U Keniji je danas održan protest nakon što su slonovi ubili četiri osobe prošle sedmice.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja pozvala je na smirenost i uzdržanost.
- Preliminarna zapažanja ukazuju da je jedan slon imao povrede od koplja i strela, što ukazuje na mogući prethodni sukob - navodi se u saopštenju službe.
Stanovnici zapažaju da se slonovi sve češće pojavljuju u oblasti Ole Tepesi, u okrugu Kajiado, što stručnjaci povezuju sa pojačanom borbom za ograničene resurse.
Kenija se tokom tekuće sezone kratkih kiša suočava sa količinom padavina ispod godišnjeg prosjeka.
Prema navodima lokalnih vlasti, posljednja žrtva je muškarac koga je u utorak napao slon dok je čuvao koze.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja obećala je da će "pojačati mjere prevencije, poboljšati rani odgovor na opasnosti i smanjiti rizik od budućih incidenata".
Kenijska vlada sprovodi program nadoknade u okviru kojeg su isplaćene odštete zbog povreda nastalih od divljih životinja tokom prethodnih godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Protest u Keniji nakon što su slonovi usmrtili četiri osobe za sedam dana

Grupa vojnika pojavila se u nedjelju na državnoj televiziji Benina i objavila raspuštanje Vlade, smjenu predsjednika i svih državnih institucija, označivši početak još jednog vojnog udara u zapadnoj Africi, regiji koja se već godinama suočava s talasom pučeva.
Vojnici, koji su se predstavili kao Vojni komitet za obnovu, saopštili su da je na čelo komiteta imenovan potpukovnik Paskal Tigri, koji preuzima upravljanje zemljom nakon uklanjanja dosadašnje političke vlasti.
Reporter AFP-a iz Benina javlja da vojnici i dalje blokiraju ulaz u predsjedništvo i zgradu državne televizije, kao i nekoliko važnih administrativnih zona u Kotonuu, uključujući luksuzni hotel Sofitel i kvartove u kojima se nalaze međunarodne institucije.
Istovremeno, svjedoci navode da su se u djelovima grada čuli pucnji, dok u ostatku prijestonice vlada relativan mir, bez vidljivog prisustva vojske na aerodromu. Uprkos blokadama, građani se uglavnom kreću i obavljaju svakodnevne obaveze.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO4QC_LvbBkU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Benin je, nakon sticanja nezavisnosti od Francuske 1960, decenijama bio pogođen nizom pučeva. Stabilnost je postignuta tek 1991, nakon dvodecenijske vladavine Matjea Kerekua, koji je zemlju vodio pod ideologijom marksizma-lenjinizma i preimenovao u Narodnu Republiku Benin.
Aktuelni predsjednik Patris Talon, poznat kao "kralj pamuka iz Kotonoa", vlada od 2016. godine i nalazio se pred istekom svog drugog mandata, od vlasti je trebalo da se oprosti u aprilu naredne godine.
Njegov kandidat za nasljednika, bivši ministar finansija Romuald Vadanji, slovio je za glavnog favorita na predsjedničkim izborima, dok je vodeći opozicionar Renaud Agbođo diskvalifikovan od strane izborne komisije uz obrazloženje da nema dovoljno sponzora za kandidaturu.
Prije svega mjesec, parlament Benina izglasao je produženje predsjedničkog mandata s pet na sedam godina, uz zadržavanje limita od dva mandata, potez koji je odmah izazvao burne reakcije opozicije i civilnog sektora.
Ovaj puč je najnoviji u nizu udara koji su u posljednjim godinama pogodili Zapadnu Afriku. Samo prošle sedmice u Gvineji Bisao vojska je svrgnula predsjednika Umaroa Sisoka Embaloa nakon spornih izbora u kojima su i on i protivkandidat proglasili pobjedu.
Saopštenje beninskih vojnika, međutim, još ne otkriva planove komiteta, niti dalji politički pravac. Neizvjesnost je velika, a međunarodna zajednica prati stanje s oprezom, strahujući od novog destabilizacijskog domino-efekta u regiji.
U Beninu se čeka i prvo zvanično oglašavanje svrgnutog predsjednika Talona, dok vojska nastavlja da drži ključne institucije pod kontrolom.

