je samo posmatrač već unaprijed dogovorenih procesa - navodi Prekić.&nbsp;
Slične stvari su se, kaže, dešavale i u 20. vijeku.&nbsp;
- Tokom jugoslovenskog sukoba sa SSSR-om 1948. godine, najveći broj pristalica rigidnih staljinističkih ideja dolazilo je iz Crne Gore - napominje Prekić.
Ukazuje da smo pet decenija kasnije ponovo pokazali potpunu nezainteresovanost za vrijednosti zapadne civilizacije.&nbsp;
- U vrijeme rušenja hladnoratovske ideološke paradigme umjesto demokratije, političkog pluralizma i ljudskih sloboda, birali smo: autokratiju, rat i nacionalizam. Prvi ozbiljniji otklon od tog nasljeđa, uz razumijevanje i prihvatanje vrijednosti zapadne civilizacije desio se nakon sukoba sa Miloševićem 1998, kada su definisane ključne vrijednosne koordinate savremene Crne Gore koje su bile ugaoni kamen u procesu obnove državnosti. Čak i ovako površna istorijska retrospektiva mislim da potvrđuje početnu tezu da je prozapadna orijentacija Crne Gore ipak incident, a ne pravilo - stava je Prekić.
<h2>Savremene Crne Gore nema bez njenih antifašističkih tradicija</h2>
U nedavnom intervjuu povodom izlaska knjige „Bolesni od prošlosti“ u izdanju Analitike, Prekić je, između ostalog, kazao je da su „činjenice irelevantne, bitna je interpretacija“. U tom kontekstu zanimalo nas je kako antifašistička Crna Gora da nametne pravu interpretaciju prošlosti kada s druge strane ima suparnika sa znatno većim resursima, ljudskim i finansijskim?&nbsp;
- Nijesam siguran da bi bilo koji pristup koji polazi od teze „nametanja“ nekog mišljenja mogao biti uspješan. Dekonstrukcija i relativizacija antifašističkog nasljeđa je smišljen, koordinisan i usmjeravan proces, zbog čega se u javnosti sa razlogom stiče utisak da taj narativ postaje dominantan - ocijenio je Prekić.&nbsp;
Međutim, ističe kako desničarski i klerikalni narativ koji nam se nudi kao zamjena za antifašističke vrijednosti nema nijedan odgovor na savremene izazove ovog društva.&nbsp;
- Model komunikacije koji konstruisane narative i interpretacije postavlja iznad istine i činjenica ne može biti održiv jer će prije ili kasnije urušiti pouzdanost sopstvenog javnog diskursa. Bilo bi pogubno koristititi iste te metode u pokušaju afirmisanja antifašističkog nasljeđa. Naprotiv, potrebno je samo jasno artikulisati te ideje i objasniti mladim ljudima njihovu univerzalnu vrijednost i sadržaj čime bi se stvorili uslovi da se mladi mogu identifikovati sa tim idejama, razumjeti ih i u konačnom usvojiti - objašnjava Prekić.
Navodi da su nedavni događaji sa izborom novog gradonačelnika Njujorka najbolji primjer kako se treba boriti protiv konzervativnih i desničarskih ideja.&nbsp;
- Potrebno je samo uspostaviti jasne, razumljive i prilagođene modele komunikacije sa mladima i nemam nikakvu sumnju da će oni te poruke razumjeti jer savremene Crne Gore nema bez njenih antifašističkih tradicija i bez onoga što antifašizam predstavlja u savremenom društvu - kaže on.&nbsp;
<h2>Desničarski potencijal nije imanentan samo jednoj nacionalnoj ili vjerskoj zajednici</h2>
Osvrnuvši se na nedavne proteste u Podgorici tokom kojih su se čule ksenofobne poruke upućene državljanima Turske, Prekić je ocijenio kako ova okupljanja i parole, nažalost, predstavljaju većinsku Crnu Goru.
- Već sam govorio o istorijskom nasljeđu ovog prostora, koji je u značajnoj mjeri oblikovao te procese. Dodatni problem generiše potreba ogromnog broja ljudi da budu lojalni prošlosti. Oni je gotovo po pravilu, promišljaju iz perspektive onih istorijskih procesa u kojima je započeto neprijateljstvo prema njihovom identitetu - objašnjava sagovornik Analitike.
Da ne bude dileme, dodaje on, desničarski potencijal o kome govori, nije imanentan samo jednoj nacionalnoj ili vjerskoj zajednici.&nbsp;
- Naprotiv, ti vrijednosni modeli duboko su ukorijenjeni u svim segmentima društva i kao takvi mnogo su dublji i složeniji. Zbog toga konstantna posvećenost afirmisanju savremenih, demokratskih vrijednosti treba da bude zadatak cijelog društva. Ključna uloga u tom procesu pripada obrazovanju, ali ništa manju odgovornost nemaju ni akademska zajednica, civilno društvo i mediji. Ipak, prvi korak u tom pravcu je razumijevanje dubine problema, a ne ukrivanje iza parola i samoobmanjivanje - zaključio je Prekić.&nbsp;

