Nasilnim putem je izgubila sina i muža, mogla je biti nasilna i agresivna tada kada joj niko ne bi zamjerio, ali je bila dostojanstvena i biće do kraja, što je njena obaveza prema rodu, domu, njoj samoj kao osobi koja je bez incidenata ili crne mrlje prošla kroz život- rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, građanska aktivistkinja, feministkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović.
Nakon gotovo pola godine nakon skupa kod vile Gorica kad su građani mirnim skupom izrazili nezadovoljstvo povodom dodjele Trinaestojulske nagrade deklafisanom negatoru Crne Gore i podržavaocu četničkog pokreta, javnost je putem medija informisana da je policija prekršajno procesuirala 35 lica. Polako se otkrivaju imena ljudi koji stoje iza inicijala koje je policija objavila. &nbsp;
Tužno i smiješno istovremeno što je sa još dvoje učesnika protesta, prisjeća se Petrović, odmah saznala da su procesuirani, odmah su bili izbačeni u etar, što je imalo svoj cilj.&nbsp;
- Da bude ironija veća, slučajnost ili ne, to se desilo 8.decembra poslijepodne, makar sam ja tada saznala kad su mi javili da su vidjeli inicijale, odmah sam rekla da sam to ja jer taj progon traje malo duže i ja imam malo više godina života, rada i aktivizma, čak i političkog aktivizma, tako da mogu procijeniti neke stvari i kad mi se ne nacrtaju. Prijepodne tog dana je bila zakazan sastanak Tima za borbu protiv nasilja nad ženama, porodičnog nasilja i ja sam u ime Savjeta delegirana predstavnica, kao i ranije, jer je ovo kraj mog mandata ja sam tu još par dana, prisustvovala tom sastanku, u sred MUP-a gdje se održavao i kako se sastanak privodio kraju ja sam imala obavezu da kažem da ja više neću prisustvovati tim sastancima Tima za borbu protiv nasilja nad ženama i da je jednostavno činjenica da u narednom mandatu neću biti članica Savjeta za građansku kontrolu policije i da se moj mandat završava; pozdravila sve prisutne, petnaestak ljudi otprilike koliko je bilo prisutno i poželjela im sve najbolje za predstojeće praznike - rekla je Petrović.
Nakon što je saznala da je na spisku procesuiranih, prisjeća se Petrović, osjetila je veliko zadovoljstvo što je targetirana i izbačena u prvi plan sa ljudima od integriteta, od onih koji baštine četničke ideologije.
Dodaje da tu vrstu progona smatra jednim vidom strašne političke represije, koja baštini staljinističke metode zastrašivanja, ne nje lično, jer je prošla devedeseta ali nikad u obliku koji je danas.
- Bila sam i mnogo mlađa pa je drugačije poimanje svega, ali opet tvrdim da nikada kao ovo ne, jer ja imam pravo kao građanka i kao žensko ljudsko biće, da kažem svoju misao o nekoj pojavi, o nekom događaju isto kao što govore o meni. To je moje osnovno ljudsko pravo - da iskažem nezadovoljstvo- zaključila je Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRuJ-TCM69Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Petrović: Osjetila sam veliko zadovoljstvo što sam targetirana i izbačena u prvi plan sa ostalih 35 ljudi sa spiska procesuiranih

Nakon što je iz Uprave policije saopšteno kako je, zbog narušavanja javnog reda i mira na julskom skupu ispred Vile Gorica, procesuirano 35 osoba, među kojima i članica Aida Petrović, oglasili su se iz Savjeta za građansku kontrolu policije.
- Ovim povodom Savjet je od direktora Uprave policije zatražio kopiju spisa predmeta sa dokazima na osnovu kojih je podnijeta prijava u vezi sa predmetnim slučajem - istakli su.

Savjet za građansku kontrolu rada policije sazvao hitnu sjednicu zbog prekršajnog gonjenja Petrović

Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.