Vojni udar u srcu Afrike: Vojnici upali u program državne televizije, objavili preuzimanje vlasti

Turska vojna kompanija Akdas Silah saopštila je kako je prvi turski bacač granata, koji ima cijev kalibra 40 milimetara, uvršten u takozvani inventar i opremu bezbjednosnih snaga ove zemlje.
Ovaj bacač bio je dostupan osam zemalja prije nego što je uopšte ušao u inventar bezbjednosnih snaga.
Domaća i originalna rješenja za bacače granata razvijena unutar turske odbrambene industrije postižu značajan uspjeh u izvozu.
Kompanija Akdas Silah predstavila je svoje proizvode i mogućnosti na sajmu Bamako Expo (BAMEX'25), koji je organizovala kompanija The Peak Defense u Bamaku, glavnom gradu Malija, a na kojem su ove godine prvi put učestvovale samo turske kompanije.
Kompanija, koja proizvodi i za civilno i za vojno tržište i izvozi u više od 40 zemalja, privlači pažnju svojim nedavno razvijenim domaćim rješenjima za bacače granata. Proizvod je do sada izveden u više od 10 zemalja, uključujući evropske i afričke zemlje.
Menadžer prodaje Ali Dikaja izjavio je kako su odnose s afričkim zemljama ojačali nakon prošlogodišnih demonstracija u Maliju.
Dikaja je izjavio da su prije otprilike osam godina dizajnirali, razvili i proizveli prvi domaći bacač granata kalibra 40 milimetara pod cijev u Turskoj, te da su oduvijek zadovoljavali potrebe turskih oružanih snaga u ovoj oblasti.
- Ovom nacionalnom snagom ispunili smo potrebe zapadnih zemalja i dodali proizvod visoke dodane vrijednosti Oružanim snagama Turske i zalihama evropskih i afričkih zemalja - rekao je Dikaja, naglašavajući da nastavljaju zadovoljavati potrebe u ovom području novim isporukama Kopnenim snagama prošle sedmice.

Turska kompanija se pohvalila uspjesima u Africi: Sve više zemalja zainteresovano za njihov bacač granata

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Afriku, Masad Bulos, izjavio je danas da je rat u Sudanu izazvao najveću humanitarnu krizu na svijetu i ocijenio da su u toj zemlji počinjeni „neprihvatljivi zločini“.
U Sudanu, vojska, koju predvodi general Abdel Fatah el Burhan, upravlja sjevernim, centralnim i istočnim dijelom zemlje, dok paravojne snage Snaga za brzu podršku, kojima komanduje general Mohamed Daglo, kontrolišu zapad i djelove juga sa svojim saveznicima. Dvije strane su u ratu od aprila 2023. godine i obje su optužene za zločine.
Paravojne snage su krajem oktobra zauzele El Fašer poslije opsade od 18 mjeseci i tako preuzele potpunu kontrolu nad ogromnim regionom Darfur na zapadu Sudana. Zauzimanje grada pratili su izvještaji o brojnim zločinima nad civilima.
- Sukob u Sudanu, iz humanitarne perspektive, trenutno je najveća humanitarna kriza na svijetu i najveća humanitarna katastrofa na svijetu. Posebno ono što se dogodilo u El Fašeru u posljednje dvije ili tri sedmice - rekao je Bulos za AFP u intervjuu u Dohi.
Svi smo, kako dodaje, vidheli video snimke i izvještaje.&nbsp;
- Ta zvjerstva su apsolutno neprihvatljiva. To mora veoma brzo da prestane - istakao je Bulos.
Dodaje da SAD i njihovi posrednički partneri pozivaju obje strane da se dogovore o „tromjesečnom humanitarnom primirju“.
- Pozivamo ih da prihvate ovaj prijedlog i odmah ga sprovedu - rekao je Bulos.

