Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Državno tužilaštvo u Berlinu podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv poslanika Alternative za Njemačku (AfD) Matijasa Mosdorfa zbog navodnog izvođenja tzv. Hitlerovog pozdrava.
Kako prenose njemački mediji, Mosdorf je, navodno, u junu ove godine, tokom jedne sjednice Bundestaga, u predvorju parlamenta pozdravio jednog partijskog kolegu uzdignutom desnom rukom, što se u Njemačkoj smatra tzv. Hitlerovim pozdravom.
Parlamentarni odbor Bundestaga još je u oktobru ukinuo imunitet Mosdorfu, kako bi mogla biti sprovedena istraga.
<h3>Poslanik negira optužbe</h3>
Sam Mosdorf odbacuje optužbe i tvrdi da se one zasnivaju na iskazu jedne osobe, bivše poslanice Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).
- Svi ostali koji su tog dana bili prisutni u tom dijelu zgrade negiraju da sam ikoga pozdravio uzdignutom desnicom- tvrdi Mosdorf.
Poslanika AfD-a iz savezne pokrajine Saksonija nedavno je sankcionisala i njegova stranka, zbog neodobrenog putovanja u Rusiju.
Za isticanje tzv. Hitlerovog pozdrava, koje se prema njemačkom zakonodavstvu smatra krivičnim djelom upotrebe simbola protivustavnih i terorističkih organizacija, zaprijećena je kazna do tri godine zatvora.

Berlin: Podignuta optužnica protiv poslanika AfD-a zbog nacističkog pozdrava

Desetine političara iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) otputovaće u decembru u Vašington na poziv grupe republikanskih zastupnika u Predstavničkom domu, rekla je američka kongresmenka Ana Paulina Luna.
Poziv AfD političarima dolazi u trenutku kada njemačke krajnje desne figure sve više traže podršku MAGA republikanaca u SAD-u za ono što predstavljaju kao borbu protiv političkog progona i cenzure kod kuće.
- Ugostićemo 40 članova AfD-a. I neću biti samo ja, biće tu i drugih članova Kongresa - rekla je Luna u intervjuu za "Welt".
Luna je pokazala aktivno interesovanje za tvrdnje njemačkih krajnje desnih aktera da su progonjeni u Njemačkoj zbog svojih stavova, nedavno rekavši za Politico da "nedavne akcije njemačke vlade protiv vlastitih građana više podsjećaju na autoritarizam Sovjetskog Saveza prije njegovog pada nego na današnju Rusiju".
Neki zvaničnici iz administracije američkog predsjednika Donalda Trampa takođe su izrazili podršku AfD-u.
Kada je njemačka savezna obavještajna služba za unutrašnju sigurnost ranije ove godine proglasila AfD ekstremističkom organizacijom, američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je taj potez "tiranjom pod maskom".
Tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, američki potpredsjednik Džej Di Vens pozvao je evropske mejnstrim političare da sruše "zidove" koji drže krajnje desne stranke izvan vlade.
Njemački poslijeratni ustav dopušta domaćim obavještajnim agencijama nadzor političkih stranaka, aktera i organizacija koje se smatraju ekstremističkim, te čini teoretski mogućim i zabranu takvih stranaka.
Ova ograničenja su tvorci zapadnonjemačkog ustava uveli kako bi spriječili ponavljanje nacističkog uspona na vlast, kada su antidemokratske snage uspjele potkopati demokratiju iznutra.
Lideri AfD-a vide poziv u Vašington kao priliku da steknu veću legitimnost kod kuće za svoje tvrdnje o progonu. Luna je krajem prošlog mjeseca putem objave na mreži Iks (X) pozvala kopredsjednicu AfD-a Alis Vajdel u Vašington. Vajdel je reagovala pozitivno i rekla da će se javiti kako bi dogovorile daljnje aranžmane.
Luna se nedavno sastala i s Naomi Seibt, desničarskom influensericom i saveznicom AfD-a, koja je nedavno rekla da je zatražila azil u SAD-u, tvrdeći da je meta "ozbiljnog nadzora i maltretiranja od vlade i obavještajnih službi" zbog svojih političkih stavova i odbrane slobode govora u Njemačkoj.
- Mislim da je Seibt sjajna mlada žena i vjerujem da ima obećavajuću budućnost, čime god se odluči baviti, i zato ćemo je u potpunosti podržati - rekla je Luna za "Welt".
Dodala je da neće pomagati samo Seibt, nego i drugima iz Njemačke koji su u "sličnoj situaciji".
- Nadam se da će ovo barem otvoriti neku vrstu dijaloga o tome kako njemačka vlada, posebno političari i policija, tretiraju vlastite građane čak i ako se ne slažu s njima - rekla je Luna.
Putovanje članova AfD-a u Vašington u decembru trebalo bi biti praćeno većom konferencijom početkom iduće godine, rekla je Luna, nečim što će "biti kontrateža Davosu", mjestu gdje se održava Svjetski ekonomski forum, i što će biti više fokusirano na "suverenitet država".

