Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je da se film "Roda", kosovskog reditelja Isa Ćosje ponovo javno prikaže, nakon što je njegova projekcija nasilno prekinuta 3. septembra zbog negodovanja grupe građana kojima je zasmetalo što je film na albanskom jeziku.
- Očekujemo od policije i tužilaštva da identifikuju počinioce i procesuiraju ih. Važno je omogućiti ponovnu javnu projekciju filma - navodi se u saopštenju.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao Jasmin Murić, jedan od gledalaca, grupa nepoznatih osoba je uzvikivala uvrede i zahtijevala prekid projekcije u okviru Džada Film festivala u podgoričkom naselju Zabjelo.
Uprava policije se nije zvanično oglasila, ali je za RSE nezvanično rečeno da i dalje "prikupljaju obavještenja i postupaju po nalogu tužioca".
Organizatori festivala potvrdili su da je došlo do "neprijatne situacije" i da je projekcija prekinuta iz bezbjednosnih razloga.
Nisu željeli da dodatno komentarišu slučaj za RSE.
Dio političkih stranaka i civilnog društva pozvao je nadležne da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
<h2>Šta je ispričao jedan od očevidaca?</h2>
Jasmin Murić, koji je bio dio publike, za RSE opisuje tok događaja.
- Nakon uvodnih scena i prvih izgovorenih riječi na albanskom, desetak ljudi je napustilo projekciju uz ružne komentare. Nakon 20 minuta, grupa ljudi koja je stajala u blizini počela je glasno dobacivati tražeći da se projekcija prekine - kazao je Murić.
Kako dodaje, osoba iz organizacije ih je zamolila za tišinu i da dozvole nastavak projekcije, ali je naišao na ozbiljne prijetnje i uvrede, pa čak i naznake fizičkog nasrtaja.
Situacija se, dodaje Murić, malo smirila, ali oko 15 minuta kasnije pojavila se druga grupa od sedam-osam osoba, starosti između 20 i 40 godina.
- Oni su agresivno i glasno tražili da se projekcija odmah prekine. Uzvikivali su: 'Ugasite ovo odmah', 'ne može šiptarski film na Zabjelo', 'ovo vas je platila njihova ambasada'… Živim ovdje i ne možete mi puštati šiptarski film… - prepričava Jasmin.
Kaže da grupu nisu interesovala objašnjenja organizatora da je film koprodukcija Crne Gore, već su insistirali da se prekine sa projekcijom.
- Organizatori su odmah postupili po 'naređenju'. Policija koja je bila u blizini, dva automobila na početku i kraju ulice, nije reagovala dok sam ja bio tamo - navodi Murić.
Dodaje da ni nakon toga nije vidio policiju a ostao je još desetak minuta nakon kraja.
- Ni zaštitar nije reagovao. Jedna gospođa iz organizacije se na mikrofonu izvinila što je film pušten, objašnjavajući da nije bila namjera da nekog uvrijede - ističe on.
<h2>"Ovo nije počelo juče"</h2>
Jedan od producenata filma "Roda" Ivan Đurović za RSE kaže da ga niko iz nadležnih Vladinih institucija nije kontaktirao nakon prekida projekcije, niti bilo koga iz filmske ekipe.
Ističe da je iznenađen, ali da za incident ne krivi one koji su ga izazvali.
- Ne krivim te osobe. Društvo je zatrovano. Sa svim tim informacijama kojima su izloženi, s tom vrstom indoktrinacije, trovanjem ništa nije iznenađenje - istakao je Đurović.
Đurović naglašava da je "Roda" priča o položaju žena u ruralnim krajevima Crne Gore, ali i cijelog okruzenja.
- Na filmu su radili ljudi, osim većeg dijela autora i ekipe iz Crne Gore, još pet država iz okruženja, kao i iz Turske. Režiser Isa Ćosja je rođen upravo u selu Vusanje, u Gusinju, na granici sa Albanijom. Logično je da je film na albanskom jeziku - navodi Đurović.
Sve vidi kao dublji i sistemski problem "jer država i društvo su imali dovoljno vremena, ali se nisu suštinski posvetili emancipaciji društva".
Zaključuje da se društvo nalazi na ivici ozbiljne krize.
- To nije počelo juče. Društvo je odavno zapušteno. Dozvoljeno je da svako rovari, a niko se ozbiljno ne bavi borbom protiv ovih poremećaja - navodi on.
Upozorava da su ovakvi incidenti simptom mnogo ozbiljnijeg problema.
- Ovo što se dešava je društveni rak koji nas sve zajedno nagriza - ističe on.
<h2>Pozivi nadležnima da otkriju počinioce</h2>
Nasilni prekid projekcije izazvao je osude dijela javnosti, nevladinog sektora, kao i predstavnika političkog i vjerskog života.
Osim što je traženo da se projekcija filma ponovi i identifikuju počinioci, iz kabineta predsjednika Crne Gore je poručeno da nasilni prekid projekcije filma predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film snimljen na albanskom jeziku.
- To je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - naveo je kabinet predsjednika Crne Gore.
Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da su iznenađeni i zabrinuti, ocijenivši da je riječ o činu netolerancije koji nema mjesta u Crnoj Gori.&nbsp;
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je prekid filma "napad na kulturnu raznolikost" Crne Gore.
- Neke rode su donijele (ne)kulturu na crnogorskim i podgoričkim džadama. Albanski jezik je bogatstvo naše kulture - napisao je Fejzić na mreži X.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku nije samo pitanje albanske zajednice već pitanje Crne Gore.
- Najodgovorniji da reaguju i obezbijede prikazivanje filma jesu predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje - istakao je Đeljošaj.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj očekuje odlučnu reakciju institucija i najavio da će se "lično založiti da nadležni pronađu organizatore i počinioce gnusnog događaja".
Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija koju čine Pokret Evropa sad, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
<h2>Šta je poručeno iz EU?</h2>
Nevladine organizacije upozorile su da ovakav incident predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog izražavanja i otvoreni izliv netrpeljivosti zbog jezika i nacionalne pripadnosti.
- Grupa nasilnika je prekinula projekciju samo zato što je film na albanskom jeziku. Ovakav napad u državi koja se ustavno definiše kao građanska i multietnička je posebno zabrinjavajući - navodi se u zajedničkom saopštenju više NVO.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, koja je finansijski podržala festival, oglasila se kratkim saopštenjem na mreži X.
- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti - poručili su iz Delegacije.
<h2>O filmu i festivalu</h2>
Film "Roda" je dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Isa Ćosje, porijeklom iz Gusinja, a premijerno je prikazan 2024. godine na festivalu PriFest u Prištini.
Radnja filma smještena je u napušteno selo Vusanje, na crnogorsko-albanskoj granici, a kroz priču o tri generacije žena tematizuje pitanje emigracije.
U pitanju je prvi crnogorski filmski projekat koji je podržao evropski fond Eurimages, uz podršku od 80.000 eura.
Festival Džada Film, koji se održava već deset godina, međunarodni je festival debitantskog filma, sa projekcijama na otvorenom širom Podgorice.
Organizatori ističu da festival promoviše multikulturalnost i slobodu umjetničkog izraza.
Albanski u Crnoj Gori ima status jezika u službenoj upotrebi, a Albanci čine oko pet odsto stanovništva.

