Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Sastanak sirijskog predsjednika Ahmeda al Šaraa s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak zaokružuje zapanjujuću godinu za bivšeg pobunjenika koji je postao vladar, srušio dugogodišnjeg autokratskog lidera i od tada putuje svijetom tražeći kraj međunarodne izolacije Sirije.
Tramp će dočekati Šaru u prvoj posjeti jednog sirijskog predsjednika Bijeloj kući, šest mjeseci nakon njihovog prvog susreta u Saudijskoj Arabiji i samo nekoliko dana nakon što je Vašington saopštio da bivši član Al Kaide više nije specijalno označeni globalni terorista.
Šara je preuzeo vlast prošle godine nakon što su njegovi borci pokrenuli munjevitu ofanzivu iz svoje enklave na sjeverozapadu Sirije i samo nekoliko dana kasnije, 8. decembra, srušili dugogodišnjeg sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
Regionalno preustrojavanje Sirije od tada se odvija vrtoglavom brzinom, udaljavajući se od Asadovih ključnih saveznika Irana i Rusije, a okrećući se prema Turskoj, Zalivu i Vašingtonu.
Sigurnost će vjerovatno biti jedan od glavnih fokusa sastanka u ponedjeljak. SAD posreduju u razgovorima između Sirije i Izraela o mogućem sigurnosnom paktu, a Rojters je izvijestio da SAD planiraju uspostaviti vojno prisustvo na aerodromu u Damasku.
Sirija je takođe spremna da se pridruži koaliciji predvođenoj SAD-om za borbu protiv Islamske države, što bi moglo biti formalno objavljeno na ponedjeljkovom sastanku u Bijeloj kući.
Dan prije sastanka, Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da je postignut veliki napredak u vezi sa Sirijom.
- Mislim da radi vrlo dobar posao. To je teško okruženje, a on je tvrd čovjek, ali dobro sam se slagao s njim - rekao je Tramp.
Nakon što su se Šara i Tramp sastali u Rijadu u maju, američki predsjednik je najavio da će ukinuti sve sankcije Siriji.
Međutim, najstrože mjere, poznate kao Zakon o sankcijama Cezar, zahtijevaju ukidanje od strane Kongresa. Bijela kuća i Stejt department javno podržavaju njihovo ukidanje prije kraja 2025. godine, ali stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje vlade moglo uticati na taj vremenski okvir.
Očekuje se da će Šara snažno zagovarati ukidanje sankcija, što će pomoći u poticanju globalnih ulaganja u zemlju razorenu 14 godina rata, a prema procjenama Svjetske banke, za njenu obnovu biće potrebno više od 200 milijardi dolara.
Šaraov vlastiti preokret nije ništa manje impresivan od preokreta njegove zemlje. Pridružio se Al Kaidi u Iraku u vrijeme američke invazije 2003. godine i proveo je godine u američkom zatvoru, prije nego se vratio u Siriju i pridružio pobuni protiv Asada.
Tokom 2013. godine, SAD su Šaru, tada poznatog kao Abu Mohamad al-Golani, označile kao teroristu zbog njegovih veza s Al Kaidom. Prekinuo je veze s grupom 2016. godine i konsolidovao svoj uticaj na sjeverozapadu Sirije.
SAD su u decembru uklonile nagradu od 10 miliona dolara za Šara, a prošle sedmice Vijeće sigurnosti UN-a ukinulo je sankcije povezane s terorizmom njemu i njegovom ministru unutrašnjih poslova Anasu Katabu.
Nakon poteza UN-a, Britanija i SAD ukinuli su sankcije ovoj dvojici. U Vašingtonu je to uključivalo uklanjanje oznaka "Specijalno označeni globalni terorista."

Nekada terorista "vrijedan" 10 miliona dolara, danas počasni gost: Ahmed al Šara dolazi u posjetu Trampu

Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je sirijskog predsjednika Ahmeda al-Šaraa u posjetu kako bi razgovarali o deportaciji sirijskih građana.
Kada je riječ o deportacijama, one se odnose na sirijske građane koji imaju kriminalni dosije u Njemačkoj.
- Naravno, nastavit ćemo deportirati kriminalce u Siriju. To je plan. Sada ćemo to provesti na vrlo konkretan način - rekao je Merc.
Dodao je da Njemačka želi pomoći u stabilizaciji zemlje i kazao da da namjerava razgovarati sa Šaraom "kako to mogu zajedno riješiti".
Mercova prethodnica Angela Merkel je prije 10 godina vodila istorijsku politiku otvorenih vrata prema izbjeglicama, dočekavši oko milion migranata u Njemačkoj, od kojih su mnogi bili Sirijci koji su bježali od građanskog rata.
Od tada je podrška krajnjoj desnici porasla, a konzervativna stranka CDU pod Mercom zauzela je daleko oštriji stav o sigurnosti granica i migracijama, obećavajući ubrzanje deportacija.

