Televizije imaju najveću publiku u Crnoj Gori i tu vrstu medija mjesečno prati skoro 95 odsto građana, pokazalo je <a href="https://amu.me/wp-content/uploads/2025/12/AMU-Istrazivanje-javnogmnjenja-o-povjerenju-u-programe-crnogorskih-emitera-decembar-2025.pdf%20">istraživanje koje je za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sproveo IPSOS</a>. Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da je istraživanje sprovedeno od 25. oktobra do 11. novembra, na uzorku od 1.041 ispitanika. - Podaci ukazuju da najveću publiku u Crnoj Gori ima televizija koju mjesečno prati skoro 95 odsto, internet skoro 90 odsto i društvene mreže na mjesečnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije - kazao je Raičević. On je rekao da te tri vrste medija imaju najveći dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih građana prati jedan od ta tri medija. - To je značajno, kada se shvati koliko se to promijenilo unazad desetak godina. Mi smo danas izloženi svakom mediju, čak u isto vrijeme, pa često u kući imate uključen televizor, na internetu ste i društvenim mrežama - naveo je Raičević. Kako je rekao, televizija kao dominantan medij raspolaže najmasovnijom publikom i skoro tri četvrtine populacije prati na dnevnom nivou televizijske programe, a svega šest odsto skoro nikada ne prati televiziju. - Dominantno ovi koji ne prate su mlađi, a koji svakodnevno prate su dominantno stariji - preko 60 godina - rekao je Raičević i dodao da struktura gledalaca televizije nije ništa drugačija u odnosu na region i svijet. On je kazao da, prema podacima, radio koji su često zaboravljali i istraživači i oglašivači, i dalje pokazuje da je aktuelan i više od jedne trećine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij. - Radio danas postaje medij mlade generacije. Nekad je bio vezan za stariju populaciju - dodao je Raičević. <h2>Štampa</h2> Kako je rekao, štampani mediji su u značajnoj mjeri u problemu i već godinu u padu u dnevnom i mjesečnom dometu. - Trenutno skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati taj kanal komunikacije i dnevni domet štampe je tek oko šest odsto. To je u poređenju sa periodom prije 15-ak godina velika razlika - naveo je Raičević, dodajući da se to promijenilo kada su svi krenuli sa digitalnim izdanjima. On je rekao da štampana izdanja i ostale magazine ne prati 60 odsto populacije. Govoreći o internetu, Raičević je rekao da se internet više puta dnevno jako često koristi i više od tri četvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadržaje na internetu. - Ukupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, što jasno ilustruje snagu tog izvora - istakao je Raičević. On je kazao da su pokušali da saznaju da li postoji razlika između internet stranica i aplikacija domaćih medija i drugih medija na našem jeziku. - Digitalna izdanja domaćih dnevnih novina i magazina su postali dominantan oblik konzumacije medija svuda u svijetu, pa i kod nas. Četiri od deset punoljetnih crnogorskih građana konzumira tu vrstu medija na dnevnom nivou i 30 odsto javnosti koristi tu vrstu medija nedjeljno - rekao je Raičević i dodao da to jasno ukazuje šta se desilo štampanim izdanjima. On je rekao da je kod internet stranica domaćih televizija i radija nešto manji domet u odnosu na slične platforme dnevnih novina i na dnevnom nivou njih prati skoro trećina crnogorske populacije. Raičević je rekao da inostrana digitalna izdanja na našem jeziku nešto manje od trećine javnosti prati na dnevnom nivou. On je kazao da je istraživanje pokazalo da sedam od deset punoljetnih građana koristi digitalne medije kao izvor. Istaživanje je pokazalo da su podkasti već prodrli u crnogorsku publiku i, kako je rekao Raičević, nešto manje od 60 odsto punoljetne populacije prati tu vrstu medija. - To ukazuje na našu spremnost da se brzo adaptiramo, kao konzumenti i kao proizvođači tog medijskog sadržaja - kazao je Raičević. <h2>Društvene mreže</h2> On je naveo da su, prema rezultatima istraživanja, društvene mreže jedan od tri najpraćenija izvora medijskog sadržaja u Crnoj Gori i da imaju publiku od skoro tri četvrtine populacije. - Izloženost društvenim mrežama i informacijama sa društvenih mreža je ogromna - naglasio je Raičević. On je kazao da je istraživanje pokazalo visok nivo zainteresovanosti za informativne sadržaje, pa tri četvrtine punoljetnih građana ima neki nivo zainteresovanosti za te sadržaje. - Kao glavni izvor informisanja i dalje je televizija sa 83 odsto, slijede društvene mreže sa 45 odsto, internet pretraživači 41, internet stranice ili aplikacije domaćih dnevnih novina i magazina 30 odsto, a radio 23 odsto - naveo je Raičević. On je rekao da je to što su za skoro polovinu građana društvene mreže glavni izvor informisanja opasnost po društvo, ali i medije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Sa predstavljanja istraživanja"><figcaption>Sa predstavljanja istraživanja(Photo: AMU)</figcaption></figure>  Raičević je rekao da je prema istraživanju najviši stepen zainteresovanosti građana za vijesti i informacije iz lokalnog okruženja, a slijede vijesti iz svijeta, o zdravlju, politici, ekonomiji. Kako je naveo, na pitanje zašto prate informativni sadržaj, najviše građana kaže zato što žele da se osjećaju informisanim i da imaju o čemu da pričaju sa prijateljima. - Ono što prizvode mediji je dio svakodnevice. Proizvodite sadržaj o kom mi pričamo, ne samo da se time bavimo u slobodno vrijeme, nego da i to vrijeme potrošimo komentarišući šta smo danas saznali ili pročitali - rekao je Raičević. On je istakao da je fenomen izbjegavanja vijesti formiran i među crnogorskom publikom, pa prema istraživanju više od 20 odsto crnogorske publike vrlo često izbjegava informativne sadržaje. - Treba se zapitati zašto je to tako, iako je to globalni trend. To znači da smo preuzeli matricu koja se dešava i vani, pa smo možda postali dosadni, neatraktivni - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kao motive za izbjegavanje sadržaja ispitanici navode previše politike u vijestima, previše ratova i patnji, uglavnom negativne i pesimistične vijesti koje utiču na raspoloženje. - Prije 15-ak godina u sličnom istraživanju je zaključak bio da je sve crno-bijelo, a danas smo na ivici da bude sve crno, nemamo mnogo „bijelih“ vijesti, nijesam siguran da je to pravi put - naveo je Raičević. <h2>TV i portali</h2> On je rekao da, kada je televizija kao izvor u pitanju, među crnogorskom publikom dominiraju Televizija Vijesti i prvi kanal Televizije Crne Gore (TVCG), a slijede zatim Prva, Nova M, TVCG 2, programi lokalnih javnih emitera, pa ostale televizije sa nacionalnom ili kablovskom pokrivenošću. - Kao glavni izvor informativnih sadržaja nedvosmisleni lider je Televizija Vijesti, koju više od 40 odsto građana smatra primarnim izvorom informisanja, zatim TVCG 1 sa skoro 30 odsto, a slijede Nova M, Prva, TV E, lokalni javni emiteri - naveo je Raičević. On je kazao da najveći dio javnosti ocjenjuje da se može vjerovati u informativne sadržaje koji se emituju u domaćim televizijskim programa. Za dio crnogorske medijske javnosti koji se informiše preko digitalnih izdanja medijskih kuća, važni izvori informisanja su Vijesti, CDM, koje prati između 60 i 80 odsto tog segmenta publike, a slijede portal Analitika, Mondo, Antena M, RTCG i ostali portali. - Kao glavni izvor informisanja među digitalnim izdanjima medija dominantan izvor su Vijesti, CDM, Dan, RTCG, portal Analitika - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kako je naveo Raičević, od dijela publike koji koristi digitalna izdanja domaćih medija, preko 80 odsto kaže da im se može vjerovati. Raičević je rekao da je istraživanje pokazalo da se tim digitalnim platformama najviše pristupa preko telefona, a slijede pametni televizori, pa tek onda računari. Istraživanje je pokazali da je nešto više od trećine publike kazalo da koristi društvene mreže kao izvor informisanja, a dominantno Facebook, dok slijede Instagram, Viber i YouTube. <h2>Povjerenje</h2> Govoreći o povjerenju, Raičević je rekao da 47 odsto ima visok nivo povjerenja u informacije plasirane preko televizije, dok svi ostali mediji ostvaruju daleko manji nivo povjerenja. On je rekao da javnost najveće rezerve iskazuje prema društvenim mrežama, za koje isto tako kažu da su im glavni izvor informisanja. Raičević je, govoreći o dijelu istraživanja o objektivnosti, nezavisnosti i profesionalizmu medija, rekao da značajan broj građana procjenjuje da mediji nijesu nezavisni od političkog i ekonomskog uticaja u izvještavanju. - Medijski pluralizam se ocjenjuje pozitivno, uz ocjenu da i dalje nedostaje objektivnost i nepristrasnost u izvještavanju - rekao je Raičević. <h2>Fake news</h2> On je dodao da, prema rezultatima istraživanja, 48 ispitanika nije saglasno da je izvještavanje medija većinom nezavisno od političkog i državnog uticaja. Govoreći o lažnim vijestima, Raičević je rekao da se skoro polovina populacije često pita šta je istinito, a šta lažno. - Tek 15 odsto vjeruje neupitno u istinitost sadržaja koji dobije od svog medija. To govori da smo uspjeli u namjeri da stalno postavljamo pitanje da li je tačno. Mediji koji su kredibilni moraju da imaju visok nivo povjerenja i ne smije biti dileme da li je lažno ili nije, a konzumenti kažu nijesu sigurni da je tačno - kazao je Raičević. Kako je naveo, skoro dvije trećine ispitanika je skoro primijetilo neku lažnu vijesti u crnogorskom medijskom prostoru, a većinu na društvenim mrežama. Raičević je istakao da je, prema istraživanju, skoro trećina populacije zabrinuta zbog pojave lažnih vijesti. - Lažne vijesti su zamka koju ne shvatamo na najbolji način. Povjerenje je u direktnoj vezi sa lažnim vijestima. Sa jednom lažnom viješću može se gubiti povjerenje - naglasio je Raičević. On je rekao da su posljedice po medije velike, ali po društvo daleko veće i mnogo opasnije. <h2>Razlika između gledanosti i povjerenja</h2> Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić rekla je da savremeni medijski ambijent zahtijeva praćenje ponašanja publike i da različiti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim sadržajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u društvu. Ona je ukazala na razliku između gledanosti i povjerenja, navodeći da gledanost govori koliko je neki medij ili neka vrsta sadržaja praćena, ali ne kako publika taj sadržaj vrednuje. - Povjerenje pokazuje koliko građani određene izvore doživljavaju kao tačne i pouzdane - dodala je Bakić. Kako je rekla, iako AMU prema zakonu ima obavezu da jednom godišnje objavi istraživanje povjerenja u medije, istraživanje koje je predstavljeno danas je dio i šire odgovornosti Agencije da javnosti obezbijedi pouzdane i uporedive podatke. Bakić je istakla da je povjerenje u medije važno, ne samo sa aspekta pojedinačnih medijskih usluga, već i sa aspekta grupa medija i vrsta komunikacije. - Imajući u vidu specifičan društveni i politički kontekst Crne Gore, važno je pratiti koje vrste medijskog sadržaja i komunikacije građani doživljavaju kao najkredibilnije -rekla je Bakić. Ona je dodala da im je veoma važno da isprate koliko urednički kontekst ima uticaj na izgradnju tog povjerenja i da li i dalje profesionalni standardi, transparentnost i jasnost uređivačkih politika imaju uticaja na percepciju konzumenata u odnosu na medijske sadržaje. Bakić je dodala da su danas predstavljeni podaci značajni za donošenje odluka, kako u regulatornom, tako i u medijskom i tržišnom smislu. - Pouzdani podaci o povjerenju i gledanosti predstavljaju osnov za odgovorno planiranje, unapređenje kvaliteta medijskih sadržaja i jačanje povjerenja javnosti u medijski sistem - zaključila je Bakić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Televizije u Crnoj Gori imaju najveću publiku, radio postaje medij mlade generacije, štampa u problemu...