To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta Aida Petrović ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.
- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.
Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.
- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.
- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.
U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.
- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.
Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.
- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.
- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.
Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.
- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

Gotovo da nema dana a da nemamo priliku da saznamo za novi slučaj seksualnog nasilja, pedofilije ili sličnih djela, upozorili su sagovornici Portala RTCG. To su ocijenili nakon jučerašnje vijesti da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje do 72 sata licu iz tog grada zbog sumnje na seksualno uznemiravanje. Njemu se na teret stavlja da je učinio krivično djelo seksualno uznemiravanje na štetu četvorogodišnje djevojčice u prisustvu njene majke.
Iz ugla Aide Perović, izvršne direktorke NVO Prima, mjesecima unazad svjedočimo učestalim slučajevima seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja nad maloljetnicama.
- Moje višedecenijsko iskustvo u radu u ovoj oblasti govori da je broj prijavljenih slučajeva tek vrh ledenog brijega. Ovo nam šalje jasnu poruku da svi koji su u kontaktu sa djecom i mladima, počev od roditelja i straratelja, pa do zaposlenih u školstvu i zdravstvu, i svi ostali, moraju biti svjesni da je rizik od seksualnog nasilja sveprisutan. Ipak, u Crnoj Gori još ne postoji zvanična objedinjena statistika o broju slučajeva ni kada su u pitanju djeca niti odrasli kao osobe koje su preživjele ovo iskustvo - upozorava Perović.
<h2>Statistika u Crnoj Gori slilčna kao i u EU</h2>
Kako je naglasila, statistika EU govori da svaka peta djevojčica i svaki sedmi dječak doživi neki oblik seksualnog nasilja i uznemiravanja.
- Sve ukazuje da i Crna Gora ima vrlo sličnu, ako ne i istu stopu ovih krivičnih djela, ali nažalost nemamo adekvatan odgovor sistema. Monitoring rada osnovnih sudova i tužilaštava u Crnoj Gori u ovoj oblasti krivičnih djela pokazuje jasni trend davanja minimalnih kazni, čak i kada su maloljetnice i maloljetnici u pitanju. Ukoliko s jedne strane imamo seksualne predatore a sa druge institucije koje kao da se takmiče da im nađu olakšavajuće okolnosti, s pravom se pitam a ko štiti našu djecu - rekla je Perović.
Po definiciji, seksualno nasilje se odnosi na sve teže oblike nasilja, kao što je silovanje, pokušaj silovanja, silovanje na sastanku, silovanje u partnerskom odnosu, ali i na seksualno uznemiravanje, dobacivanje, neprimerene komentare seksualne prirode, dodirivanje, prikazivanje pornografije, ponižavajući seksualni odnos, incest, obljubu, podvođenje, prisilne trudnoće ili prisiljavanje na abortus.
<h2>Neophodno uvesti strože sankcije i dosljednu primjenu zakona</h2>
Kako je rekla Neda Radović, iz NVO Sistem, gotovo da nema dana a da nemamo priliku da saznamo za novi slučaj seksualnog nasilja, pedofilije ili sličnih djela.
- Takve vijesti izazivaju ogorčenje u društvenoj zajednici ali i duboku zabrinutost kod svih roditelja i građana koji žele živjeti u sigurnom društvu. Najnoviji slučaj seksualnog uznemiravanja četvorogodišnje djevojčice koji se desio u Podgorici još jednom je alarm da je krajnje vrijeme da se sistem probudi i odlučno stane na kraj ovoj sve raširenijoj pojavi. Mi u našoj organizaciji smatramo da svako ko je počinio djelo seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja ili silovanja, posebno kada su žrtve djela djeca, mora snositi najstrože moguće sankcije - rekla je Radović.
Kako je dodala, sankcije same po sebi nisu dovoljne a bez ozbiljne rehabilitacije i liječenja počinilaca, a nakon odslužene kazne vraćaju se nazad u sredinu, gdje mogu tražiti nove žrtve.