Spremaju se deportacije: Njemački kancelar zvao u posjetu sirijskog predsjednika

Novi predsjednik Sirije Ahmed Al-Šara održao je govor u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija što je ujedno i istorijsko obraćanje jednog sirijskog predsjednika nakon 60 godina odsustva iz ove institucije.
Kao prvi lider ove zemlje koji se nakon 60 godina obraća UN-u, Al-Šara je rekao kako je sirijska priča prožeta emocijama.
- Sirijska priča prožeta je emocijama. To je priča boli i nade. To je priča o dobru i zlu. Naša priča je jedna od lekcija istorije. Došao sam iz Damaska, glavnog grada velikih civilizacija. Sirija je 60 godina bila pod represivnim režimom koji je obezvrijedio sve vrijednosti. Mnogo godina trpjeli smo nepravdu i represiju. Prošli režim je koristio najgore metode ugnjetavanja ljudi kao što su hemijsko oružje, upotreba droga protiv ljudi itd. To je rastrgalo našu zemlju - rekao je Al-Šara.
Rekao je kako je sirijski narod vratio svoja prava.
- Asadov režim ubio je više od milion ljudi i demolirao više od dva miliona stambenih objekata. Napadali su žene i djecu, a sve kako bi utišali istinu. Uprkos svemu, ljudi su morali sebe organizovati i vojno kako bi zbacili kriminalni režim. To je bila vojna operacija koja je bila prožeta milošću. Vratili smo naše pravo i pobijedili smo za sve ljude svijeta i našu djecu. Uništili smo trgovinu drogom. Sirija je od mjesta krize postala mjesto nade za regiju - poručio je Al-Šara.
Osvrnuo se i na izraelske napade na Siriju.
- Izraelski napadi protiv moje zemlje se nastavljaju i njihova politika je kontradiktorna, što prijeti do pokretanja novih kriza i poteškoća u regiji. Sirija je posvećena dijalogu i pozivamo međunarodnu zajednicu da stane uz nas u jeku ovih napada. Sada težimo ka izborima novih predstavnika u vlasti. Kroz diplomatsku aktivnost, vratili smo naše međunarodne odnose i globalno partnerstvo. Pozivamo na potpuno ukidanje sankcija kako više ne bi remetili sirijski narod. Međunarodne kompanije već su počele ulaziti na sirijsko tržište. Sirija želi izgraditi novu državu i institucije koje će garantovati prava svih građana - ističe sirijski predsjednik.
Na kraju, Al-Šara je rekao i to kako Sirija zaslužuje da bude slobodna zemlja.
- Zemlja zaslužuje biti pravna država koja će garantovati prava za sve. Istina je došla, a laž je nestala. Ova objava je glas našeg naroda, koji je ustao iz ropstva kako bi vratio svoj dignitet i prava. Izražavam zahvalnost svima koji su stali uz Sirijce i koji su ih udomili u svojim zemljama. Mi smo među ljudima koji su svjesni ratnih razaranja. Zbog toga, stojimo čvrsto uz narod Gaze. Pozivamo da se odmah rat okonča. Neka mir bude s vama - zaključio je sirijski predsjednik.

Istorijsko obraćanje predsjednika Sirije u UN-u: Istina je došla, a laž nestala, narod je ustao iz ropstva

U Njujorku je održan godišnji samit Konkordia, a jedan panel je bio posebno interesantan jer su na njemu učestvovali predsjednik Sirije Ahmed al-Šara i bivši direktor CIA-e David Petraeus.
Ovaj panel je bio interesantan zbog činjenice da je Petraeus bio američki general koji je predvodio vojsku SAD-a u Iraku, kada je al-Šara bio na drugoj strani.
Al-Šara je tada bio i uhvaćen na ratištu te je proveo nekoliko godina u američkom zarobljeništvu.
Nešto više od 14 godina nakon što su ga njegove snage pustile, Petraeus je ugostio Al-Šaru na panelu u Njujorku, te ga je čak pohvalio.
Između ostalog, bivši direktor CIA-e je sebe nazvao "jednim od najvećih pristalica Al-Šare", dok je sirijski predsjednik govorio o budućnosti ove zemlje nakon okončanja 14-godišnjeg građanskog rata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fs_m_marandi%2Fstatus%2F1970160065324671131%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970160065324671131%7Ctwgr%5Eb544930388b7be4b02e1c7b176553ce38f914d24%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Dobro je da smo prešli s ratovanja na dijalog. Neko ko je prošao rat zna šta znači mir - rekao je Al-Šara.
Takođe, govorio je i o odnosima s Izraelom, rekavši kako je Sirija s ovom zemljom u "ozbiljnim razgovorima o sigurnosti", ali da bilo kakav dogovor neće biti dio Abrahamskih sporazuma zbog "ljutnje prema Izraelu u arapskom svijetu".

