Vlada Crne Gore podržava sve institucije da rade svoj posao - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević odgovarajući na pitanje jesu li su nedavna hapšenja u akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) od značaja za evropski put Crne Gore.
Vjeruju, kaže, da su sve ovo dobri pomaci s obzirom da se najviše vodi računa i najviše se govori o vladavini prava i poglavljima 23. i 24.
- Ono što očekujemo u narednim danima i mjesecima jeste da imamo još više ovakvih akcija iz prostog razloga što postoji veliki broj slučajeva koji negdje nisu zatvoreni, koji postoje, i te kako se govorilo prethodnih godina i kroz medije i negdje šira javnost zna. Dakle, što se tiče Vlade mi zaista ne želimo da se miješamo niti da na bilo koji način utičemo kako će ishod biti u konkretnim slučajevima. Mi apsolutno podržavamo sve institucije da rade svoj posao, naše je da ih dodatno jačamo i dodatno pomažemo kroz donošenje određenih strateških dokumenata i zakona - naglasila je Gorčević u izjavi za Radio televiziju Nikšić.
Rezultati po pitanju borbe protiv kriminala i korupcije su vidljivi, kaže Gorčević pa dodaje da očekuju pohvale od Brisela.
- Očekujemo da u narednom periodu dobijemo na kraju i pohvale od samog Brisela jer ono što se od nas očekuje jeste da zaista postoje određeni, da kažem, rezultati po pitanju i organizovanog kriminala i borbe protiv korupcije. Tako da što se nas tiče kao Crne Gore mislim da su ovo sve one stvari koje negdje Evropa od nas očekuje. Zaista bez nekog previše uplitanja u samu temu jer su još procedure u toku, istraga je u toku, ali što se tiče same Vlade mi dajemo podršku da svak radi svoj posao - kazala je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević o nedavnim hapšenjima: Očekujemo još akcija, Vlada podržava sve institucije da rade svoj posao

Djelovi optužbe u kojima se pojedinim nezavisnim medijima na teret stavlja da su dio organizovane kriminalne grupe moraju izazvati sumnju - ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan komentarišući posljednju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Naredba za istragu, kako je ustvrdio, uključuje isključivo medije koji nijesu bili medijska poluga litijaške revolucije i koji nijesu na linijama podrške politikama vlada od 2020, na način kako „avgustovci“ to žele.
- I uvaženi pravnici tvrde da je SDT ovim ušao na veoma klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije crnogorskog društva, obezbjeđivanja slobode i nezavisnosti medija, slobode govora i ukupno ljudskih prava - naglasio je Belan.
Ustvrdio je da se privode takozvani mimeri samo sa opozicionog pola političke scene i podsjetio da su „mim grupe“ bile takođe jedna od važnih poluga litijaške revolucije i promjena 2020.&nbsp;
- Da SDT želi zaista da se obračuna sa kriminalnim uticajem na medije u Crnoj Gori, ako ga je identifikovao, kako to da se taj uticaj nalazi isključivo kod medija koji se kritički odnose prema „avgustovskim“ vladama, a ne i kod medija koji kontinuirano promovišu govor mržnje, šovinizam, fašizam, targetiraju građane i funkcionere građanske, proevropske i suverenističke orijentacije - naveo je Belan gostujući u emisiji Link na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG).
Ako uzmemo matricu koju je SDT postavio, Belan je za primjer uzeo slučaj sa Belvedera iz 2022. godine kada je Javni servis objavio da je pucano na policiju.&nbsp;
- Zašto je već prošlo četiri godine da osoba ili grupa koja je pucala nije uhapšena, a ako takvih nema onda je vijest bila lažna i opravdano je da se pitamo ko iza takve vijesti stoji i da li je tu postojala određena grupa koja je informaciju izmislila, organizovano plasirala u etar na Javnom servisu i sa kojim ciljem - naveo je Belan.
<h2>Parlamentanoj većini voda došla do nosa</h2>
Vladajuća parlamentarna većina je, cijeni on, svjesno i sa namjerom dovela Ustavni sud u stanje nefunkcionalnosti.
- Sada im je pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen „voda došla do nosa“ i po ko zna koji put moraju se „prodati“ kao proevropski političari“ - rekao je Belan.
On je naglasio da kao „čisti politički bezobrazluk“ vidi optužbe da opozicija opstruira izvršenje obaveza iz EU agende time što ne želi glasati za kandidate za sudije Ustavnog suda koje nameće parlamentarna većina.
- Aktuelni momenat sa predlaganjem dva kandidata ne može posmatrati izolovano, već kao dio ukupne destrukcije koju proizvodi parlamentarna većina, a čiji su elementi i protiv ustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, odugovlačenje izbora sudije nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, izbjegavanje da na dnevni red Skupštine uopšte i dođe glasanje o kandidatkinji koju je predložio predsjednik Milatović - rekao je Belan.
&nbsp;Opozicija je, podvlači on, upravo zarad EU agende u svemu tome bila i suviše konstruktivna i strpljiva.