U današnjem digitalnom dobu, gotovo cjelokupno stanovništvo Crne Gore ima pristup internetu, a procjenjuje se da oko 472 hiljade građana aktivno koristi društvene mreže. Digitalni prostor danas o nama čuva više podataka nego bilo koja institucija u stvarnom životu. Iako ovakva povezanost donosi nesumnjive prednosti, ona sa sobom nosi i sofisticirane prijetnje po privatnost i kvalitet informacija.&nbsp;
U eri u kojoj vještačka inteligencija (AI) postaje glavni alat i za kreiranje i za zloupotrebu sadržaja, spoj sajber bezbjednosti i medijske pismenosti postaje temelj stabilnog društva. To više nisu odvojene oblasti, već jedinstvena vještina neophodna u savremenom svijetu.&nbsp;
<h2>Privatnost na udaru algoritama&nbsp;</h2>
Svaki naš klik, pretraga ili „lajk“ ostavlja digitalni trag. Istraživanja pokazuju da je svega nekoliko desetina interakcija na mreži dovoljno da algoritmi precizno procijene naše navike, potrošačke sklonosti i politička uvjerenja. Skandal Cambridge Analytica, gdje su podaci miliona korisnika zloupotrijebljeni u političke svrhe bez njihovog pristanka, najbolji je dokaz da smo pod stalnim nadzorom.&nbsp;
Ovi podaci se prvenstveno koriste za personalizaciju sadržaja i reklama, ali isti mehanizmi mogu biti iskorišćeni za manipulaciju javnim mnjenjem. Kada se privatne fotografije, lokacije i kontakti nađu u pogrešnim rukama, rizikujemo sve, od ciljanog marketinga do krađe identiteta.&nbsp;
<h2>Kako platforme oblikuju našu stvarnost&nbsp;</h2>
Društvene mreže imaju ogroman uticaj na formiranje stavova gdje za preko 60% građana Crne Gore one predstavljaju glavni izvor vijesti. Međutim, algoritmi koji pokreću ove platforme optimizovani su za zadržavanje pažnje, a ne za istinitost.&nbsp;
Sadržaj koji izaziva snažne emocije (bilo pozitivne ili negativne) najbrže se širi. Ako algoritam prepozna da reagujemo na senzacionalizam, serviraće nam još ekstremnije naslove. To stvara tzv. „echo komore“ (eho sobe) u kojima nam se neprestano potvrđuju sopstveni stavovi, dok se drugačija mišljenja filtriraju. Interna analiza Facebooka pokazala je da je čak 64% pridruživanja ekstremističkim grupama bilo direktna posljedica preporuka algoritma. U takvom okruženju, korisnici postaju ranjiviji na dezinformacije jer im one djeluju kao potvrda „njihove istine“.&nbsp;
<h2>Deepfake i AI: Nova era prevara&nbsp;</h2>
Pojavom napredne vještačke inteligencije, manipulacija je ušla u novu fazu. Deepfake tehnologija omogućava kreiranje hiperrealističnih video i audio zapisa u kojima stvarne osobe govore ili rade stvari koje se nikada nisu desile.&nbsp;
Opasnosti su višestruke, od političke destabilizacije sa lažnim videom ukrajinskog predsjednika Zelenskog iz 2022. godine, u kojem navodno poziva vojsku na predaju, pokazao je kako deepfake može uticati na geopolitičke krize. Zatim preko finansijske prevare zabilježeni su slučajevi gdje je AI-klonirani glas direktora kompanije ubijedio zaposlenog da izvrši lažnu uplatu od 243.000 dolara. Ni mladi nisu pošteđeni, čak su posebno ugroženi jer se njihove fotografije mogu koristiti za digitalno nasilje i ucjene.&nbsp;
<h3>Crna Gora na meti digitalnih manipulacija</h3>
Ni crnogorski digitalni prostor nije pošteđen. Pored kampanja širenja lažnih vijesti koje podrivaju povjerenje u institucije, svjedočimo i sofisticiranim prevarama. Konkretan i opasan primjer je nedavna zloupotreba identiteta ljekara. Prevaranti su pomoću AI alata izmijenili TV intervju poznatog crnogorskog doktora tako da izgleda i zvuči kao da on reklamira sumnjivi medicinski proizvod. Ta lažna vijest plasirana je na sajtu koji je vizuelno kopirao portal RTCG-a, zbog čega su mnogi građani povjerovali i postali žrtve prevare.&nbsp;
<h2>Linija odbrane: Kritičko razmišljanje i tehnička zaštita&nbsp;</h2>
Tehnička zaštita je važna, ali prva linija odbrane je kritičko razmišljanje. U svijetu vještačke inteligencije, princip „ne vjeruj svojim očima“ postaje pravilo.&nbsp;
<h2>Kako prepoznati AI manipulaciju?&nbsp;</h2>
<ul>
 <li>Video: Obratite pažnju na neprirodno treptanje, pokrete usana koji se ne poklapaju savršeno sa govorom, ili čudne refleksije svjetla.&nbsp;</li>
 <li>Audio: Slušajte da li postoje nagli prelazi, robotska monotonija ili potpun nedostatak pozadinskog šuma.&nbsp;</li>
 <li>Emocija: Budite sumnjičavi prema sadržaju koji izaziva naglu ljutnju ili strah jer to je često znak manipulacije.&nbsp;</li>
</ul>
<h2>Praktične mjere zaštite:</h2>
1. Zaštita naloga: Koristite jake, jedinstvene lozinke i obavezno uključite dvostepenu verifikaciju (2FA). To je najefikasnija brana od krađe naloga.
2. Diskrecija: Ograničite ko može da vidi vaše objave i profil. Što manje ličnih podataka (datum rođenja, adresa) dijelite javno, to je teže napraviti vaš profil za prevaru.&nbsp;
3. Provjera izvora: Ne klikćite na linkove iz sumnjivih poruka („phishing“). Ako dobijete hitan zahtjev za novac od „prijatelja“ ili „direktora“, uvijek provjerite pozivom na broj koji znate.&nbsp;
<h2>Zaključak</h2>
Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost. Vještačka inteligencija donosi revoluciju, ali razumijevanje načina na koji ona funkcioniše daje nam prednost. Udruženim naporima i kroz tehničku zaštitu svojih naloga i kritičku provjeru informacija koje konzumiramo stvaramo bezbjednije okruženje za sebe, svoju porodicu i cijelo društvo.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Tekst je moguće preuzimati i dijeliti uz obavezno navođenje izvora.

Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost

Nakon teksta objavljenog na Portalu ETV pod naslovom “<a href="https://etv.me/drustvo/video-haos-u-amu-boskovic-ne-zna-je-li-rad-savjeta-blokiran-nakon-njegove-ostavke-ni-kome-da-se-obrate">Haos u AMU: Bošković ne zna je li rad Savjeta blokiran nakon njegove ostavke ni kome da se obrate</a>”, oglasio se član Savjeta AMU Branko Bošković i pojasnio da je Savjet jednoglasno odlučio da se obrati Skupštini Crne Gore, kao osnivaču Agencije.
Cilj obraćanja, kako je dodao, jeste da se ukaže na novonastale okolnosti, otkloni pravna neizvjesnost i obezbijedi tumačenje ili smjernice koje će omogućiti Savjetu da u potpunosti i ispravno izvršava svoje obaveze.
Reagovanje prenosimo integralno:
Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge postupa u potpunosti u skladu sa zakonom i u interesu očuvanja stabilnog i zakonitog funkcionisanja institucije. Odluka Agencije za sprječavanje korupcije stvorila je novu pravnu situaciju u kojoj tri člana Savjeta, iako obezbjeđuju kvorum za rad, nijesu u mogućnosti da izaberu predsjednika Savjeta. Istovremeno, poslovnik predviđa da najstariji član Savjeta može sazivati i predsjedavati sjednicama, ali mu ne daje izričitu nadležnost za potpisivanje odluka koje Savjet donese.
U takvim okolnostima, a imajući u vidu potrebu da se obezbijedi pravna sigurnost i nesmetano ostvarivanje nadležnosti Agencije, Savjet je jednoglasno odlučio da se obrati Skupštini Crne Gore, kao osnivaču Agencije. Cilj obraćanja jeste da se ukaže na novonastale okolnosti, otkloni pravna neizvjesnost i obezbijedi tumačenje ili smjernice koje će omogućiti Savjetu da u potpunosti i ispravno izvršava svoje obaveze.
Savjet ostaje u potpunosti posvećen odgovornom radu, zaštiti integriteta Agencije i dosljednoj primjeni pravnog poretka Crne Gore, sa punom sviješću o značaju institucije za medijski sistem i javni interes.

Miraš Dušević

Bošković: Savjet AMU će se nakon moje ostavke obratiti Skupštini

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

(VIDEO) Haos u AMU: Bošković ne zna je li rad Savjeta blokiran nakon njegove ostavke ni kome da se obrate

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je Branko Bošković, prije više od četiri godine, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta tadašnje Agencije za elektronske medije.
On za Antenu M, međutim, kaže da nije bio svjestan da takvo postupanje predstavlja kršenje zakona, i poručuje da odluku ASK poštuje, ali da ona ne utiče na njegov status ni na period trajanja mandata. Ipak, prema saznanjima ovog portala, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na njoj podnio ostavku na mjesto predsjednika.
U odluci od 12. novembra 2025. godine, a u koju je Antena M imala uvid, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.
Takođe, ASK je utvrdila da je Bošković prekršio i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, jer, kako su naveli u Odluci, nije preduzeo mjere za rješavanje sukoba interesa, niti je Agenciji podnio zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa, iako je, kako kažu, bio dužan da to učini prije glasanja o sopstvenom izboru.
- Imajući u vidu dugogodišnju praksu u pravnom sistemu Crne Gore, prema kojoj se u različitim procedurama izbora na javne funkcije dešava da učesnici glasačkih procesa istovremeno mogu biti i kandidati, kao i moje tadašnje tumačenje relevantnih odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, nijesam bio u saznanju da bi moje učešće u glasanju moglo predstavljati kršenje zakonske norme - rekao je Bošković za Antenu M.
Ipak, kaže, poštuje odluku nadležne institucije.
- I prema njoj ću se ponijeti maksimalno odgovorno, uvažavajući integritet pravnog sistema i organa čiji sam član - navodi Bošković.
Dodaje da je postupao u skladu sa uvjerenjem koje je proizašlo iz prakse i dosadašnjeg institucionalnog postupanja u sličnim situacijama.
- Na osnovu tada dostupnih informacija i uobičajenog načina funkcionisanja sličnih tijela, nijesam smatrao da postoji obaveza izuzimanja. Razumijem, međutim, da je naknadnim tumačenjem Agencije ukazano na drugačiji pravni stav, i to prihvatam sa dužnom pažnjom i odgovornošću - objašnjava Bošković.
Njemu, inače, mandat ističe u aprilu naredne godine. Nije htio da komentariše to što je Agencija nakon više od četiri godine utvrdila kršenje zakona.
- Iz poštovanja prema pravnom poretku, nadležnostima institucija i principu institucionalne nezavisnosti, ne komentarišem rad drugih organa. Ono što mogu da istaknem jeste da odluke nadležnih institucija uvijek poštujem i postupam u skladu sa njima. Što se tiče mog odnosa prema Odluci, želim pojasniti da se ona odnosi isključivo na postupak mog izbora za predsjednika Savjeta, a ne na trajanje mandata člana Savjeta. Dakle, Odluka ne utiče na moj status ni na period trajanja mandata, koji je definisan zakonom i ističe u aprilu 2026. godine - zaključuje Bošković.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na toj sjednici podnio ostavku na mjesto predsjednika.

Bošković zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU da bi podnio ostavku pošto je ASK utvrdila da je prekršio zakon glasanjem za sopstveni izbor