- Nažalost, kaznena politika u Crnoj Gori obeshrabruje. Umanjenje sankcija za počinioce silovanja i zlostavljače djece što je do sada bila praksa, šalje opasnu poruku - obeshrabruje žrtve da prijave nasilje i stvara osjećaj nekažnjivosti među počiniocima. Država umjesto da bude najjača brana protiv nasilja, svojim djelovanjima često daje vjetar u leđa nasilnicima. Neophodno je uvesti strože sankcije i dosljednu primjenu zakona, posebno za povratnike. Registar seksualnih prestupnika mora biti javan i transparentan, uz trajnu zabranu da takve osobe rade u institucijama, školama, sportskim i kulturnim centrima gdje borave djeca - rekla je Radović.
Kako je podvukla, država mora staviti mentalno zdravlje žrtava u prvi plan a kroz obaveznu i besplatnu psihološku podršku za djecu i njihove porodice.
<h2>Djeca moraju znati na koji način da prepoznaju neprihvatljivo ponašanje</h2>
- Ako institucije nisu spremne da to pruže, mi kao organizacija stojimo na raspolaganju svima kojima je ta podrška potrebna. Osim represije, podjednako je važna prevencija: edukacija djece i roditelja, ali i adekvatna obuka policije, tužilaca i sudija da ovakve slučajeve tretiraju sa posebnom pažnjom, senzitivnošću i stručnošću. Djeca moraju znati na koji način da prepoznaju neprihvatljivo ponašanje i kome da se obrate, a roditelji biti spremni da razgovaraju sa njima o granicama i zaštiti - navela je Radović.
Na kraju, dodaje, građani imaju pravo da žive bez straha.
- Država ima obavezu da ih zaštiti, a trenutno taj zadatak ne obavlja na adekvatan način. Zato je građanski otpor i pritisak na institucije ključan jer nijedno društvo koje zatvara oči pred nasiljem bilo koje vrste ne može sebe nazvati ni pravednim ni sigurnim. Dok se ne pokaže nulta tolerancija prema nasilnicima, a žrtve ne dobiju sigurnu i brzu zaštitu, ovakvi slučajevi će se, plašimo se, ponavljati - kazala je Radović.

1084x550

Radović: Registar seksualnih prestupnika mora biti javan; Perović: Nemamo adekvatan odgovor sistema

Setom zakona koje je Skupština Crne Gore usvojila krajem jula, a dio su procesa sveobuhvatne izborne reforme, definisane su nove kvote kojima je predviđeno da se na svakoj izbornoj listi mora naći 40 odsto žena. I vlast i opozicija, nakon izglasavanja izbornih zakona, predstavili su ovo rješenje kao značajan iskorak kojim se garantuje ne samo veća zastupljenost žena u politici, već i unapređenje njihovih prava i društvenog položaja.
<h2>Dobra novina koju ne treba nazivati istorijskom</h2>
Izvršna direktorica nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi Aida Petrović za Antenu M ističe da je usvajanje zakona koji garantuje najmanje 40 odsto žena na izbornim listama svakako dobra novina koju, kako kaže, ne bi trebalo nazivati istorijskom čak i onda kada bi ta brojka bila 50 odsto.
- Jer je to nešto što pripada ženskoj populaciji kao većinskoj populaciji u Crnoj Gori (50,8 odsto) i na što imaju pravo da žene u parlamentu i javnom životu, predstavljaju žene - ukazuje sagovornica Antene M.
Mišljenja je da zakon jeste iskorak u pravcu veće zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Crne Gore, a kako naglašava, nikako poklonjen od strane partija i muškog dijela populacije.
- Usudila bih se reći - na neki način iznuđen u okviru izborne reforme i slijeda onoga što je ispunjenje EU zahtjeva u pristupnim pregovorima u dijelu rodne ravnopravnosti - podvlači Petrović.