Sve jače veze američkih i njemačkih desničara: Velika delegacija AfD-a stiže u Vašington

Kancelarija njemačkog javnog tužioca naložila je pretres kancelarije poslanika Bundestaga iz desničarske Alterantive za Njemačku (AfD) Rajmonda Šajriha, a istraga je povezana sa navodima o pronevjeri unutar gradske odborničke grupe te stranke u Augzburgu, saopštila je njemačka policija.
Pretres kancelarije prethodno je odobrio Bundestag, koji je Šajrihu ukinuo imunitet, a policija je zaplijenila dokaze koji su pronađeni na licu mjesta, prenosi Špigel.
Kako su vlasti i policija saopštile, istraga je otvorena i protiv drugih osumnjičenih, između ostalog, i protiv još jednog poslanika Bundestaga, kao i poslanika bavarskog državnog parlamenta, zbog optužbi za pronevjeru i prevaru. 
Policija je takođe pretražila kancelariju u bavarskom državnom parlamentu.
Prema istražiteljima, članovi vijeća, koji su bili predsjednik i zamjenik predsjednika odborničke grupe AfD-a između 2022. i 2023. godine, navodno su zloupotrijebili sredstva koja je grad Augzburg dodijelio za aktivnosti odborničke grupe, zajedno sa drugim optuženima. 
Sredstva su navodno "namjerno pogrešno predstavljena" u finansijskom izvještaju kako bi se "spriječila otplata gradu Augzburgu", prenosi Tanjug.

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Njemački sud je danas odbacio žalbu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) uloženu zbog procjene domaće tajne službe iz maja ove godine da je AfD, trenutno druga po snazi stranka iza CDU-a, "ekstremno desničarska organizacija".
To znači da je presuda regionalnog upravnog suda u Kelnu, koja je potvrdila klasifikaciju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka o AfD-u kao "ekstremno desničarskoj organizaciji", konačna.
Savezni ured, koji je ujedno unutrašnja tajna služba, je početkom maja cijeli AfD, uključujući i sada raspušteni ogranak mladih, proglasio ekstremno desničarskom organizacijom koja širenjem nacionalne i rasne mržnje djeluje protiv ustavnog poretka Njemačke.
Dotad su tako okvalifikovani bili samo ogranci stranke u saveznim pokrajinama Saska, Saska-Anhalt i Tiringija.
Klasifikacija stranke kao ekstremističke omogućuje BfV-u da nadzire AfD metodama tajne službe poput prisluškivanja i infiltriranja doušnika.