Pitanje medijskog vlasništva za Crnu Goru nije samo profesionalno, već strateško i demokratsko, poručeno je na konferenciji za novinare Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), na kojoj je predstavljena platforma kojom je građanima omogućeno da vide ko su vlasnici pružaoca audiovizuelnih medijskih usluga.
Platforma www.transparentnostmedija.me prvi je javni jedinstveni digitalni registar medijskog vlasništva u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković rekao je da se Agencija pozicionirala kao primarni akter u oblasti regulacije medija i da je to institucija koja vodi računa o interesima građana i štiti interes građana. 
On je naveo da se AMU, znanjem i iskustvom, pozicionirao i na međunarodnoj sceni kao važan regulator.
- Važno je da je AMU izašao van klasičnih nadležnosti koje se tiču regulacije i postali smo institucija koja djeluje proaktivno - kazao je Bošković.
Kako je kazao, transparetnost je jedan od ključnih procesa demokratije i demokratizacije, jer se tako može vidjeti ko ima uticaj i na koji način ga vrši i može širiti.
- U tom smislu transparentnost vlasništva medija je takođe važna i na ovaj način preko platforme svi mogu vidjeti ko su oni koji odlučuju u medijima i ko su vlasnici - rekao je Bošković.
On je ocijenio da je trenutno stanje vlasništva medija u Crnoj Gori prilično nezadovoljavajuće, jer postoji veliki broj medija koji nije u vlasništvu fizickih i pravnih lica iz Crne Gore. 
- Mislim da je to nešto što potencijalno može biti vrlo sporno i alarmantno - dodao je Bošković. 
Kako je naveo, doprinos Agencije i digitalne mape je to što građani mogu da vide ko su zaista vlasnici. 
Bošković je rekao sadašnji Savjet i ljudi koji vode AMU ne mogu popraviti stanje od prethodne jedne ili dvije decenije, ali, kako je naveo, digitalnom mapom mogu doprinijeti unapređenju postojećeg stanja. 
On je istakao da mapa sadrži veliki brpoj ličnih podatka, podataka o fizičkim i pravnim licima, pa je važno da podaci koji su ovdje prezentovani budu tačni.
- AMU na ovaj način daje i drugim institucijama primjer kako se mogu ponašati i dati doprinos van njihove uobičajene djelatnosti. Pokazujemo kako jedna oblast koja je važna može biti dodatno unaprijeđena - rekao je Bošković.
Direktorica AMU-a Sunčica Bakić rekla je da je crnogorski medijski prostor mali, osjetljiv i izložen uticajima, a da se o tome nedovoljno često i otvoreno govori.
- Država sa 620 hiljada stanovnika funkcioniše u okruženju u kojem su medijska tržišta susjednih država višestruko veća, snažnija i uticajnija. Naša publika svakodnevno konzumira sadržaje iz regiona i šire - kazala je Bakić.
Kako je navela, to samo po sebi ne treba da bude problem, ali jeste izazov, jer uz sadržaj prelaze i okviri moći - politički uticaji, finansijski interesi, poslovne veze i vlasničke strukture. 
- Zbog toga je pitanje medijskog vlasništva u Crnoj Gori ne samo profesionalno, već strateško i demokratsko pitanje. Budimo potpuno jasni: onaj ko finansira - utiče, onaj ko utiče – oblikuje medijski narativ, a ko oblikuje narativ – utiče na javno mnjenje, institucije i procese demokratije - rekla je Bakić.
Kako je navela, Crna Gora ima liberalan pristup kada je u pitanju ulazak kapitala na medijsko tržište, gotovo bez ograničenja koncentracije.
Bakić je istakla da istovremeno zakon prepoznaje nešto izuzetno važno - da svaka medijska kuća jasno objavi ko je njen vlasnik, ko su povezana lica, i ko zapravo stoji iza informacija koje stižu do građana.
Ona je rekla da je ključno pitanje da li je u crnogorskom kontekstu transparentnost sama po sebi dovoljna.
- I moramo priznati da postoje sumnje, jer iako podaci formalno postoje, oni su rasuti, teško dostupni, nedovoljno razumljivi i često skriveni iza složenih vlasničkih konstrukcija. Upravo zato smo razvili platformu transparentnostmedija.me - navela je Bakić.
Ona je rekla da je misija platforme da se javno pokaže ono što zakon zahtijeva od vlasnika medija. 
- Želimo da novinarima, istraživačima, regulatorima i građanima damo alat za provjeru, analizu i razumijevanje medijskog vlasništva - kazala je Bakić.
Ona rekla da je cilj i da se testira koliko su zakonske norme zaista efikasne u praksi, a ne samo u teoriji.
Bakić je objasnila da platforma omogućava pregled vlasništva svih pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga u Crnoj Gori, prepoznavanje povezanih lica kroz poslovne veze, porodične relacije ili zajedničko učešće u drugim kompanijama, omogućava vizualizaciju mreža vlasništva jer ponekad je dovoljno da vidite sliku pa da shvatite strukturu moći.
- Ovaj alat nije napravljen da upire prstom, već da razjasni. Nije napravljen da sudi, već da pokaže činjenice i nije napravljen da ograničava, već da omogući odgovornije i slobodnije medijsko tržište - rekla je Bakić.
Kako je navela, transparentnost je temelj povjerenja, a povjerenje u medije danas je krhko u cijelom svijetu, posebno u malim i polarizovanim društvima kao što je crnogorsko.
- Sada je odgovornost na svima nama – na institucijama, medijima, civilnom društvu i istraživačima - kazala je Bakić.
Ona je istakla da je platforma alat, ali istovremeno i test efikasnosti zakonskih normi, test spremnosti za suočavanje s realnošću medijskog tržišta i test regulatornog sistema i demokratskog kapaciteta.
Bakić je istakla da je transparentnost vlasništva u medijima i zahtjev koji pred Crnu Goru stavlja Evropski akt o slobodi medija i AMU taj zahtjev ispunjava i prije formalne obaveze. 
- Ova platforma može imati za rezultat ili da ogoli uticaje na uredničke politike i doprinese jačanju povjerenja, profesionalnih standarda i odgovornosti, ili da pokaže da postojeća rješenja nijesu dovoljna da se medijsko tržište zaštiti i gradi u pravcu veće nezavisnosti i slobode medija - rekla je Bakić.
Kako je navela, bilo koji od ta dva ishoda biće koristan, ukoliko se razumije i stavi u svrhu razvoja Crne Gore i njenog približavanja evropskim praksama i principima.
Službenica za ekonomske i finansijske poslove Milica Krivokapić rekla je da su digitalnu mapu razvili u cilju podizanja svijesti o značaju transparentnosti vlasništva medija.
- Cilj je bio da široj javnosti predstavimo sve ono što je generalno dostupno na sajtovima subjekata nadzora, ali da ih objedimo na jednom mjestu kako bi povećali transparentnost - kazala je Krivokapić.
Ona je podsjetila da Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama definiše obavezu svih pružaoca i distributera tih usluga da do kraja godine dostave podatke o vlasničkoj strukturi. 
- Podaci o vlasničkoj strukturi ne sadrže samo podatke o stvarnim vlasnicima, već i povezanim licima i njihovim međusobnih odnosima - rekla je Krivokapić.
Ona je rekla da je AMU, da bi ispunila tu zakonsku obaveza, bila u obavezi da usvoji podzakonski akt - Pravilnik o uslovima i načinu realizacije obaveza identifikacije i objavljivanja podataka o transparaentnosti vlasništva.
- Taj pravilnik definiše i jedan obrazac, koji je bio polaznišna osnova za kreiranje digitalne mape, jer su se u njemu nalazili svi neophodni podaci koje su subjekti nadzora trebalo da popune - navela je Krivokapić.
Kako je kazala, podaci su u nadležnosti subjekata nadzora, pa je odgovornost za njihovu tačnost na tim subjektima, a Agencija može samo da kontroliše da li je ispunjen uslov objavljivanja podataka.
Krivokapić je rekla da su svi subjekti nadzora dostavili vlasničke strukture i da su to iskoristili da kreiraju digitalnu mapu.
- Ovi podaci su nam dostavljeni od osnivača medija i da smo ih na taj način unijeli - kazala je Krivokapić.
Ona je rekla da je platforma lako pretraživa i interaktivna.
Krivokapić je pozvala građane i novinare da, ako primijetite neke podatke koji nijesu tačni, da se obrate Agenciji. 
Konferenciji AMU-a prisustvovao je veliki broj predstavnika medija.