Kako pojašnjava, u društvu u kojem su rodna neravnopravnost i rodni stereotipi ukorijenjeni u opštoj kulturi, ekonomskim, socijalnim i političkim odnosima, zakonodavna &nbsp;intervencija postaje više nego neophodna.
- Uključivanje žena u procese donošenja odluka i rukovođenje, bilo u političkom, javnom ili privatnom sektoru, je i dalje veliki izazov. Očigledna rodna neravnopravnost &nbsp;koju itekako baštine u manjem ili većem obimu sve političke partije sprječava žene da pozitivno doprinesu društvenoj i političkoj zbilji u obimu u kojem one to mogu kvalitetno i odgovorno - ocjenjuje Petrović.
Kako ističe, da bi se poboljšao položaj žena i njihova prava i potrebe ispoštovale nije dovoljan jedan zakon, pa ni ovaj, već je, poručuje, potreban sistemski, odlučan odgovor na rodno zasnovano nasilje.
- Sporadične reakcije na pojedinačne slučajeve ne doprinose rješavanju problema rodne nejednakosti u Crnoj Gori. Za rodnu ravnopravnost važan proces je tzv. orodnjavanje zakonodavstva, odnosno integrisanje rodne perspektive u zakonodavstvo, prije svega u oblastima koje naznačava Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena - podvlači Petrović.
<h2>Osim zakonskih mjera neophodni institucionalni i kulturni pomaci</h2>
Poslanica Demokratske partije socijalista i članica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović za Antenu M napominje da je od obnove nezavisnosti 2006. godine primjenom i implementacijom određenih javnih politika u Crnoj Gori ostvaren značajan iskorak u dekonstrukciji patrijarhalnog modela društva.
- Zakonom iz 2011. godine uvedena je minimalna kvota od 30% za žene na izbornim listama. Prema podacima Interparlamentarne unije Crna Gora je rangirana na 108. mjestu (od 190 zemalja koje IPU redovno prati) po procentu žena u nacionalnom parlamentu - ističe Despotović.
Osim zakonskih mjera, ukazuje sagovornica Antene M, neophodni su i institucionalni i kulturni pomaci.
<h2>Nema govora da žene u politici mogu samostalno donositi odluke</h2>
Upitana da li je priča o kvotama samo proevropska mantra, ili će biti sprovedena od strane svih subjekata koji su izglasali navedene zakone, direktorica Crnogorskog ženskog lobija ističe da je veoma izazovno, teško i krajnje neizvjesno biti žena u politici u Crnoj Gori, jer, kako kaže, u dobrom dijelu zavisi od procjena i volje muških kolega.
- Što se dobro kamuflira kroz mušku priču, izjave i narative podrške ženama koji se plasiraju za javnost, dok je suština i istina drugačija, o kojoj žene u politici rijetko ili nikako ne govore,da bi sačuvale stečene pozicije i eventualno politički napredovala - izričita je Petrović.
Ukazuje da startne pozicije za ulazak u političku sferu i bavljenje istom nijesu jednake za muškarce i žene.
- Nemaju žene iste šanse kao muškarci, zbog političkog stava da je politika “muški posao, prljava sfera“ i da je ženi više namijenjena sfera privatnoga i porodičnoga života - podvlači sagovornica Antene M.
Naglašava da će kvote biti sprovedene u mjeri u kojoj odgovara svakoj političkoj partiji ponaosob, ili do tz.”staklenog plafona“ za žene u politici, nevidljive linije do koje mogu da napreduju u političkom životu pod uslovom da isključivo zastupaju političke i muške stavove partije koja je delegira za neku važnu funkciju.
- Za sada nema ni govora da žene u politici na mjestima odlučivanja u potpunosti mogu same donositi odluke i zastupati i zagovarati potrebe i prava većinske ženske populacije, posebno ne feminističko aktivističke ideje, stavove, programe - kategorična je Petrović.