Slučaj nasilno prekinutog filma na albanskom jeziku: Policija prikuplja obavještenja, producent kaže da je društvo na ivici ozbiljne krize

Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu, samo zato što je snimljen na albanskom jeziku, čin je koji ne priliči Podgorici - gradu kulture i otvorenosti, niti Crnoj Gori zemlji koja je stoljećima opstajala na međusobnom poštovanju i različitosti - poručili su iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).
Takav postupak predstavlja, kažu oni, direktan napad na umjetnost i slobodu izražavanja, ali i opasan pokazatelj porasta mržnje i podjela u našem društvu. 
 
- Albanski narod u Crnoj Gori je svoj na svome, a po Ustavu albanski jezik je službeni, isto kao srpski, hrvatski i bosanski, te je duboko utemeljen u društvenom, kulturnom i istorijskom identitetu naše države. Svako osporavanje, opstrukcija ili omalovažavanje albanskog jezika i kulture predstavlja napad na građansku Crnu Goru i klizanje u najrigidnije oblike fašizma - istakli su u Forumu žena SDP-a. 
 
Forum žena SDP-a poziva nadležne institucije da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikonfesionalna i antifašistička država - jer sve drugo značilo bi ozbiljno podrivanje građanskog karaktera Crne Gore i potiranje vrijednosti na kojima ona počiva - zaključili su u saopštenju.

Forum žena SDP: Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu čin koji ne priliči Podgorici - niti Crnoj Gori

Albanci, albanski jezik, kultura, umjetnici ... sastavni su dio građanske, multietničke, multikulturalne, savremene, evropske i jedine moguće Crne Gore, a prekid projekcije filma na albanskom jeziku je nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke, Mirsad Azemović povodom prekida projekcije filma na albanskom jeziku.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je, a predstavlja i krivično djelo, da to ikome u Crnoj Gori smeta.
- Tužilaštvo da utvrdi ko su vinovnici ovog nedjela i da ih hitno procesuira jer u Crnoj Gori nema mjesta netrpeljivosti prema bilo kome a posebno ne prema Albancima i albanskom jeziku kao neodvojivom dijelu identiteta moderne Crne Gore ugrađenom u njene temelje - zaključio je Azemović.&nbsp;

Azemović: Prekid projekcije filma na albanskom jeziku nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje

Zamjenik predsednika Vlade Sjeverne Makedonije Arben Fetai objavio je da je na službeni mejl dobio prijetnju smrću jer je tražio da se u Ustavu pomene i albanski jezik.
Fetai, funcioner albanske koalicije „Vredi“ (Vlen), izjavio je 6. novembra da će ta koalicija, kada se u interesu pregovora sa EU otvori rasprava o izmjeni Ustava da bi se upisalo da su Bugari nacionalna manjina, „uraditi sve“ da se odredba u Ustavu da se u Sjevernoj Makedoniji koristi i „jezik koji govori 20 odsto stanovništva“ zamijeni formulacijom „albanski jezik“.
Na Fejsbuku je prenio poruku s prijetnjom smrću na makedonskom: „Metak u glavu za tebe Šipac Fetai“ uz koju piše: „20 odsto se neće promijeniti, već ćemo sve šiptarsko da ubijemo metkom u glavu. Da crknete. Mrtav Šiptar je dobar Šiptar. Smrt Šiptarima“.
- Obavijestio sam o tome ministra unutrašnjih poslova Pančeta Toškovskog i tražio da se pojačaju mjere za moje lično obezbjeđenje - napisao je Fetai.

Prijetnja smrću vicepremijeru S. Makedonije zbog namjere da se u Ustavu pomene albanski jezik

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: albanski-jezik