Belan: SDT ušlo na klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije, slobode govora, nezavisnosti medija i ljudskih prava

Advokat Borivoje Borović kazao je da akcija Specijalnog državnog tužilaštva u kojoj su procesuirani biznismen Aleksandar Mijajlović, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Drago Spičanović i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, asedam medija targetirano, predstavlja udar i pokušaj diskvalifikacije kroz mogući sudski postupak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpodmetacina-sdt-a-optuzuju-mijajlovica-da-je-februara-2024-uticao-na-uredivacku-politiku-portala-etv-osnovanog-septembra-iste-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On smatra da se ne može sve podvesti pod napad na ustavno uređenje, ali da se ne može ni praviti paralela sa državnim udarom u kojem su procesuirani ljudi tadašnje opozicije - a današnje vlasti.
- Meni ovo sve liči na neki osvetnički pokušaj da se prosto, zahvaljujući toj paraleli proganjaju ljudi koji pripadaju opoziciji - istakao je Borović za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, neko ko se bavi medijskom kampanjom ili pak okolnostima kako to treba da izgleda, ne može se sumnjičiti za krivično djelo, a kamoli za zločinačko udruživanje, gdje se navodno, koriste mediji.
- Da takva praksa postoji u Srbiji, bio bi kompletan SNS u pritvoru i predsjednik države Srbije, što znači da su rastegljive teze po tom pitanju - dodao je advokat.
Govoreći o medijskim spekulacijama da je moguće hapšenje visokih funkcionera DPS-a, Borović je kazao da se nada da se to neće desiti jer bi to bio ozbiljan udar na demokratiju.

Borović: Akcija SDT-a udar na medije i pokušaj diskvalifikacije kroz mogući sudski postupak

Kada su Crveni Kmeri preuzeli vlast u Kambodži, prvo su pobili ljude koji su nosili naočare - smatrali su ih obrazovanima, opasnima po ideologiju. Na sličan način, danas Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ruši sve što ima predznak crnogorskog, pokušavajući da ućutka kritički nastrojene medije.
SDT, na čijem je čelu Vladimir Novović, direktno orkestrira akciju kompromitacije i poniženja procrnogorskih medija. Jasno je da tužilaštvo, u obrazloženju optužnog predloga, nastoji da preuzme ulogu cenzora, pa čak i glavnog i odgovornog urednika - umjesto da djeluje kao institucija koja treba da štiti pravo i zakon. U suprotnom, teško je razumjeti dio pun nelogičnih konstrukcija, međusobno nespojivih teza i dezinformacija, kojima se na najgrublji način zadire u privatnost i tajnost novinarskih izvora, kao i u način na koji novinari obavljaju svoj posao.
Opasno je što tužilaštvo, umjesto da se bavi rasvjetljavanjem teških oblika organizovanog kriminala, svoju oštricu i resurse usmjerava prema urednicima i novinarima nezavisnih medija. Ideja SDT-a, čini se, jeste da u narednim nedjeljama i mjesecima javnost zasipa porukama iz telefona biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok istovremeno na taj način otupljuje kritičku oštricu nezavisnih redakcija. Plasiranjem dekontekstualizovanih poruka - na isti način na koji je to ranije činjeno sa komunikacijama iz aplikacije Sky - pokušava se kreirati slika o dijelu medija koji izvještavaju kritički prema vlasti.
Tužilaštvo to postiže tako što u sam tekst optužnog predloga unosi čisto novinarske relacije, koje nemaju nikakve veze sa onim što bi trebalo da bude posao tužilaštva. Upravo u tome leži suština njihove namjere - i suština njihove zloupotrebe.
S druge strane, crnogorski novinari i urednici ne smiju da upadaju u zamku pritisaka, niti da se pravdaju i ulaze u rasprave o tome da li su i u kojoj mjeri sarađivali ili komunicirali sa pomenutim biznismenom. Najmanje bi trebalo da preuzimaju model ponašanja opozicije: ekspresno odricanje od onoga ko je u nevolji.
Zamka koju je tužilaštvo postavilo pred novinare i urednike crnogorskih medija ogleda se upravo u tome što ih uvlači u raspravu o temama koje ne smiju biti ni predmet javne polemike, a još manje djelovanja SDT-a. Na isti način, po istom receptu, prije nekoliko dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bacio je prašinu u oči javnosti kada je volšebno objavio snimak opozicionog aktiviste neposredno prije tragedije u Novom Sadu. Recept je isti - kreiranje teme koja će narednih dana usmjeravati javnu raspravu, umjesto da oštrica kritike ostane okrenuta prema onome što je suština.
A suština je jasna: tužilaštvo je ovim potezom pokušalo grubo da naruši principe slobodne riječi. Istovremeno, ovaj pritisak na crnogorske medije pokazuje da je tužilačko-bezbjednosni aparat bezrezervno stavljen u službu dnevne politike.
Nastavlja se praksa u kojoj moćnici, zloupotrebljavajući resurse vlasti, pokušavaju da sprovode etnički, politički i društveni inženjering - naravno, na štetu države Crne Gore i vrijednosti na kojima je ona obnovljena 2006. godine.
Jedini ispravan odgovor na takvo ponašanje mora biti prezir i odlučno odbacivanje, a ne ulazak u njihovu igru. Jer svaka polemika vođena na njihov teren urušava sam koncept slobodnog i odgovornog novinarstva - jedinog istinskog bedema protiv autoritarizma i institucionalnog nasilja nad istinom.