Podaci o medijskom vlasništvu objedinjeni na digitalnoj platformi; Bošković: Stanje prilično nezadovoljavajuće

Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Grupa nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje i aktivisti dali su punu podršku kandidaturi Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU).&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju za javnost, Vukovićeve osobine - stručnost, integritet i politička nesvrstanost su od ključnog značaja za rad tog nezavisnog regulatornog organa, koji štiti medijski pluralizam i pravo građana na informisanje zasnovano na profesionalnim standardima.
Podsjećaju da Agencija nadgleda rad elektronskih medija, izdaje dozvole za emitovanje, prati poštovanje profesionalnih standarda i štiti javnost od govora mržnje i manipulacija. Njen Savjet, napominju, mora biti sastavljen od nepristrasnih ljudi od integriteta, a ne od partijskih poslušnika.
- Izjave poslanice Jelene Nedović, koje sugerišu da u Savjetu AMU treba da sjedi predstavnik NVO sektora po ukusu vlasti, vrijeđaju integritet NVO i obesmišljavaju zakonsko rješenje koje NVO daje pravo da kandiduju člana Savjeta. NVO sektor nije i ne bi trebalo da bude produžena ruka vlasti – on postoji da bi vlast podsjećao na odgovornost. Ako vladajuća većina ima neki legitiman razlog da sumnja u namjere ili sposobnost kandidata NVO da zaštiti javni interes u AMU, neka to i kaže. Posle višegodišnjeg iskustva saradnje i sagledavanja javnog angažmana Dragoljuba Duška Vukovića mi za takav razlog ne znamo. On je simbol etičkog i odgovornog novinarstva, posvećen javnom interesu i slobodi medija, autor brojnih i kvalitetnih monitoring izvještaja i analiza rada medija i samoregulatornih medijskih tijela - navedeno je u saopštenju za javnost.
Grupa NVO i aktivisti podsjećaju da u najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija upozorava da su ključni koraci, poput imenovanja članova Savjeta AMU, višestruko odgađani, što narušava punu operativnost regulatornog tijela i ugrožava privremeno zatvoreno poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji.&nbsp;
Konsolidacija regulatorne nezavisnosti je, kažu, očigledno prioritet koji se dalje ne smije ugrožavati.
- Iako naše organizacije ne ispunjavaju formalne uslove da podrže Vukovićevu kandidaturu, jer se u protekle tri godine nijesmo u zahtjevanoj mjeri bavile medijskim projektima, smatramo našom građanskom obavezom da podržimo kandidata koji zastupa principe, a ne partije - navedeno je u saopštenju.
Uputili su poziv poslanicima i poslanicama da glasaju za kandidata NVO Dragoljuba Duška Vukovića i konačno pokažu da Skupština razumije i cijeni nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Potpisnici saopštenja:
<ol>
 <li>Akcija za ljudska prava (HRA)</li>
 <li>Asocijacija Spektra</li>
 <li>Centar za ženska prava (CŽP)</li>
 <li>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</li>
 <li>Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA</li>
 <li>Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)</li>
 <li>Centar za romske inicijative (CRI)</li>
 <li>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)</li>
 <li>Centar za građanske slobode (CEGAS)</li>
 <li>Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)</li>
 <li>Crnogorski ženski lobi (CŽL)</li>
 <li>Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro</li>
 <li>Crnogorski PEN centar</li>
 <li>Crnogorsko filološko društvo</li>
 <li>ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj</li>
 <li>Institut alternativa</li>
 <li>Ipso Facto</li>
 <li>Juventas</li>
 <li>Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje</li>
 <li>Otvoreni Centar “Bona Fide” - Pljevlja</li>
 <li>Prima</li>
 <li>Romska organizacija mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca”</li>
 <li>Sindikat medija Crne Gore</li>
 <li>Sigurna ženska kuća (SŽK)</li>
 <li>Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)</li>
 <li>Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”</li>
 <li>Paula Petričević, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milena Bešić, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja</li>
 <li>Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista</li>
</ol>

Grupa NVO i građanski aktivisti: Podrška kandidaturi Vukovića i nepristajanje na političke ucjene