Trampov izaslanik za Afriku ocijenio da su u Sudanu počinjeni neprihvatljivi zločini

Miradi Čekpo živi u Beninu, radi u jednoj kineskoj trgovinskoj firmi kao tumač i prevodilac za kineski jezik.&nbsp;
- U srednjoj školi sam gledala kineske TV kanale i sanjala o tome da putujem u Kinu i upoznam njihovu kulturu - rekla je za Dojče vele.
Poslije mature je tri godine studirala kineski jezik na univerzitetu u Abomej-Kalaviju na tamošnjem Konfučijevom institutu.
- Želim da ostvarim svoj san o međunarodnoj trgovini tako što ću izvoziti tropske proizvode iz Benina u Kinu i uvoziti kineske proizvode u Benin, ili još bolje u čitavu Afriku. Kada se uči neki jezik, to je zato da bi se sarađivalo sa tom zemljom - objašnjava Čekpo.
Međutim, ono što je postigla Maradi Čekpo uspijeva samo malom broju afričkih studenata koji uče mandarinski - standardni kineski jezik kojim govori većina stanovništva u Kini.
<h2>Uče kineski, ali su male šanse za posao u Kini&nbsp;</h2>
Konfučijev institut je državni jezički i kulturni institut osnovan 2004. godine, pod okriljem kineskog Ministarstva obrazovanja. Kineska Vlada snažno ulaže u njihovo širenje po svijetu - samo u Africi desetine tih instituta nude kurseve kineskog.
Kina doduše velikodušno dodjeljuje stipendije studentima, ali se na kraju u samoj Kini za njih gotovo i ne otvaraju mogućnosti za karijeru, kaže Simbaraše Gukurume, sociolog na Univerzitetu Sol Platje u Kimberliju, u Južnoj Africi.
Razlog je taj što kinesko stanovništvo, u poređenju sa afričkim, znatno bolje govori strane jezike. S druge strane, Kina je poznata po tome da za većinu svojih infrastrukturnih projekata na kontinentu – poput luka, puteva ili aerodroma – angažuje sopstvenu radnu snagu.
Nakon studija kineskog jezika vrlo mali broj ljudi može da napravi karijeru, naglašava ovaj naučnik porijeklom iz Zimbabvea.
- Gotovo čitav kadar fakulteta i osoblje Konfučijevog instituta na Univerzitetu u Zimbabveu čine naši ljudi koji su dobili određenu finansijsku podršku za studije u Kini i koji sad predaju mandarinski - kaže Gukurume za Dojče vele.
Dodaje da Kina ima koristi od ovakvog razvoja situacije, jer se većina ovih instituta, kao i drugih kulturnih razmjena, obično zasniva na bilateralnim sporazumima između vlada i ponekad ide ruku pod ruku sa neograničenim pristupom Kine afričkim resursima.
Kulturne aktivnosti i kineska vodeća uloga u eksploataciji litijuma i kobalta u Africi – za njega su to dve strane iste medalje.
<h2>Istovremeno prenošenje jezika i politike</h2>
Mnoge zemlje imaju institucije koje u inostranstvu promovišu sopstveni jezik i kulturu. Međutim, za razliku od njemačkih Gete instituta koji imaju sopstvene prostore, Konfučijevi instituti su često povezani sa univerzitetima.
Uticaj Komunističke partije Kine izazvao je kritike, posebno u zapadnim zemljama. Jer, ovi instituti ne prenose samo kineski jezik i kulturu, već i politički sistem, naglašava Gukurume.
&nbsp;- Mladi ljudi koji se upoznaju sa ovim političkim sistemom usvajaju nedemokratske principe - kaže ovaj sociolog.
U tome on vidi i objašnjenje zašto su zatvoreni neki Konfučijevi instituti u Evropi i Sjedinjenim Državama.
- Zato što ugrožavaju akademsku slobodu na univerzitetima, ali i zato što indoktriniraju studente kineskim politički sistemom, koji bi mogao biti shvaćen kao autoritarni ili nedemokratski - dodaje Gukurume.
U Africi, međutim, broj ovih kulturnih instituta naglo raste. Južna Afrika se sa deset instituta smatra jednim od centara za mandarinski jezik.
Ali Kina sve više ulaže i u pozorišta, muzeje, filmsku, muzičku i medijsku industriju, kao i u biblioteke na afričkom kontinentu.
<h2>Odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi</h2>
U studiji „Institucionalizovano kulturno prisustvo Kine u Africi“, koju je 2023. objavio njemački Institut za međunarodne odnose u Štutgartu, Avril Džofe, šefica Odjeljenja za kulturnu politiku i menadžment na umjetničkoj školi Univerziteta Vitvotersrand u Johanesburgu, bavi se time kako afrički akteri doživljavaju ove kineske kulturne programe i šta to znači za lokalnu kulturu.
Prema njenim riječima, kineski interes za Afriku prevazilazi ekonomske i bezbjednosne motive i uključuje izgradnju „meke moći“. Zato, dodaje ona, ne čudi što je broj afričkih studenata na kineskim univerzitetima sa manje od 2000 u 2003. godini petnaest godina kasnije 2018. porastao na više od 81.500.
Kineska rastuća ulaganja u kulturnu infrastrukturu afričkih zemalja nisu samo simboličan gest. Džofe kritikuje odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi.
&nbsp;- Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti ovakvog institucionalizovanog kulturnog prisustva, potrebno je davati mnogo konkretnije preporuke – posebno civilnom društvu, umjetnicima, kreativcima, filmskim stvaraocima, muzičarima, kao i samim vladama - rekla je Džofe za Dojče vele.
Ali, ona priznaje da još nemaju jasnu predstavu o tome da li kineska antidemokratska ideologija ulazi u ove investicije.&nbsp;
- Ove korektivne mjere su neophodne da bi se osiguralo da se to ne dogodi - ističe Džofe.
<h2>Bolje podržati i finansirati lokalnu kulturu</h2>
Jedan od načina bio bi da se obezbijedi da Afrička unija i druga regionalna tijela zaista uključe afričke institucije u svoje pregovore o kineskim investicijama.
- Potrebna je jedinstvena kulturna politika koja bi svakom afričkom zemlji omogućila da ojača svoju pregovaračku poziciju i maksimalno iskoristi pozitivne efekte kineskih ulaganja - smatra Džofe.
Pored toga, afričke zemlje bi morale da poštuju potrebe umjetnika i kulturnih radnika kako bi investicije zaista odgovarale njihovim interesima. Ona izražava zabrinutost za identitet afričkih umjetnika ako sadržaj bude uglavnom oblikovan pod uticajem iz Kine.
Džofe se zalaže i za povećanje nacionalnog finansiranja.
- Time bi se obezbijedile i stipendije i programi za umjetnost i kulturu, a istovremeno bi se smanjio finansijski monopol koji možda ima Kina - ističe Džofe.
Takođe, mladi ljudi koji su studirali u Kini trebalo bi u svojim matičnim zemljama da dobiju bolje mogućnosti za zapošljavanje ili dodatne obuke.