<h2>Žene moraju učestvovati u političkim procesima i imati stvarni uticaj</h2>
Despotović ukazuje da je potrebno da kvote ne budu samo formalne kvantitativne mjere, već da žene stvarno učestvuju u političkim procesima i imaju uticaj.
- Da bi kvota bila rezultativna, neophodno je da bude praćena stvarnim mehanizmima - naglašava sagovornica Antene M.
Poručuje da se bez društvene i institucionalne podrške ne mogu događati suštinske promjene.
- Da li će svi subjekti koji su glasali za Zakon biti dosljedni u sprovođenju istog pokazaće naredni vremenski period. Ono što mogu da kažem, jeste da politički subjekt kome ja pripadam, a to je Demokratska Partija Socijalista će poštovati zakonske okvire, jer treba naglasiti da su značajna zakonska rješenja po ovom pitanju &nbsp;donesena u periodu kada je DPS vršio vlast sa koalicionim partnerima - podvlači Despotović.
<h2>Broj poslanica pokazatelj da su žene nevidljive</h2>
Petrović ukazuje da je trenutni broj poslanica u Parlamentu upravo pokazatelj da ih muške kolege - političari ne vide kao političke partnerke i ravnopravne njima, već, kako kaže, ispunjavaju kvote i to nepotpuno i nedovoljno, tek da zadovolje dio zahtjeva koji su stavljeni pred partijama kroz nacionalno ili EU zakonodavstvo u ovoj oblasti.
- Broj žena naglo postaje vidljiv i prioritetan u izbornim kampanjama zbog njihovog obimnog rada u partijskom i terenskom izbornom okruženju. Ukoliko partije pokažu istinsku volju da broj žena shodno novom zakonu bude optimalan, partijski predstavnici i njihovi organi poradiće na obezbjeđivanju permanentne edukacije za žene u politici i &nbsp;povećanju njihovog kvalitetnog djelovanja u političkoj i javnoj sferi i mjestima odlučivanja. Svaka partija ima svoje ženske klubove kojima se iz budžeta opredjeljuju sredstva koja se mogu opredijeliti i za edukacije a ne zloupotrebu i nenamjensko trošenje kako je često bio slučaj do sada - kategorična je Petrović.
<h2>Kvote nastavak temelja za evropski put Crne Gore</h2>
Poslanica DPS-a ocjenjuje da uvođenje kvote od 40% za manje zastupljeni pol predstavlja samo nastavak politike koja je postavila temelje evropskog puta Crne Gore.
- Važno je istaći da su nakon obnove nezavisnosti uspostavljeni pravni okviri za promociju i zaštitu ženskih &nbsp;prava. Usvajanjem Ustava, Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zaštitniku ljudskih prava 2007. godine, kao i Zakona o zabrani diskriminacije 2011. godine, Crna Gora je uspostavila zakonodavni okvir za sprovođenje rodne ravnopravnosti i stvorila osnov za promociju i zaštitu ženskih ljudskih prava - podsjeća Despotović.
Kako dodaje, Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti, kao što su Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost 2017-2021 i 2023-2027, &nbsp;predviđele su &nbsp;mjere za povećanje učešća žena u odlučivanju.
- Upotreba rodno senzitivnog jezika važan je dio borbe za rodnu ravnopravnost, jer je jezik odraz stavova i ponašanja pojedinaca i društva u cjelini, a izbor riječi indikator postojanja stereotipa i rodnih uloga. Od 2015. godine u upotrebi je rodno senzitivni jezik i Crna Gora je na ovaj način postala lider u promociji novih vrijednosti - naglašava sagovornica Antene M.
<h2>Žene su potencijal razvoja crnogorskog društva</h2>
Poslanicu DPS-a upitali su i da li političke partije imaju dovoljno kvalifikovanih žena da bi ispunile predviđene kvote.