Prekić: EU u regionu ponavlja greške iz 90-ih, nemoguće je od desničara i nacionaliste napraviti konstruktivnog partnera

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića, pod naslovom “Bolesni od prošlosti”, predstavljena je večeras pred brojnom publikom u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici.
O knjizi objavljenoj u izdanju Portala Analitika, ali i o njenom značaju za savremeno razumijevanje crnogorske istorije, sa autorom je razgovarala novinarka Zvezdana Kovač.
<h2>Poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti&nbsp;</h2>
Autor se posjetiocima promocije obratio riječima o suštinskoj poruci knjige, ističući da “Bolesni od prošlosti” nije samo zbirka eseja o istoriji, već poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti.
On je poručio da suština njegovog pristupa nije u lojalnosti naciji ili ideologiji, već u dosljednosti naučnoj istini i kritičkom promišljanju istorijskih činjenica.
- Volio bih da me ljudi prepoznaju kao nekoga ko nije lojalan naciji niti ideološkim kontekstima, jer lojalnost često vodi u destrukciju. Uvijek sam se trudio da izbjegavam tu vrstu pripadnosti, već da se vodim onim što je naučna istina i metodologija - kazao je Prekić.
Prošlost se, kako je naglasio, ne može promijeniti, a oni koji misle da mogu, ukazuje da u suštini stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze.
- Nažalost, naše društvo, kao i mnoga druga, i dalje je suviše lojalno prošlosti, vjerujući da će izgubiti ravnotežu ako se od nje odmakne. Duboko sam uvjeren da to nije tako — istorija ne treba da bude izraz lojalnosti prema prošlosti, već prostor u kojem se razvija kritička misao i odgovoran odnos prema onome što je bilo - poručio je, između ostalog, Prekić.
<h2>Tekstovi iz knjige danas aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali</h2>
Govoreći o nastanku knjige, pojasnio da su tekstovi nastali kao reakcija na pojavu istorijskog revizionizma u Crnoj Gori, te da je prvi tekst objavljen u aprilu 2018, povodom događaja u Budvi koji je, kako je istakao, po prvi put dobio institucionalnu podršku lokalnih vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FP8QlgM84TcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- I sama knjiga je nastala kao reakcija na istorijski revizionizam. Povod za prvi tekst bila je proslava tzv. oslobođenja Budve 2018. godine, koju je podržala opština Budva. Vjerovao sam da će suočavanje s činjenicama navesti ljude da naprave korak unazad, ali se pokazalo suprotno – da smo taj revizionistički narativ dodatno unaprijedili. Danas su, paradoksalno, tekstovi iz ove knjige možda aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali - primijetio je Prekić.
<h2>Preskočene lekcije vraćaju se kao bumerang</h2>
Upozorio je i da su preskočene lekcije iz prošlosti ono što društva, prije ili kasnije, sustiže kao svojevrsni istorijski bumerang.
- Naš odnos prema prošlosti podsjeća na priču o Njemcima šezdesetih godina — mogli su da ostanu na formalnim izvinjenjima, ali bi im se to kad-tad vratilo. Mislim da i mi danas proživljavamo sličan proces - naglasio je on.&nbsp;
Kako je dodao, crnogorski otklon od nacionalističke i šovinističke politike devedesetih godina bio je više formalne nego suštinske prirode.
- Isti ljudi koji su tada podržavali ratove i agresiju, ubrzo su postali zagovornici evropskih vrijednosti. To pokazuje koliko su površne promjene kada nisu praćene stvarnim suočavanjem s prošlošću - ukazao je Prekić.
I kroz večerašnju promociju knjige “Bolesni od prošlosti” još jednom je potvrđeno da promišljanje prošlosti nije pitanje nostalgije, već zrelosti jednog društva da se suoči sa sobom.