Nevjerovatna scena u Njujorku: Predsjednik Sirije održao panel s generalom čije trupe su ga zatvorile u Iraku

De fakto vođa Sirije Ahmed al-Šara izjavio je da je zemlja iscrpljena dugotrajnim ratom i da ne predstavlja prijetnju svojim susjedima ni Zapadu. U intervjuu za BBC u Damasku pozvao je na ukidanje sankcija protiv Sirije.
Al-Šara je predvodio munjevitu ofanzivu koja je prije manje od dvije sedmice srušila režim Bašara al-Asada. Trenutno je lider Hajat Tahrir al-Šama (HTS), dominantne grupe unutar pobunjeničkog saveza, a ranije je bio poznat pod ratnim pseudonimom Abu Mohammed al-Džolani.
Zatražio je da se HTS skine s popisa terorističkih organizacija. HTS su kao terorističku organizaciju označili UN, SAD, EU, Velika Britanija i mnogi drugi jer je nastao kao odvojena frakcija Al-Kaide, od koje se distancirao 2016. godine.
Šara je odbacio optužbe da je HTS teroristička grupa.

Vođa pobunjenika: Sirija nije prijetnja svijetu

Manipulativni pokušaj direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da za intervenciju 680 policajaca u Botunu optuži načelnika komunalne policije Raša Radenovića najbolji je pokazatelj o svjesnosti njegove zloupotrebe službenog položaja i krivične odgovornosti koju će utvrđivati tužilaštvo i sudovi, kazali su u Demokratskoj narodnoj partiji (DNP). U DNP-u su rekli da Uprava policije u svojim saopštenjima sve više podsjeća na Medijski centar jednog političkog subjekta, te, kako kažu u toj partiji, nemaju dilemu da je u toku postupak stvaranja partijske milicije u kojoj će Lazar Šćepanović umjesto činova kao znak inicijacije zadužiti crvenu kravatu.&nbsp; Jedina istina od koje bježi Šćepanović je, tvrde z DNP-u, da je intervenciju policije u Botunu usmenim pozivom tražio zamjenik načelnika Darko Papić, jer je gradonačelnik Saša Mujović oduzeo Radenoviću komandovanje akcijom komunalne policije kad je naredio povlačenje svojih službenika.&nbsp; - Po zakonu, Radenović je bio dužan da 24 časa nakon sprovedene akcije i formalno uputi zahtjev UP što je i učinio, ali tek kad je akcija bila završena jasno navodeći da su službenici policije pozvani na intervenciju usmenim putem od strane njegovog zamjenika - naglašeno je u saopštenju DNP-a. Dokaz za to je, kako navode, službena zabilješka koju je DNP priložio uz reagovanja, a koja, tvrde, u potpunosti raskrinkava pokušaj pranja ruku Lazara Šćepanovića od akcije u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5" data-rendition-name="original" width="1079" height="1260" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688" data-rendition-name="original" width="1079" height="1586" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  - Čitava Crna Gora je vidjela da je akcija pripremana danima, da je 680 policajaca dovedeno iz čitave Crne Gore, da se iste noći u Budvi dogodilo ubistvo jer nije bilo policije u gradu, i da je Šćepanović tražio da bude izabran na telefonskoj sjednici kako bi pokazao svoju lojalnost u sprovođenju represije nad golorukim narodom. Naravno, Šćepanoviću nije padalo na pamet da ovako reaguje prilikom blokade Sozine, blokade Šavnika, blokade željezničkog saobraćaja i mnogih drugih blokada. Izgleda je odlučio da nad Zećanima pokaže „snagu“ države i prvog dana svog punog mandata udje u istoriju da je uhapsio 54 građana Botuna. To nije uspjelo ni Veselinu Veljeoviću ni Slavku Stojanoviću u punoj snazi - naglašeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  U DNP-u navode da ponašanje direktora policije Lazara Šćepanovića neodoljivo podsjeća na Milivoja Katnića. - Princip je isti, sve su ostalo nijanse. I siguran treba da bude da mu ovi jeftini politički spinovi i partijska saopštenja za koja koristi pečat UP neće proći. Koliko sjutra će dobiti nekoliko pitanja za koja očekujemo da mu napišu odgovor, pošto je očigledno da je Šćepanović više &nbsp;„usmen“ nego što je pismen - poručeno je u saopštenju DNP-a.