- Odgovor na ovo pitanje može se naći u sljedećim podacima: Prema posljednjem Popisu stanovništva žene u ukupnom broju stanovnika učestvuju sa 50.8%. Od ukupnog broja diplomiranih 2023. godine &nbsp;61,8% je ženskog, a 38,2% muškog pola. Magistarske / master studije u toku 2023. godine završilo je 70,2% ženskog, a 29,8% studenata muškog pola, a doktorske studije 66% žene, a &nbsp;33% muškarci - ukazuje Despotović.
Dakle, kako poručuje, žene su potencijal razvoja crnogorskog društva, &nbsp;i s tim u vezi, da žene ne bi ostale samo potencijal, već ključni faktor i stub razvoja društva Crna Gora ima jedinstvenu šansu da u procesu evropskih integracija učini još jedan važan iskorak i na izbornim listama uključi 40% mjesta za &nbsp;žene.
- Usklađivanje zakonodavstva sa EU standardima može biti katalizator za promjene. Takođe, napominjem da samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće je ostvariti pravedan i održiv razvoj - podvlači Despotović.
<h2>Politika se i dalje smatra muškim domenom</h2>
Upitana postoji li stvarna volja političkih partija za ispunjenjem ove reformske obaveze, Petrović ističe da se politika i dalje smatra domenom koji je namijenjen muškarcima.
- I to je &nbsp;činjenica koja pokazuje da političke stranke nijesu učinile ništa više na ravnopravnoj zastupljenosti polova od onoga što propisuje zakon. Žene su izostavljene iz svih glavnih političkih procesa, i samostalnog odlučivanja bez uticaja partija i njihovih muških predstavnika uključujući i &nbsp;izgradnju mira i bezbjednosti - naglašava sagovornica Antene M.
Kako dodaje, Rezolucija Savjeta bezbjednosti “Žene, mir i bezbjednost” koju je Crna Gora potpisala i ratifikovala skoro da je zaboravljena kao i Istanbulska konvencija, osim kada treba ispuniti agende budućih strategija i planova koje su, ističe, više spisak lijepih želja nego realnih ostvarenja.
- Politička volja nije ona koja se navodno iskazuje u javnom diskursu, nije plod iskrene emancipatorske i edukativne uloge političara, već puko zadovoljavanje zahtjeva prije svega EU - izričita je Petrović.
Kako naglašava, kakva je politička volja muških političara prema ženama političarkama najbolje govori činjenica da jedan dio uglavnom ćuti ili selektivno i šturo reaguje, dok drugi proizvodi govor mržnje, seksizma i mizoginije i u samom parlamentu.
<h2>Test za partije koje žele Crnu Goru u EU</h2>
Despotović ocjenjuje da će političke partije u narednom periodu pokazati koliko su spremne &nbsp;za ispunjavanje zakonskih odredbi.
- To može biti i dobar test koji će pokazati koje su to partije koje istinski žele Crnu Goru u EU, a koje partije to žele samo u narativu. Ono što znam jeste da će, DPS kao pojedinačno najjači politički subjekt i subjekt koji je postavio platformu za ulazak Crne Gore u EU, snažno raditi na ispunjavanju preuzetih zakonskih obaveza, koje ubrzavaju put Crne Gore u EU. DPS je partija koja baštini demokratske ideje i koja je na posljednjim izborima u Glavnom gradu na listi koja ju je predstavljala imala 50% žena. DPS je osvoio 30% glasova u Podgorici - napominje Despotović.
<h2>Osnaživanje žena kroz permanentnu edukaciju</h2>
Petrović kao jednu od ključnih preporuka za povećanje zastupljenosti žena u politici navodi osnaživanje žena kroz permanentne nacionalne i međunarodne edukativno informativne sesije.