Nedostajuće članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) treba imenovati što prije, zbog važne uloge nezavisnog regulatora, poručeno je na konferenciji „Medijski horizonti – efikasnost regulatornih organa“, koju su danas u Podgorici organizovali AMU i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković kazao je da Agencija nastavlja praksu kvalitetnog i odgovnornog rada i da je jedan od najvažnijih aktera u sferi medija u Crnoj Gori i šire.
&nbsp;- Prošlo je više od godinu od usvajanja medijskih zakona kojima su nadležnosti Agencije proširene i u vremenu izazova Agencija uspijeva da se izbori sa svim ili većinom- rekao je Bošković.
On je naglasio da AMU, u okviru nadležnosti, unapređuje okvir u kojem zajedno funkcionišu mediji i građani.&nbsp;
Bošković je kazao da je Zakon o audiovizuelnim uslugama uveo nove oblasti regulacije, a AMU je uspješno ušao u taj proces.
&nbsp;- Iskustvo i znanje koje imamo daju nam legitimitet da budemo institucija koja će predvodiit ovaj proces- rekao je Bošković.
&nbsp;On je istakao da regulacija zahtijeva međuinstitucionalnu saradnju.
&nbsp;- Potrebna nam je saradnja, da možemo reći da smo zaštitli građane od uticaja nedozvoljenih i neistinitih sadržaja- dodao je Bošković.
&nbsp;Kako je kazao, Crna Gora je pouzdan partner EU, a AMU je jedan od najstabilnijih segmenata te saradnje u svom dijelu rada.
&nbsp;Bošković je istakao da kapaciteti AMU-a moraju biti ojačani, jer ih čeka više obaveza, a to se posebno odnosi na akt o medijskim slobodama.&nbsp;
&nbsp;- Agencija treba da ostane lider u regulaciji, jer je instititucija koja najbolje poznaje regulaciju, ima iskustvo i kadar- naglasio je Bošković.
&nbsp;On je istakao da AMU kontinuirano unapređuje međunarodnu saradnju, navodeći da je intenzivirana saradnja sa nekim od najboljih regulatora iz Evropske unije (EU).
&nbsp;Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi kazao je da Misija sarađuje sa AMU-om na širenju medijske pismenosti.
On je podsjetio da je godišnji indeks medijske pismenosti od 2023. godine ukazao na to da Crna Gora ima ograničene kapacitete za suočavanje sa dezinformacijama.
&nbsp;Gabasi je naveo da ce Misija pružiti podršku Agenciji u sprovođenju dodatnih istraživanja 2026. godine, uključujući fokus grupe za mjerenje uticaja naših zajedničkih inicijativa na polju medijske pismenosti i analizu novih trendova.
&nbsp;Takođe, on je skrenuo pažnju na pitanje vlasništva nad medijima i njihove transparentnosti – posebno kada je riječ o onlajn medijima.
&nbsp;- Dosljedno sprovođenje pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima je neophodno kao zaštita od korupcije, neprimjerenog stranog uticaja &nbsp;i pranja novca- rekao je Gabasi.
&nbsp;Kako je dodao, Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama iz 2024. godine, koji reguliše koncentraciju vlasništva u sektoru radiodifuzije, uveo je važne mehanizme nadzora i kontrole.
&nbsp;- Agencija je zadužena za sprovođenje ovog zakona. Misija se nada da će njegova primjena dovesti do transparentnijeg medijskog pejzaža u Crnoj Gori- kazao je Gabasi.
&nbsp;On je naveo da je implementacijom modernog hibridnog sistema mjerenja, jačanjem institucionalnih kapaciteta i promovisanjem veće dostupnosti, Crna Gora na putu da uspostavi kredibilan, inkluzivan i transparetan medijski okvir, koji podržava nezavisne medije sposobne da izdrže ekonomski i politički pritisak.
&nbsp;Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri kazao je da je Izvještaj Evropske komisije (EK), koji je predstavljen u utorak, izuzetno pozitivan, što pokazuje da je Crna Gora ostvarila odličan napredak i da je predvodnik u procesu pristupanja.&nbsp;
&nbsp;On je naveo da se ne smije zaboraviti činjenica da Crna Gora nastavlja da vodi računa o pluralističkom medijskom okruženju i obezbjeđuje mogućnsot slobodnog izražavanja.
&nbsp;- Izvještaj je sam po sebi pozitivan, ali nije po svim tačkama pozitivan, navedeni su problemi koje treba riješiti- istakao je Seri.
Kako je kazao, AMU je zadužen za implementaciju medijskih zakona, a u tom kontekstu postoje određeni elementi koje treba popraviti.
&nbsp;- U saradnji sa EK je odrađen je odličan proces vezan za amandmane na medijske zakone, ukazivali smo na bitnost izmjena i dopuna zakona, ali implementacija ne ide u smjeru sa kojim smo zadovolji, treba poboljšati implementaciju i treba imenovati članove Savjeta AMU- rekao je Seri i naveo da to imenovanje treba što prije uraditi.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, to je neophodno jer nezavistan i transparetnan regulatorni okvir nije smao tehničko pitanje, već osnov povjerenja građana.&nbsp;
&nbsp;- Stabilnost, kredibilitet i nezavinost i jedan jak regulator je osnova za dobre informacije- naglasio je Seri.&nbsp;
&nbsp;On je dodao da bilo kakve izmjene medijskih zakona, koji su pozitivno ocijenjeni od EU, ukoliko do njih dođe, ne treba da uspore već ostvareni napredak.&nbsp;
&nbsp;- Što se tiče uređivačke, insituticionalne i finansijske nezavisnosti AMU-a i Radio Televizije Crne Gore, to ne smije da se mijenja i treba da ostane kako jeste- rekao je Seri.
&nbsp;On je dodao da mora postojati dobro medijsko okruženje, u kojem nezavisnost mora da postoji.
&nbsp;Kako je rekao Seri, nemjera je da Poglavlje 23 bude riješeno što je prije moguće, a dio tog poglavlja je sloboda govora i medija i taj proces mora da se zatvori tokom sljedeće godine.
&nbsp;- Moramo da imamo potpunu nezavisnost medijskih kuća. Implementacija postojećeg zakonodavnog okvira mora biti sprovedena što prije, zbog ispunjavanja privremenih mjerila- kazao je Seri.
&nbsp;On je naveo da je jedan od zahtijeva imenovanja članova Savjeta AMU i istakao da se nada da će u sljedećih mjesec biti riješeni to pitanje.
&nbsp;Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović je, na panelu „Evropski standardi i slobodni mediji – gdje je Crna Gora na putu ka EU?“, rekla da AMU godinama pokazuje koliko je važna uloga nezavisnih regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Kroz izvještaj EK ukazuje na neophodnost biranja članova Savjeta AMU, to govori koliko je ta institucija značajna- kazala je Nedović.
Ona je istakla da to pokazuje da postoje stvari koje nijesu uradili, iako je država zatvorila Poglavlje 10.
&nbsp;- Ne smije se zaboraviti da je Crna Gora u izvještaju EK dobila pohvale. Izvještaj ukazuje da je napravljen određeni napredak, da smo napredovali u dijelu slobode medija- rekla je Nedović.
&nbsp;Ona je kazala da je, prema indeksu Reportera bez granica, Crna Gora u posljednje četiri godine napravila najveći napredak u regionu, pa je 2021. bila na 104. mjestu, a sada na 37. mjestu, među 180 država.&nbsp;
&nbsp;Nedović je rekla da je jako važna uloga regulatora i da AMU mora biti ojačan kroz neke nove nadležnosti.
&nbsp;Ona je, govoreći o javnim pozivima za izbor članova Savjeta AMU, kazala da je javni poziv za izbor jednog člana savjeta AMU povučen zbog tehničke greške, nakon čega je raspisan novi poziv za koji je odlučeno da su predlozi predlagača blagovremeni, ali nepotpuni.
&nbsp;- Mjera kompromisa je možda na ovom javnom pozivu da NVO predlože nekog drugog kandidata, možda se poslanici usaglase oko tog kandidata, jer zakon je takav da članove Savjeta bira parlament- kazala je Nedović i navela da bi, da je bilo predloženo više kandidata možda neki bio izabran.
Ona je kazala da je namjera Administrativnog odbora i Skupštine bila da pokažu da su transparentni, pozivanjem kandidata kako bi građani imali sliku o njima, ali ta ideja se na kraju nije nekima svidjela.&nbsp;
&nbsp;- I kada postoji volja da se neke stvari odrade kako treba i da su transparentne, opet se nađe grupa građana kojima to ne odgovara- kazala je Nedović i istakla da je suština da se Savjet mora popuniti.
&nbsp;Nedović je poručila da je Crnoj Gori neophodna depolitizacija svih institucija, a što je važno i za AMU.
&nbsp;Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša rekao je da, više od godinu nakon usvajanja IBAR zakona, Crna Gora nema popunjen Savjet AMU-a.
On je kazao da je tako jer se proces EU integracija u Crnoj Gori shvata kroz donošenje zakona, dodajući da suština nije donošenje zakona, već njihova primjena.
&nbsp;Mugoša je naveo da se kod neizbora članova Savjeta AMU-a radi o želji da se regulator politički kontroliše.
&nbsp;On je podsjetio da EK navodi da Crna Gora mora obezbijediti efikasnu primjenu zakona i da mora zaštiti nezavisnost medijskog regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Ako neko kaže da morate zaštiti tu nezavisnost, to je znak da se nešto loše dešava po tu nezavisnost- dodao je Mugoša.
&nbsp;Govoreći o dešavanjima u vezi RTCG-a, on je kazao da ta dešavanja ne prožimaju samo jedno, nego sva poglavlja.
&nbsp;Mugoša je naveo da je zakon dobar i da ga ne treba mijenjati, već da treba proces imenovanja članova Savjeta dovesti do kraja.&nbsp;
&nbsp;- Ljudi koji budu imenovani u Savjetu će svojim radom pokazati da li će opravdati povjerenje nevladinog sektora- dodao je Mugoša.
&nbsp;On smatra da je suština da li se stvarno želi nezavisni medijski regulator.&nbsp;
&nbsp;- Mislim da u Crnoj Gori političari ne žele nijednu nezavisnu instituciju, a mislim da to nije dobro- rekao je Mugoša.
&nbsp;On je ocijenio da se odlaže izbor članova Savjeta, da bi NVO mijenjale kandidate kako bi predložili one koji odgovaraju većini, navodeći da je ubijeđen da predlagači to neće uraditi.
&nbsp;- Pod ogromnim pritiskom EU će biti izabran Savjet, a samo je pitanje kad- kazao je Mugoša.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici institucija izvršne i zakonodavne vlasti, medija, novinarskih udruženja, samoregulatornih tijela, nevladinih organizacija, akademske zajednice i diplomatskog kora.