Kineski - jezik budućnosti u Africi?

Pretraživač Gugl (Google) predstavio je program vrijedan 37 miliona dolara za ubrzanje razvoja vještačke inteligencije (AI) u Africi, sa investicijama koje se kreću od lokalnih istraživanja do projekata praćenja poljoprivrednih usjeva i prilagođavanja tehnologija afričkim jezicima.
- Afrika je dom nekih od najvažnijih i najinspirativnijih radova u oblasti vještačke inteligencije danas - rekao je potpredsjednik Gugl-a Džejms Manjika na predstavljanju zajedničkog centra za vještačku inteligenciju u Akri, glavnom gradu Gane.
Centar će služiti kao centar za obuku, saradnju i eksperimentisanje.
Među predstavljenim vodećim inicijativama je i saradnja za bezbjednost hrane u oblasti vještačke inteligencije, mreža koja okuplja istraživače i neprofitne organizacije kako bi razvili alate koji poboljšavaju rano otkrivanje gladi, otpornost usjeva i donošenje odluka za male poljoprivrednike.
Cilj je pomoći afričkim prehrambenim sistemima da bolje izdrže klimatske i ekonomske šokove.
Kompanija se takođe priprema za pokretanje platforme za finansiranje kako bi podržala startapove vođene vještačkom inteligencijom u sektorima poljoprivrede, zdravstva i obrazovanja.
Preko svoje filantropske grane, grupa obećava sedam miliona dolara za proširenje inicijativa za obrazovanje o vještačkoj inteligenciji u Nigeriji, Keniji, Južnoj Africi i Gani.
Gugl je najavio finansiranje od tri miliona dolara za kolektiv "Masakhane" koji razvija alate za vještačku inteligenciju na više od 40 afričkih jezika.

Gugl će uložiti 37 miliona dolara u razvoj vještačke inteligencije u Africi

Najmanje 30 putnika, uključujući nekoliko studenata, poginulo je, a mnogi se još vode kao nestali kada je čamac potonuo na sjeverozapadu Konga zbog ekstremnih vremenskih uslova, saopštili su danas stanovnici i lokalni mediji.
Čamac je prevozio seljane i robu duž jezera Tumba na teritoriji Bikoro kada je potonuo u srijedu kasno. Trideset tijela je pronađeno do sada.
Rijeke Konga su glavno prevozno sredstvo za više od 100 miliona stanovnika, posebno u udaljenim područjima gdje je infrastruktura loša ili uopšte ne postoji.
Smrtonosne brodske nesreće su česte, zbog lošeg održavanja, preopterećenja i ekstremnih vremenskih uslova.