- Političke stranke imaju odlučujuću ulogu u povećanju učešća žena u politici, a time i promovisanju demokratskih vrijednosti. Uključivanje žena u politiku i donošenje odluka i njihovo postavljanje na rukovodeće položaje u velikoj mjeri zavisi od političkih stranaka i odražava položaj žena u njima - naglašava naša sagovornica.
Neophodno je, kaže, posvetiti posebnu pažnju rodnim pitanjima i uložiti dodatan napor na promovisanju i unapređenju rodne ravnopravnosti.
- Diskriminatorski i uvredljiv jezik prema ženama u Skupštini treba osuditi. Sankcionisanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom i poslanici moraju preuzeti odgovornost za borbu protiv kulture upotrebe uvredljivog i diskriminatorskog jezika - poručuje Petrović. &nbsp;
Crna Gora je, napominje naša sagovornica, usvojila zakon koji garantuje najmanje 40% žena na izbornim listama !
- Do usvajanja ovakvog zakona nije došlo “ad hoc” već se do takvog rezultata došlo predanim, upornim i dvodecenijskim hrabrim i vizionarskim radom žena u aktivističkom, političkom i društvenom miljeu, svih onih koje su imale snage i volje da podstiču i ohrabruju učešće žena u političkom i javnom životu Crne Gore i da i same budu učesnice tih zahtjevnih i teških procesa - pojašnjava Petrović.
Podsjećanja radi, Petrović napominje da su prvi programi edukativno informativnog osnaživanja žena za politički i javni život započeti prije 23 godine, tačnije 2002 godine i trajali do 2009, kroz trening programe “ŽENE TO MOGU” po uzoru na programe koje je osmislila ženska sekcija norveške Laburističke stranke i koji su se tada sprovodili u 25 zemalja širom svijeta.
- Cilj ovog programa bio je povećanje društveno angažovanih žena u političkom i javnom životu Crne Gore kao i veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja i rukovodećim položajima. Nakon prvih programa, edukativnih seminara “ŽENE TO MOGU “ slijedili su programi za osnaživanje mladih žena koje su u političkom i javnom životu tek zakoračile - “MLADE ŽENE TO MOGU". Prethodno edukovane trenerice ovih programa bile su iz svih tadašnjih partija jednako kao što su i učesnice seminara bile iz svih političkih partija - podsjeća Petrović.
Prije 23 godine, kaže, &nbsp;najblaže rečeno bilo je vrlo izazovno, da se na jednom treningu od 2-3 dana nađu žene različitih stavova, pogleda na rodnu perspektivu i većem učešću žena u svim sferama političkog i javnog angažmana.
- Mnoge žene su tada “grčevito” branile stavove svojih partija, ne smatrajući da i one zaslužuju javni angažman i da je to njihovo pravo jednako kao i muškaraca , tim prije što žene čine više od polovine svjetske populacije. Organizacije koje su tada sprovodile ove pionirske programe osnaživanja i edukacije žena iz političkih partija bile su :Ženska akcija, Crnogorski ženski lobi i Ženski forum - zaključuje Petrović.
<h2>Kvota nije cilj sama po sebi</h2>
Da bi se na pravi način shvatio donešeni Zakon, Despotović ukazuje da je važno napomenuti da kvota nije cilj sama po sebi, već je alat za ulazak u politiku onih kojima je do sada taj pristup bio otežan.
- Muškarci i žene zajedno donose raznovrsnije odluke, a ravnopravnost se ne gradi protiv nekoga već se gradi za sve građane. Jako je važno stvarati ambijent u kome će politički dijalog biti zasnovan na argumentima, a ne na rodnim predrasudama. Muškarci i žene u politici nijesu protivnici, već partneri - naglašava poslanica DPS-a.
Poručuje da samo zajedno možemo graditi Crnu Goru u kojoj svako ima glas i mogućnost da učestvuje u odlučivanju.