Njemačka: AfD je službeno klasifikovan kao ekstremistička stranka

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke uzvratilo je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju nakon što je on kritikovao odluku o klasifikaciji stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao „ekstremno desničarske“ organizacije.
Spor se u petak produbio, uključivši Ministarstvo vanjskih poslova, Rubija, potpredsjednika SAD-a J.D. Vensa i tehnološkog milijardera Ilona Maska. Sve se dešava u osjetljivom trenutku za Njemačku – svega nekoliko dana prije obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata i bezuslovne kapitulacije nacističke Njemačke.
Uz to, upravo je potvrđen koalicioni sporazum između stranaka centra desnice i centra ljevice, a Bundestag treba naredne sedmice da glasa o izboru konzervativnog lidera Fridriha Merca za novog kancelara.
Merc se još nije javno oglasio povodom odluke obavještajne službe.
Oleksi Makeiev, ambasador Ukrajine u Njemačkoj, izjavio je za njemačku novinsku agenciju DPA da je zabrinut zbog veza AfD-a s Rusijom, s obzirom na novu klasifikaciju.
AfD je odavno na meti kritika zbog svojih pro-ruskih stavova i protivljenja zvaničnoj njemačkoj politici prema ratu u Ukrajini. Njemačka je, odmah nakon SAD-a, drugi najveći dobavljač oružja Ukrajini.
<h2>‘Ne poštuje ljudsko dostojanstvo’</h2>
Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava opisala je AfD kao prijetnju demokratskom poretku zemlje, navodeći da stranka „ne poštuje ljudsko dostojanstvo“ – naročito zbog, kako su kazali, „stalne huškačke retorike“ protiv izbjeglica i migranata.
Odluka domaće obavještajne službe da klasifikuje AfD, koji je osvojio drugo mjesto na nacionalnim izborima u februaru, kao ekstremno desničarsku grupu, omogućava službi da koristi doušnike, kao i audio i video nadzor, kako bi pratila aktivnosti stranke na nacionalnom nivou.
Međutim, ova odluka nosi rizik jačanja tvrdnji stranke da je meta političkog progona. Krajnje desne stranke bilježe rast širom Evrope, a AfD privlači međunarodnu pažnju, uključujući podršku Muska, bliskog saveznika američkog predsjednika Donalda Trampa.
Lideri AfD-a, Alis Veidel i Tino Krupala, u petak su osudili ovu odluku kao „težak udarac za njemačku demokratiju“, navodeći da je stranka postala jedna od najpopularnijih političkih snaga u zemlji. Tvrdili su da je odluka politički motivisana, što vlast negira.
- AfD će se i dalje pravno boriti protiv ovih kleveta koje ugrožavaju demokratiju - poručili su.
Drugoplasirana pozicija AfD-a na izborima učvrstila je status stranke kao faktora koji drugi političari ne mogu ignorisati, ali takozvani „vatreni zid“ – pravilo da se ne sarađuje s krajnjom desnicom – još uvijek stoji.
<h2>Rubio i Vens na mreži X</h2>
U svojoj objavi u petak, Rubio je pozvao Njemačku da povuče odluku o klasifikaciji.
- Njemačka je upravo dala svojoj obavještajnoj službi nova ovlašćenja da nadzire opoziciju. To nije demokratija – to je tiranija pod maskom - napisao je Rubio. 
- Ono što je zaista ekstremno nije popularni AfD – koji je bio drugi na izborima – već pogubne politike otvorenih granica koje AfD osporava. Njemačka treba da promijeni kurs – poručio je Rubio.
Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo mu je direktno: „Ovo jeste demokratija.“
- Odluka je rezultat temeljne i nezavisne istrage u cilju zaštite našeg ustava i vladavine prava. Nezavisni sudovi će donijeti konačnu odluku. Naučili smo iz naše istorije da se desni ekstremizam mora zaustaviti - navelo je ministarstvo kasno u petak.
Vens se takođe oglasio na mreži X, aludirajući na Hladni rat.
- AfD je najpopularnija stranka u Njemačkoj, i daleko najreprezentativnija u Istočnoj Njemačkoj. A sada birokrate pokušavaju da je unište. Zapad je zajedno srušio Berlinski zid. A sada je ponovo podignut – ne od strane Sovjeta ili Rusa, već od strane njemačkog establišmenta - napisao je Vens.
Mask, vlasnik mreže X, podijelio je Vensov komentar i dodao: „sudbina voli ironiju“.
<h2>Veze Trampovog kruga sa AfD-om</h2>
Vens se sastao sa Veidel u februaru, devet dana prije izbora, na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije. U svom govoru na konferenciji, napao je princip političke izolacije AfD-a.
- Mnogima od nas s druge strane Atlantika to sve više liči na stare, ukorijenjene interese koji se skrivaju iza ružnih, sovjetskih pojmova poput dezinformacija, jer jednostavno ne žele da neko s alternativnim pogledima iznese mišljenje ili, ne daj Bože, glasa drugačije – ili još gore, pobijedi na izborima - rekao je.
Mask već mjesecima podržava AfD, uključujući i livestream razgovor sa Veidel ranije ove godine na mreži X, kojim je pojačao poruke stranke. Tom prilikom je rekao da „snažno preporučuje ljudima da glasaju za AfD“. Livestream je pratilo više od 200.000 X naloga u jednom trenutku.