DNP: Jedina istina da je intervenciju policije u Botunu tražio Papić, da li će Šćepanović podnijeti ostavku?

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da Amerika mora preuzeti Grenland, tvrdeći da ta arktička teritorija nema adekvatnu odbranu te upozorivši da bi Rusija ili Kina mogle preuzeti kontrolu ako Vašington ne reaguje.
Govoreći s novinarima u avionu Air Force One, Tramp je upitan o Grenlandu i o tome da li su Sjedinjene Američke Države uputile ponudu Danskoj za preuzimanje te teritorije.
U svom odgovoru je, ipak, na sporan način opisao odbranu najvećeg ostrva na svijetu.
- Nisam to uradio. Grenland bi trebao sklopiti dogovor jer Grenland ne želi da Rusija ili Kina preuzmu kontrolu. U suštini, njihova odbrana su dvije pseće sanke. Znate li to? Znate li kakva im je odbrana? Dvoje pseće sanke - rekao je Tramp.
Dodao je da su kapaciteti Rusije i Kine daleko veći.
- U međuvremenu, imate ruske razarače i podmornice, i kineske razarače i podmornice, svuda unaokolo. Mi to nećemo dopustiti, i ako to utiče na NATO, onda utiče na NATO. Ali, znate oni trebaju nas više nego što mi trebamo njih, to vam mogu reći odmah - dodao je predsjednik SAD-a.
Tramp je takođe jasno poručio da njegova administracija ne razmatra kratkoročni zakup Grenlanda, već isključivo preuzimanje te danske teritorije.
- Ako mi to ne uradimo, uradit će Rusija ili Kina, a to se neće desiti dok sam ja predsjednik - kazao je Tramp.
Ove izjave uslijedile su nakon obnovljenog protivljenja rukovodstva Grenlanda, koje je odbacilo pozive Trampa i članova njegove administracije da SAD preuzmu kontrolu nad ostrvom.

Tramp ismijavao odbranu Grenlanda: "Znate šta imaju? Pseće sanke"

Tri skijaša poginula su u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpima, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.
U La Planju je britanskog državljanina, starog oko 50 godina, zatrpao snijeg, saopštilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da su u potragu bila uključena 52 spasioca, psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snega pronađu muškarca, kome, međutim, nije bilo spasa.
U obližnjem Kuršvelu, lavina je zatrpala još jednu osobu, koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navodi se u izvještajima.
Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré takođe je izvijestio o više povrijeđenih skijaša i snoubordera u skijalištima Tin i Orel.
Prema medijskim izvještajima koji se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Valorsinu, blizu švajcarske granice. Skijao je van obilježenih staza kada ga je lavina odbacila na drvo i kasnije je podlegao povredama.
Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe.
U nedjelju je širom Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „izuzetno oprezni” i da ne idu van uređenih skijaških staza.

U lavinama u francuskim Alpima poginulo šestoro skijaša

Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na otvorene izvore najmanje 19 generala ruske vojske poginulo je tokom četverogodišnjeg rata u Ukrajini.
Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile smrti svih generala, ali su brojni Telegram nalozi potvrdili pogibije najviših oficira ruske vojske.
Još tokom 2022. godine poginuli su generali Andrej Suhovecki, Oleg Mitjajev, Vladimir Frolov, Andrej Simonov, Kanamat Botašev i Roman Kutuzov. Tokom 2023. i 2024. godine poginuli su generali Sergej Gorjačev, Oleg Tsokov i Vladimir Zavadski.
Među nedavnim gubicima su Igor Kirillov, načelnik ruskih trupa za radijacijsku, hemijsku i biološku odbranu; Jaroslav Moskalik, zamjenik načelnika glavne operativne uprave Generalštaba; Mihail Gudkov, zamjenik vrhovnog komandanta Ratne mornarice; Fanil Sarvarov, načelnik odjeljenja za operativnu obuku Generalštaba.
Visoki oficiri su ubijeni i blizu linija fronta, ali i dalje od borbenih zona, uključujući napade na komandna mjesta, incidente u avijaciji, eksplozije i sumnje na sabotažu.
Nekoliko generala je navodno ubijeno snajperskom vatrom ili u artiljerijskim napadima ukrajinske vojske.
S druge strane, ukrajinske obavještajne službe provode operacije likvidacije ruskih oficira u ruskoj pozadini kao dio širih operacija.

Tag: ahmed-al-sara