Što prije imenovati članove Savjeta AMU, važna uloga nezavisnog regulatora

Mediji su značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema u odnosu na prethodne dvije godine, a među televizijskim emiterima sa nacionalnim pokrivanjem, koje su bile dio analize, najviše informacija emitovano je u programima Televizije E, koja je imala više od polovine (oko 54 odsto) svih priloga o „Neđelji ponosa“, dok u programu TV Prva u tom periodu nije zabilježeno izvještavanje o ovoj temi - podaci su Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). Iz ove agencije su analizirali medijsko izvještavanja tokom „Neđelje ponosa“ od 29. septembra do 5. oktobra, kako bi se sagledao način na koji televizijski emiteri sa nacionalnim pokrivanjem obrađuju teme vezane za prava i položaj LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Istraživanje je pokazalo je da više od dvije trećine priloga imalo pozitivan ton izvještavanja, dok nijedan nije zabilježen kao negativan. - Analiza je pokazala da mediji u Crnoj Gori bilježe napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama. Uočena je veća kvantitativna zastupljenost, pozitivniji ton i manji stepen senzacionalizma u odnosu na prethodne godine. Međutim, evidentno je da se i dalje ne koriste puni potencijali medijskog prostora kako bi se o ovim temama govorilo analitički, kontinuirano i ravnopravno sa drugim društveno-političkim pitanjima - ističu u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge. Analizirane su centralne informativne emisije, jutarnji programi i sadržaji o aktuelnim društveno-političkim temama u programima sedam televizijskih emitera sa nacionalnim pokrivanjem: TVCG 1, Televizija Nikšić, TV Adria, TV Nova M, TV Prva, TV Vijesti i TV E. - Cilj analize bio je da se utvrdi kvantitativno prisustvo informacija i priloga o „Neđelji ponosa“ i drugim sadržajima koji se odnose na život i prava LGBTIQ zajednice, kao i da se ocijeni ton, karakter i način predstavljanja ovih tema u informativnim programima - navodi se u saopštenju.&nbsp; - Tokom posmatranog perioda evidentirano je ukupno 12 priloga koji su se odnosili na održavanje „Neđelje ponosa“ ili na teme prava i položaja LGBTIQ zajednice. Ukupno trajanje svih priloga iznosilo je 49 minuta i 25 sekundi. Statistički posmatrano, više od polovine informacija objavljeno je na dan održavanja „Neđelje ponosa“, 4. oktobra (30,08 odsto) i dan uoči centralnog događaja, 3. oktobra (28,56 odsto) - precizirano je u saopštenju.&nbsp; U posmatranom periodu, svi prilozi su emitovani u okviru jutarnjih programa i centralnih informativnih emisija, dok nijedna emisija o aktuelnim društveno-političkim temama nije bila posvećena „Neđelji ponosa“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d" data-rendition-name="original" width="766" height="313" loading="lazy" alt="Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom"> <figcaption>Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom(Photo: Agencija za audiovizuelne medijske usluge)</figcaption> </figure>  - Informacije su najčešće realizovane u formi izvještaja i intervjua, pri čemu su prilozi uglavnom imali zastupajući karakter i pozitivan ton. U većini slučajeva tema je predstavljana kroz učešće sagovornika iz LGBTIQ zajednice, predstavnika nevladinih organizacija i državnih institucija - rekli su u AMU.&nbsp; Analiza je pokazala da je dvije trećine priloga (osam od ukupno dvanaest) imalo pozitivan ton izvještavanja, četiri su bila neutralna, dok negativan ton nije zabilježen.&nbsp; - Većina priloga emitovana je u drugom dijelu informativnih emisija, što ukazuje da teme vezane za LGBTIQ zajednicu još nijesu pozicionirane kao prioritetne u okviru udarnih informativnih sadržaja. Iako mediji sve češće prepoznaju značaj izvještavanja o pravima LGBTIQ osoba, analiza ukazuje da kvalitetan, analitički pristup i dalje izostaje - ističu u saopštenju.&nbsp; Pozitivan ton izvještavanja, kako dodaju, ne mora nužno značiti i dublje razumijevanje problema, jer su pojedine poruke imale formalni karakter, bez šireg konteksta i dublje analize izazova sa kojima se zajednica suočava.&nbsp; - To ukazuje da mediji ovu temu još tretiraju kao događaj, a ne kao trajno društveno pitanje - ocijenili su u AMU.&nbsp; Agencija ukazuje na značaj kontinuiranog i sadržajno raznovrsnog izvještavanja o LGBTIQ temama, koje prevazilazi događajni okvir i doprinosi stvaranju inkluzivnog medijskog prostora.&nbsp; - Dalji napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama zavisi od prelaska sa površnog na suštinski pristup, jačanja dubinskog novinarstva i uključivanja raznovrsnih glasova zajednice u javni diskurs - zaključili su u saopštenju.

AMU: Mediji značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema, najviše priloga o "Neđelji ponosa" na TV E

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: agencija-za-audiovizuelne-medijske-usluge