- Odbor za rodnu ravnopravnost će i dalje raditi na afirmaciji učešća žena u politici i kreiranju ambijenta u kome udruženi napori žena i muškaraca, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi. Rodna ravnopravnost u izbornim procesima predstavlja jedan od ključnih indikatora demokratskog razvoja i socijalne pravde u svim savremenim državama - zaključuje Despotović.

Petrović: Kvote nedovoljne ako izostaje sistemski odgovor na rodno zasnovano nasilje; Despotović: Bez društvene i institucionalne podrške nema suštinskih promjena

Devedesetih sam, kao mlada žena, bila svjedokinja svega što se dešavalo. Te i ovih četiri - pet godina je neuporedivo. Sa moje tačke gledišta, gore, opasnije i nebezbjednije je za ljude koji javno komentarišu pojave koje su blago rečeno negativne i ostavljaju trajne posljedice na društvo, stvarajući sve veći i veći jaz među stanovništvom Crne Gore raznih konfesija - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, direktorica Crnogorskog ženskog lobija - Aida Petrović.
Ističe da je oduvijek Crnogorka muslimanske vjeroispovjesti i njoj je, kaže, na neki prećutan način zabranjeno da komentariše sve anomalije koje dolaze od strane Srpske pravoslavne crkve (SPC) i negativno utiču na građansko društvo.
- Ako ja komentarišem ovako užasne pojave koje meni kao građanki, kao sestri, kao majci, lede krv u žilama, da se neko takav ( Pavle Đurišić) naziva herojem i karakternim osobinama, onda se nepoznati junaci, možda i junakinje, koje stoje iza tih profila, sms poruka i ostaloga, trude da mi uliju strah u kosti, baš tako. To traje jako dugo! Devedesetih sam bila svjedokinja, kao mlada žena, svega što se dešavalo, upoređujući te godine i ove, ovih četiri - pet godina je neuporedivo, sa moje tačke gledišta, gore, opasnije i nebezbjednije za ljude koji javno komentarišu pojave koje su blago rečeno negativne i ostavljaju trajne posljedice na društvo, stvarajući sve veći i veći jaz među stanovništvom Crne Gore raznih konfesija - rekla je Petrović.
Zbog svega navedenog je bila u dilemi da li da reaguje na izjavu mitropolita SPC Joanikija Mićovića, u kojoj je četničkog zločinca nazvao nepokolebljivim junakom, znajući, kako je istakla, da će izazvati navalu botova, sa osudama, prijetnjama i ucjenama.
U kontaktu sa raznim botovskim profilima, savjetovano joj je da ćuti jer je muslimanske vjeroispovijesti.
- A nerijetko pominju porodičnu tragediju i smrt mog muža - podsjeća ističući da je ubijen upravo od osobe koja je smatrala da nema pravo na život ako, kako kaže, nije četnik.
- Znala sam da će biti zalaženje u moje tragične porodične, intimne periode, zapravo to su doživotni nepreboli, i da me to neće zaobići. Međutim, ipak je bilo jače da odreagujem i ja sam poslala jedno saopštenje u svoje ime, kao građanke, da osim što je nedopustivo i neprihvatljivo da jedan velikodostojnik, kao mitropolit Joanikije drugima preporučuje i poziva na širenje mira, ljubavi i sloge, on sam pravi razdor permanentno i kontinuirano, sa izjavama poput ove o Pavlu Đurišiću i njegovim ,,herojskim djelima”, stvarajući jednu sveopštu uzburkanost, da tako kažem među građanima, posebno građanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Bošnjaci muslimanske vjeroispovjesti. Ranije mi je puno puta savjetovano da smo mi manjina i da ja treba da ćutim, dakle toliki je strah, to odgovorno tvrdim, da ja treba da ćutim, posebno što imam tragična dešavanja u porodici - zaključila je Petrović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dd0XAC3en0Qc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petrović: Izjave poput ove u kojima se Pavle Đurišić naziva herojem meni kao majci, sestri i građanki lede krv u žilama

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: aida-petrovic