Specifična akciza na cigarete od danas će biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza povećava se sa 53,5 EUR na 58,85 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Takođe, izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koje su u primjeni od danas, u akcizni sistem Crne Gore uveden je novi akcizni proizvod, i to nikotinske vrećice, dok su iz kategorije novih duvanskih proizvoda izdvojeni biljni proizvodi za pušenje.
Akcizna osnovica za nikotinske vrećice i biljne proizvode za pušenje je kilogram, a iznos akcize koji se plaća je 60 eura po kilogramu.
Akcizni obveznici su uvoznici ovih proizvoda na carinsko područje Crne Gore, kao i proizvođači koji ih proizvode i stavljaju u promet na teritoriji države.
Zakonom o akcizama propisana je prekršajna odgovornost i propisane novčane kazne ako se na dan povećanja visine akcize akciznih proizvoda ne izvrši popis zaliha tih proizvoda, obračun i uplata akcize, odnosno njihova razlika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Povećana specifična akciza na cigarete

Vlada može zbog poremećaja cijena na svjetskom tržištu, zahvaljujući korekcijama zakona koje su usvojene na naš prijedlog, da privremeno smanji akcize na gorivo do 50 odsto i time ublaži efekte povećanja cijene goriva, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Posjećamo, u Crnoj Gori od danas važe nove cijene goriva koje su veće od od dva do osam centi po litru. Iz Ministarstva energetike i rudastva su rekli da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i da se ova promjena odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori.
Mugoša podsjeća da akciza, koja ulazi i u osnovicu za obračun PDV-a, i PDV čine oko 40 odsto ukupne cijene goriva koju plaćaju građani.
- Važeći iznos akciza u Crnoj Gori veći nego što je minimalni dozvoljeni nivo akciza na nivou EU. Naime, dozvoljeni minimum akcize kod eurodizela u EU jе 330 eura na hiljadu litara ili 33 centa po litru, a kod nas je akciza za eurodizel 440 eura na hiljadu litara, odnosno 44 centa po litru. Za bezolovni je u EU dozvoljeni minimum akcize 359 eura na hiljadu litara ili 35,9 centi po litru, a u Crnoj Gori je akciza za bezolovni 549 eura na hiljadu litara ili 54,9 centi po litru - naveo je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1939951274037747819&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1084x550

Mugoša: Vlada ima zakonski osnov da smanji akcize na gorivo do 50 odsto

I zvanični podaci pokazuju ono što svi vidimo - konstantan pad dolazaka i noćenja u hotelima i sličnim objektima - poručio je u objavi na mreži X predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.&nbsp;
On je ocijenio da je stanje još gore u privatnom smještaju.
- Kada imate ovakvo tunelovanje avio saobraćaja, beskonačne radove, povećanje cijena, akciza i poreza - gosti vas sve više zaobilaze - dodao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1917526421968211977&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Gosti nas sve više zaobilaze zbog povećanja cijena, akciza poreza, tunelovanja avio saobraćaja

Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u povećanje javne potrošnje, neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Formalno gledano budžet je ostvario suficit od dva miliona eura. Međutim, kako kaže Rabrenović, to je model taktičkog budžetiranja, kojima pribjegavaju često privredna društva kada žele da friziraju svoje rezultate za određeni kvartal. Vrlo rijetko to, kako navodi, čine države.
- Znamo svi da nije ovo prvi put, i prošle godine smo imali situaciju u kojoj država rekla da je ostvarila suficit. Sami ostvareni suficit nije realna situacija budžeta, i nije to realno stanje u kojem je država nakon plaćanja svih obaveza ostvarila dodatne prihode u iznosu od dva miliona, nego da je to u stvari rezultat neplaćene obaveze. Tako određena privredna društva fakturišu prihode, ne fakturišu rashode, i na taj način stvaraju vještačku sliku o većoj količini novca koji firma ima, a u suštini taj dug će morati platiti u nekom sljedećem mjesecu - rekao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija će dostaviti izvještaj za februar, i znaćemo da li je nadomješteno to neplaćanje obaveza koje je oko 50 i nešto miliona eura, i da li je zaista bilo onako kako vide javnost i ekonomski stručnjaci, ili je bilo ono što smatra premijer Milojko Spajić.
- A što je urađeno u cilju promocije budžeta i onoga što oni rade, neke svoje samo reklame, koja nije bila potrebna apsolutno, jer se lako može demantovati - rekao je Rabrenović.
Takav način vođenja finansija, smatra Rabrenović, stvara lošu sliku kod međunarodnih faktora i može otežati i poskupiti kredite koje bi država uzimala. Može da donese i, kako kaže, zebnju kod ozbiljnih investitora.
Za stabilne javne finansije, objašnjava Rabrenović, Vlada će morati da se pomuči, jer je izražen, kako tvrdi, ogroman deficit, koji je prisutan već godinama.
- Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, ako ih ulaže u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore, i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u javnu potrošnju, u povećanje javne potrošnje, povećanje tih neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem. Ako imamo visok nivo sive ekonomije, koji bi opet morali da smanjimo kao jedan od uslova za održivost javnih finansija, ako imamo visok nivo neproduktivnih troškova koje bi opet morali da smanjimo, ako imamo višak javne administracije, koju bi opet morali u određenoj mjeri da smanjimo i, naravno, ako imamo tu sivu ekonomiju koja je problem svih država, a u našoj državi, bojim se, sa povećanjem cijena koje imamo, akcize koje se uvode, tjeraju građane u neku sivu zonu - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZlISAiF30lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Povećanje cijena i uvođenja novih akciza tjeraju građane u neku sivu zonu

Akciza na mirna vina i specifična na cigarete od danas je povećana.
Specifična akciza na cigarete uvećana je sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Uvećana akciza stupa na snagu od danas, ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika.
Cijena paklice cigareta će narednih dana zbog toga biti povećane deset centi.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, izvršeno je povećanje visine akcize na mirna vina. Umjesto akcize od nula eura, uvedena je akciza u visini od 25 eura po hektolitru mirnog vina.
U akcizni sistem Crne Gore uveden je institut “malog proizvođača mirnog vina”, kao proizvođača koji, uz ostale uslove, u komercijalne svrhe proizvodi do hiljadu hektolitara vina godišnje.
Mali proizvođač mirnog vina plaća akcizu po hektolitru u iznosu od 50 odsto od visine akcize, odnosno u visini od 12,5 eura po hektolitru mirnog vina.
Status “malog proizvođača mirnog vina” dokazuje se podnošenjem Upravi carina dozvole za stavljanje u promet mirnog vina, izdate od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

1250x600

Povećava se specifična akciza na cigarete i mirna vina

Specifična akciza na cigarete će od 1. januara biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza uvećava se sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
U skladu sa članom 36a, stav 1 Zakona o akcizama, u slučaju promjene visine akcize, u konkretnom slučaju na cigarete, proizvodači, uvoznici kao i ostali koji obavljaju trgovinu na veliko, a koji na dan prije promjene visine akcize imaju na zalihama navedeni akcizni proizvod, dužni su da naprave popis zaliha i da urade obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim Zakonom.
- U skladu sa izuzećem propisanim članom 36a stav 2 Zakona, oni koji obavljaju trgovinu na malo duvanskih proizvoda, nijesu u obavezi da obave popis zaliha u slučaju promjene visine akcize - objasnili su iz Uprave carina.
Obračun razlike akcize podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave carina putem informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka o akcizama, u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je došlo do promjene visine akcize, odnosno do 15. februara.
Iz Uprave carina su napomenuli da je Zakonom o akcizama propisana prekršajna odgovornost i novčane kazne, ako se ne obavi popis zaliha, obračun i uplata akcize.

Od 1. januara veće specifične akcize na cigarete

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: akcize