Prekić: Prošlost se ne može promijeniti, oni koji misle da mogu stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze

Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori udžbenički su primjer islamofobije - ocijenio je istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, turski državljani privedeni, a nakon što su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.
Prekić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, poručio da niko ne bi ni trebalo da ima dileme kuda to vodi.
- Mislim da je ovo moglo da iznenadi samo nekoga ko nije želio da vidi istinu. O tome sam često i ranije govorio. Mislim da su one slike koje smo gledali na ulicama u suštini većinska Crna Gora i da je to ono što mi sebi ne želimo da priznamo - smatra istoričar.
<h2>ZABLUDA</h2>
Često, kaže, govori da su ljudi, zamišljeni u neke romantičarske demokratske ideje, sami sebe, a onda i one oko sebe, ubijedili da je Crna Gora demokratska, prozapadna, pluralistička zemlja.
- Mislim da je to jedna velika zabluda, zato što je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orjentacija incident, a nikako pravilo - istakao je Prekić.
Prozapadna orjentacija Crne Gore nije, cijeni on, urađena sistemski - već je sve bazirano na parolama.
- Mislim da tu odgovornost snose političke elite. Prije svega one koje su bile na vlasti prije 2020. godine, zato što se stvari nijesu rješavale suštinski. Emancipacija i demokratizacija društva nije bila suštinska i stvarna nego je više bila na nivou forme i parole. Druga strana političkog spektra je ono što se dešavalo nakon 2020. godine, kada imamo dolazak na vlast desničara i konzervativaca, od kojih se ove stvari mogu očekivati. Treća kategorija su oni koji su normalizovali ovo - objašnjava Prekić.
<h2>ODGOVORNOST PARTIJA MANJE BROJNIH NARODA I EU PARTNERA</h2>
On odgovornost vidi i kod partija manje brojnih naroda.
- Zato što su oni posljednji koji su imali pravo da normalizuju ono što je desničarski narativ. Međutim, i tu imamo problem. Problem klerikalnog, desničarskog potencijala u Crnoj Gori ne možemo samo vezati za jednu nacionalnu grupu, kako se često postavlja problem. To su nam i ove posljednje demonstracije pokazale - naveo je Prekić.
U ovim izlivima fašizma smo, ukazuje on, u prvim redovima imali i likove koji su nosili majice Krsta Zrnova Popovića.
- Tu vi vidite da je taj desničarski potencijal jednako jak i u dijelu srpskog nacionalnog korpusa, i crnogorskog, i bošnjačkog i albanskog. Tako da mislim da je taj problem mnogo veći i opasniji. Ono što smo vidjeli na ulicama je po mom dubokom uvjerenju većinska Crna Gora - rekao je Prekić.
Nije mala odgovornost, podvlači Prekić, ni evropskih partnera.
- Naši međunarodni partneri uporno pokušavaju od vuka da naprave vegetarijanca. To je nemoguće. I dok ne budu insistirali na onome što su vrijednosti, ove stvari će ići u ovom pravcu i meni tu nema ništa nepoznato ni nejasno, nego je to samo posljedica onoga što smo gledali u prethodnom periodu - jasan je istoričar.
Crnogorsko društvo bi trebalo, poručuje, da prizna da boluje od prošlosti, ali je, smatra on, problem što mi to još ne želimo da priznamo.
- Kreiranje društvene platforme, zasnovane na obrazovanju, nauci i zdravom sistemu vrijednosti, uz prihvatanje problema i suočavanje sa prošlošću je jedini put do ozdravljenja crnogorskog društva - stava je istoričar.
<h2>SPORNA NAGRADA KARADŽIĆU TREBALO DA OSTANE KAO PEČAT JEDNOG VREMENA</h2>
Osvrnuvši se i na oduzimanje književne nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Prekić je rekao da mu je nije trebalo oduzeti jer bi ona trebalo da ostane kao pečat jednog vremena.
- Isto kao što će ova odluka predsjednika (Jakova) Milatovića da dodijeli orden Amfilohiju ostati pečat jednog vremena i istorijska činjenica, koja će pokazati karakter, namjere i suštinu političkih elita na vlasti. Jer ono što revizionisti ne razumiju je da, ono što je prošlost, oni ne mogu izmijeniti. Ali će svojim djelovanjem ostaviti dovoljno materijala nekim budućim istoričarima da svjedoče i da pišu o vremenu u kojem smo mi živjeli. Sve to jeste teško i mučno, ali je djelotvorno - naglasio je Prekić.
Dobro je, dodaje on, što se sve ovo dešava - jer su konačno maske pale.
Siguran je da ove retrogradne ideje i njihovi propagatori nikada ne mogu pobijediti, ali je problem, ističe on, što će štetu koju one prave, morati da plate građani.