Tužilačka zamka

Tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić potvrdio je da će urednici određenih medija i političari biti saslušani u okviru akcije u kojoj su procesuirani biznismen Aleksandar Mijajlović, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Drago Spičanović i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić.
- Određena lica koja se pominju u naredbi za sprovođenje istrage moraće se saslušati kao svjedoci u daljem toku krivičnog postupka - rekao je Radonjić za Televiziju Vijesti.
Tročlani tužilački tim SDT-a Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić, na čijem je čelu Vladimir Novović, je na 82 strane spojio nevjerovatne i neodržive konstrukcije, sa ciljem diskreditacije okrivljene šestorke, sedam kritičkih medija, ali i najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista. Valjda u cilju pritiska na istražnog sudiju koji je trebalo da odlučuje o tužilačkom zahtjevu za pritvor, Naredba za sprovođenje istrage, za koju je advokatima okrivljenih rečeno da je tajna, osvanula je dijelom u uslužnom mediju - koncernu Vijesti. &nbsp;
Redakcija tog medija je odmah akciju SPO i SDT ocijenila ,,najvećom ikad”. U danu hapšenja na portalu Vijesti osvanula je i informacija o hapšenju Milovana Pavićevića, iako je u tom času bio ispred jednog lokala u ,,Master kvartu” u Podgorici.
Kako je Portal ETV već pisao, koliko je zahtjev za pritvaranjem “opasne šestorke” bio osnovan, pokazuje i odluka sudije Gorana Šćepanovića: pritvor je određen Mijajloviću i Spičanoviću, kućno zadržavanje Pavićeviću i Lazoviću, dok su Nastić i Bošković pušteni na slobodu, uz obavezu da se jednom mjesečno javljaju policiji.
U naredbi SDT-a targetira se sedam medija. &nbsp;
- Aleksandar Mijajlović ,,kroz formiranje ili neformalno upravljanje mrežom medija utiče, kao organizator kriminalne organizacije, radi realizacije kriminalnog plana da kroz protivpravno iskorišćavanje položaja i ovlašćenja lica koja su zaposlena u državnim organima ili su nosioci javnih funkcija na uređivačku politiku “Mportala”, Portala “ETV”, “CDM”, “Standarda”, “Portal Analitike”, “Antene M”, koristi tako dobijene podatke radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje...” &nbsp;
Još je opasniji nastavak optužbe za što su mediji trebalo da posluže: ,,u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija, čije je djelovanje u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije”. &nbsp;
Nije eksplicitno rečeno, ali tužilačka trojka podstiče na takav zaključak - šestočlana kriminalna organizacija, koristeći sedam uticajnih medija, ima namjeru da promijeni političku i društvenu scenu. &nbsp;
Naredba za sprovođenje istrage se bazira, najvećim dijelom, na porukama iz telefona Aleksandra Mijajlovića. Koje baš i ne liče na poruke kojima se otkriva pokušaj destabilizacije države. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpodmetacina-sdt-a-optuzuju-mijajlovica-da-je-februara-2024-uticao-na-uredivacku-politiku-portala-etv-osnovanog-septembra-iste-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radonjić potvrdio: Urednici medija i političari biće saslušani u okviru akcije SDT-a

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: akcija-sdt