Najmanje 30 poginulih u potonuću čamca na sjeverozapadu Konga

U poplavama koje su pogodile nigerijski grad Mokva poginula je 151 osoba, saopštila je lokalna služba za vanredne situacije.
Portparol lokalne službe za vanredne situacije Ibrahim Audu Huseini kazao je da je 11 ljudi povrijeđeno, a više od tri hiljade raseljeno, prenosi AP.
Najmanje 500 domaćinstava u tri zajednice pogođeno je iznenadnim i snažnim poplavama, koje su se brzo razvile u roku od oko pet sati.
Huseini je rekao da je voda odnijela dva puta, kao i da su se srušila dva mosta.
Predsjednik Nigerije Bola Tinubu u petak veče je izrazio saučešće i naveo da je naložio aktivaciju hitnog odgovora na poplave, kako bi se pružila podrška žrtvama.

U poplavama u Nigeriji poginula 151 osoba

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) koji veliki dio finansija dobija od SAD, zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike. Odluka je saopštena osoblju širom svijeta u mejlu koji je u petak proslijedila izvršna direktora programa Sindi Mekejn.
- Donijeli smo tešku odluku da zatvorimo regionalni biro za južnu Afriku u Johanesburgu - pisalo je u mejlu, prenosi Blumberg.
To je Rojtersu potvrdio zvaničnik Svjetskog programa za hranu za odnose sa javnošću, ali nije odgovorio na pitanja zbog čega i da li ima veze sa oštrim rezovima američke strane pomoći koje je naredio predsjednik Donald Tramp.
Južna Afrika se i dalje suočava sa najvećom sušom u posljednjih nekoliko godina, zbog čega su zemlje uključujući Malavi, Zambiju, Zimbabve i Namibiju proglasile nacionalnu katastrofu, prenosi Rojters.
Svjetski program za hranu je pružao pomoć u hrani i novcu pogođenima i imao je za cilj da dođe do više od 7,2 miliona ljudi do ovog mjeseca, navodi se na njihovom sajtu.

Svjetski program za hranu UN zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike

Nepoznata bolest usmrtila je više od 50 ljudi na sjeverozapadu Konga, saopštili su u ponedjeljak ljekari na terenu i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), javlja danas AP.
Interval između pojave simptoma i smrti je u većini slučajeva bio 48 sati, i „to je ono što je zaista zabrinjavajuće“, rekao je za Asošijeted pres Serž Ngalebato, medicinski direktor bolnice Bikoro, regionalnog centra za praćenje.
Najnovija epidemija bolesti u Demokratskoj Republici Kongo počela je 21. januara, a zabilježeno je 419 slučajeva, uključujući 53 smrtna ishoda.
Prema afričkoj kancelariji SZO, prva epidemija u gradu Boloko počela je nakon što je troje djece pojelo slijepog miša i umrlo u roku od 48 sati nakon simptoma hemoragične groznice.
Već dugo postoji zabrinutost da bolesti prelaze sa životinja na ljude na mjestima gdje se meso divljih životinja koristi u ishrani. Broj takvih epidemija u Africi porastao je za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, saopštila je SZO 2022. godine.
Nakon što je druga epidemija trenutne misteriozne bolesti počela u gradu Bomate 9. februara, uzorci iz 13 slučajeva poslati su na testiranje u Nacionalni institut za biomedicinska istraživanja u glavnom gradu Konga, Kinšasi, saopštila je SZO.
Svi uzorci su bili negativni na ebolu ili druge uobičajene bolesti hemoragične groznice kao što je Marburg, a neki su bili pozitivni na malariju.
Prošle godine je utvrđeno da je još jedna misteriozna bolest slična gripu koja je ubila desetine ljudi u drugom dijelu Konga vjerovatno malarija, navodi AP.

SZO: Nepoznata bolest usmrtila više od 50 ljudi u Kongu, umirali za 48 sati od prvih simptoma

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: afrika