Prekić: Aktuelna dešavanja su udžbenički primjer islamofobije

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića pod naslovom “Bolesni od prošlosti” biće predstavljena u ponedjeljak, 3. novembra, u 19 sati, u sali DODEST, KIC-a "Budo Tomović" u Podgorici.&nbsp;
O knjizi objavljenoj u izdanju Portala Analitika, ali i temama koje su obrađene u njoj, sa autorom će razgovarati Zvezdana Kovač.
Knjiga “Bolesni od prošlosti” zbirka je od 35 istorijskih eseja, koja donosi promišljanja o savremenim tumačenjima prošlosti i načinu na koji istorija oblikuje društvenu i političku stvarnost Crne Gore.&nbsp;
Naziv knjige simbolično ukazuje na opsesivnost i upornost onih koji pokušavaju da istoriju podrede ideološkim i političkim ciljevima, a kako autor u predgovoru navodi, osnovna funkcija ove zbirke istorijskih eseja je da objasni potrebu za nenaučnom revizijom istorije.&nbsp;
Autor podsjeća da svako društvo ima potrebu da bude lojalno svojoj prošlosti i da joj pridaje i ona blistava značenja koja ona unistinu nema, ali oni koji se profesionalno bave istorijom uglavnom su u stanju da razlikuju političku mitologiju od nauke, i politizovanu istorijsku konstrukciju od istine, a da se u Crnoj Gori takve razlike teško uočavaju.

Promocija knjige Adnana Prekića u Dodestu: "Bolesni od prošlosti" 3. novembra pred podgoričkom publikom

Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine. Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.
To je za Pobjedu kazao Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentarišući višednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji su stigli pred poslanike Skupštine Crne Gore.
<h2>PRIJEDLOZI</h2>
Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njegoš, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguliše odnos države prema toj vladarskoj porodici.
No, nakon što su u skupštinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, usvojenog 2011. godine ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza. Poslanici PES-a Gordan Stojović i Miloša Pižurice pokušali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživši da se pojam „nasilna“ izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njegoš. To pravdaju potrebom da se „smire strasti i pronađu novi kompromisi“, barem je tako rečeno princu Nikoli...
<h2>ČINJENICE</h2>
Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogrešnim putem.
- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma – istakao je on.
Takođe smatra smiješnim iznijete teze da se radi o jezičkim usaglašavanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njegoš.
- Princ Nikola je kazao da je termin „nasilna aneksija“ još 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podršku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno zašto je princ pristao na brisanje stava o „nasilnoj aneksiji“, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu – ukazao je Prekić.
Sagovornik Pobjede je rekao i da „razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju“, jer je to „obaveza ove države prema njima“.
- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskog
revizionizma. Kao što sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine – zaključio je Prekić za naš list.
<h2>STAV RADONJIĆA</h2>
Da je to samo vrh „ledenog brijega“ problema ukazao je u svom tekstu-komentaru objavljenom u Pobjedi i naš eminentni istoričar Radovan Radonjić, koji smatra da bi premijer Spajić mogao naići na brojne prepreke pri „realizaciji svog obećanja povodom vraćanja sjaja i ugleda“ crnogorskoj dinastiji.
On je podsjetio da je politička grupacija, kojoj pripada i Spajić, na vlasti od parlamentarnih izbora 30. septembra 2020. godine, označavajući to pobjedom „petrovićke Crne Gore“.
- Ako će da afirmiše nešto „autentično petrovićko“, ne može, jer ga vladajuća većina već uveliko živi, čak ga je u ponečemu i nadišla. Ako će da mijenja nešto u svom „petrovićkom biću i bitku“, ne može ni to, jer tada njihova Crna Gora ne bi bila „petrovićka“ nego neka ili nečija drugo i pokazalo bi se da oni nijesu „petrovićki“, nego neki drugi – naglasio je Radonjić u tekstu.
Promišljajući dalje, smatra da ne bi bilo mudro ako premijer pokuša da budu „i vuk sit i ovce na broju“, jer „Bog ne dozvoljava mogućnost da se sjedi na dvije stolice“.
- Posvađati se s Bogom i crkvom, ne ide ni to, jer ko bi vam onda bio kadrovik, politički i etički uzor kome obavezno ljubite ruke i u koga biste se kleli i imali svaki oslonac – dodao je Radonjić.
On zato ukazuje da „u društvu gdje se ima puna međusobna saglasnost, podrška i udružena djelatnost države i crkve, posebno strane crkve kakav je slučaj u Crnoj Gori danas, ne postoji uragan koji može da razbije žabokrečinu pod kojom ona umire“.
Da aktuelna vladajuća koalicija, najavljenim izmjenama, daje novi doprinos urušavanju države i državotvorne politike, moglo zaključiti i iz komentara pojedinih opozicionih poslanika i aktivista na uklanjanje pojma „nasilan“ iz termina „nasilna aneksija“.
Ali, nijesu svi bili „na tom fonu“, jer i među njima ima onih koji, poput predlagača izmjena zakona, smatraju da aneksija ne može biti ništa drugo do nasilna, ali izostavljajući opštepoznati primjer Bosne i Hercegovine koju je Austrougarska mirno anektirala 1909. godine na osnovu sporazuma koji je tada potpisala sa Otomanskom imperijom.
Princ Nikola je, očigledno, smatrao moralnom i društvenom obavezom da javnost upozna sa svojom stranom priče, pa je u jučerašnjem obraćanju iznio mnogo toga što mu „leži na srcu“ vezano za njegov 35-godišnji angažman za mir i ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije, a zatim i za priznanje nezavisne Crne Gore.
- Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihov uticaj – naveo je on, podsjećajući kako se sedam godina radilo na aktuelnom tekstu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, „čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše dinastije“.
No, kako je dodao, bilo mu je najvažnije da je „pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore“.
- Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika... Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina – napisao je on u obraćanju javnosti.
Ipak, ukazuje da se izmjenama zakona predviđa brisanje riječi „nasilna“, a zadržava termin „aneksija“, koji, „to već sam po sebi podrazumijeva“.
- Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Imati
u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom đedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nijesu bile sprovedene evo već 15 godina – dodao je on, uz komentar da su „međusobne rane teško premostive“.
I pored toga, nada se da će aktuelna polemika o izmjenama zakona, „konačno započeti konstruktivni dijalozi“.
- Svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti – istakao je on, te zaključio da „ime Petrović-Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja“.
Stavove princa Nikole javno je podržao i jedan od predlagača izmjena zakona Gordan Stojović, koji smatra da nasljednik dinastije Petrović-Njegoš „pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu“.
- Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna, jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza, dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović-Njegoš, ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije – kazao je on.
Ambasador i vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović, sa druge stane, izjavu princa Nikole vidi kao nerelevantnu u odnosu na ono što se dešavalo prije 107 godina.
- Princ treba (odavno) da ima rezidenciju. Ali, to ne može biti ni izgovor, ni cijena za istorijski revizionizam koji treba da eliminiše sjećanje na tragične događaje iz prošlosti – naveo je on, te zaključio da je Nikola II „posljednji čovjek koji može zagovarati budućnost izgrađenu na lažnoj i izbrisanoj istoriji“.
<h2>Predviđene izmjene</h2>
Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njegoš donesen je 12. jula 2011. godine „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da „tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po muškoj liniji i njihove supruge“, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njegoš.
Takođe, ovlašćenjem od strane predsjednika države, Skupštine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njegoš predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok „predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore“.
Potomcima se daje na korišćenje kuća kralja Nikole u Njegušima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo korišćenja prvog sprata Dvorca na Kruševcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.
Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godišnja apanaža od 100.000 eura, počevši od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kruševcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemljištem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasništvo.

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina "nasilna aneksija"

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević reagovao je na saopštenje Adnana Prekića, člana Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), poručivši da Prekić „očigledno pokušava da pobjegne od realnosti“.
- Iako je cjelokupna javnost upoznata sa karakterom bivšeg režima, Prekić vjerovatno nije registrovao dokaze koji ukazuju da su za vrijeme vlasti DPS-a bezbjednosne službe pisale grafite kojima se vrijeđaju i zastrašuju manjinski narodi, a istovremeno te poruke podmetale drugima - naveo je Urošević.
On je dodao da Prekić „kao što nije vidio te objelodanjene činjenice, vjerovatno do danas nije saznao ni da je Putin bio saveznik DPS-a i Mila Đukanovića u ‘teškim vremenima’“.
- A ko zna šta će se još dodatno otkriti - zaključio je Urošević.

Urošević: Prekić pokušava da pobjegne od realnosti

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: adnan-prekic