Rubio kritikovao Njemačku, Ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo

Poslanička grupa desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu saopštila je da će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta.
Alternativa je sada dvostruko jača nego u prethodnom sazivu parlamenta i ima odgovarajuće zahtjeve, rekao je prvi sekretar poslaničke grupe te stranke Bernd Bauman.
- Sada imamo skoro četvrtinu poslanika i biće veoma teško da nas neka crveno-zelena mejnstrim većina, pa čak i dio Hrišćansko-demokratske unije, još jednom isključe - rekao je Bauman za radio Dojčlandfunk, prenosi dpa.
Od ulaska u Bundestag 2017. godine AfD je jedina poslanička grupa koja nikada nije imala predstavnika u predsjedništvu parlamenta.
U odlazećem sazivu toj stranci su uskraćena i predsjednička mjesta u parlamentarnim odborima, a žalba koju je podnijela Saveznom ustavnom sudu je odbačena.
Na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, Alternativa za Njemačku je osvojila 20,8 odsto glasova i imaće 152 poslanika, skoro dvostruko više nego u prethodnom sazivu, kada je imala 77 mandata.

AfD će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta

Ministarka za brigu o porodici i demografiju u Vladi Srbije i predsjednica stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski, poznatija kao Milica Zavetnica, saopštila je da je prihvatila poziv kopredsjedavajućeg Alternative za Njemačku (AfD) Tina Krupale i da će prisustvovati završnoj konvenciji ove političke partije u gradu Lubau u Saksoniji.
Ona će biti jedan od glavnih govornika na mitingu, prenose srpski mediji.
Kao glavni govornici najavljeni su Krupala, kao i članovi te partije Jorg Urban, Aleksander Gauland, inače jedan od osnivača AfD, Kostadin Kostadinov i Milica Đurđević Stamenkovski.
Zvanično zatvaranje izborne kampanje AfD-a za Bundestag održaće se 21. februara 2025. u 19:00 časova u sajamskoj hali u mjestu Lubau.
Očekuje se da će, pored najavljenih govornika, prisustvovati i drugi članovi stranke i njeni pristalice. Kako se navodi na zvaničnom sajtu, događaj je otvoren za sve zainteresovane.
Stamenkovski je najavila da će da podrži AfD u ime svoje stranke, ali i „u ime većinske Srbije“.
- Zahvalna sam na pozivu i na prilici da u ime svoje stranke, a vjerujem i u ime većinske Srbije, podržim Alternativu za Njemačku, koja se kroz svoj dosadašnji politički i parlamentarni rad pokazala kao iskreni i pouzdani prijatelj srpskog naroda- poručila je, sprska ministarka.
&nbsp;Kako je navela, AfD je vodeća suverenistička snaga u Njemačkoj koja je u više navrata pokazivala spremnost da uvaži srpske državne i nacionalne interese, prije svega po pitanju Kosova i Metohije.&nbsp;
- AfD kao demokratska snaga, više nije samo utemeljena politička stranka Bundestaga, već izraz svih odgovornih građana Njemačke, koji vole svoju zemlju i žele da žive u miru i Evropi- istakla je Đurđević Stamenkovski.
Među govornicima je i bugarski političar Kostadin Kostadinov. On je predsjednik &nbsp;ultranacionalističke stranke Preporod (Vazraždane). Kostadinov je bio poslanik Narodne skupštine Bugarske. Takođe je bio opštinski odbornik u Varni od 2011. do 2021. godine. Prije osnivanja stranke Preporod 2014. godine, bio je član stranke VMRO od 2002. do 2012. godine.
Kostadinov je optužen za širenje proruske propagande, a zalaže se za izlazak Bugarske iz EU i NATO-a. Jedna od njegovih najčešćih prijetnji je da će ponovo otvoriti koncentracioni logor Belene, gdje su stradale hiljade protivnika komunističkog režima u zemlji, kako bi se obračunali sa „izdajnicima otadžbine“ i „rusofobnim ološima“, ističu sprski mediji.

Milica Zavetnica na završnom mitingu njemačke ultradesničarske partije

Američki milijarder Ilon Mask dao je u subotu podršku putem videolinka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DotwSJ19FZA4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava "najbolju nadu za Njemačku".
Milijarder je u govoru hvalio "njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad", prenosi AFP.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada "agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope".
Mask je posljednjih sedmica komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi X, otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU (Hrišćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalna unija) koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca "ludakom i nesposobnim imbecilom", a predsjednika Frank-Valter Štajnmajera - tiraninom, podsjeća AFP.

Mask podržao njemačku desničarsku stranku AfD: Borite se za svijetlu budućnost

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: afd