Nadam se i pretpostavljam da bi za bilo kog građanina Crne Gore samo saznanje da u našoj maloj zemlji živi 38 supermena i da će ih biti još bila prelijepa vijest, preciznije vijest koja budi nadu i donosi radost. Dobro, možda ne supermena kakve pamtimo iz filmova, ali svakako 38 superljudi koji imaju svoje supermoći. Dok supermen kakvog mi pamtimo leti, naši superljudi ne rade ništa.&nbsp;
Takođe, za razliku od supermena koji potpuno volonterski spašava planetu zemlju, naši superljudi su za svoje supermoći - da ništa ne rade, baš dobro plaćeni. Naši superljudi imaju i posebno ime, zovu se akademici. Njihova supermoć - ne raditi ništa, prema riječima predsjednika Stankovića, leži u obavezi da pruže "naučno utemeljeno mišljenje kada ga zatraže najviši državni organi - Skupština, Vlada ili Predsjednik države", a kako najveći državni organi nisu spremni da se suoče sa njihovim autoritetom i iz tog razloga im se ne obraćaju za naučno mišljenje, što u nastavku svog govora tvrdi predsjednik, naši superljudi ne osjećaju obavezu ili bar ljudsku potrebu da se obrate povodom važnih društvenih pojava. Tačnije, ne osjećaju potrebu da bilo što rade izuzev na primjer organizacije izložbi i koncerata kojima "oblikuju društvo bez ulaženja u blato svakodnevnice". Tako su u 2025. godini organizovali četiti izložbe i šest koncerata.&nbsp;
Sa druge strane, mi koji živimo u blatu svakodnevnice i te kako imamo obaveze prema našim superljudima. Samo u 2026. godini naše obaveze prema njima iznose 3 miliona i 100 hiljada eura. Naše obaveze prema superljudima i njihovoj supermoći da ne rade ništa u interesu države Crne Gore su i ranije bile ogromne i mi smo ih redovno ispunjavali. Sagradili smo im zgradu vrijednu 10 miliona eura. Dalje, više od pola vijeka, kako sami kažu, redovno im plaćamo samo pripadanje organizaciji koja nema obavezu da bilo šta radi ukoliko im se ne obrate najviše državne institucije! Iz ovog kratkog opisa odnosa "superljudi-ljudi iz blata" možemo zaključiti da ne postoji i ne može postojati očiglednijeg primjera sistemske korupcije od primjera odnosa Država Crna Gora - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.&nbsp;
Dakle, članovi CANU iskažu svoje godišnje potrebe Vladi Crne Gore, Vlada Crne Gore te potrebe za novcem članova CANU prikaže kroz prijedlog budžeta, Skupština Crne Gore glasovima delegata usvoji prijedlog budžeta. U budžetskoj godini za koju je dat novac članovima CANU, Vlada i Skupština ih ne pitaju ništa, ovi baš iz tog razloga i ne rade ništa, a građani iz blata svakodnevnice sve to plaćaju. I nažalost ne plaćaju malo. U budžetu CANU za 2026. godinu samo za mjesečne zarade 38 akademika-superljudi plaćamo milion i 700 hiljada eura, što iznosi 3.700 eura mjesečno po superčovjeku.&nbsp;
Superljudi osim ovih naravno imaju i svoja druga primanja - plate, penzije, prihode sa univerziteta i drugih budžetskih jedinica. Ono što je interesantno - izborili su se da nemaju obavezu prijavljivanja prihoda i imovine Agenciji za sprečavanje korupcije. Iako je u cijeloj ovoj priči novac moguće i najmanji problem, zahtijevam od predsjednika i sekretara CANU koji su se obratili javnosti,da daju dobar primjer ostalim članovima i javno objave svoje godišnje prihode. Za crnogorsko društvo mnogo veći problem, od novca koji dobijaju, ustvari je činjenica da za njih, kako sami kažu, događaji kao što su do sada neviđena tragedija u slučaju dva masovna ubistva na Cetinju, događanja 5. septembra 2021. godine takođe na Cetinju, smjena 200 direktora škola u Crnoj Gori, Temeljni ugovor kojim je oteta kulturna baština, ogromna imovina i ugrožen ustavni poredak države Crne Gore, pomjeranje planina snagom vjere, veličanje četničkog pokreta, revizija crnogorske istorije sa početka 20. vijeka, najave izmjena Ustava Crne Gore, ekonomsko podrivanje države, nisu teme koje "zadiru u dugoročnu sudbinu države, kulture i nauke" i samim tim nisu razlog za bilo kakvu reakciju.&nbsp;
Još gore od toga, naši superljudi priznaju da ne mogu postići konsenzus oko ovih pitanja, dakle priznaju da se čak ni između sebe, iza zatvorenih vrata, u tajnosti odaja koje smo im mi građani sagradili, ne mogu dogovoriti da li su po ovim pitanjima "ugroženi temelji naučne istine, istorijskih činjenica i kulturnog identiteta", kako sami kažu. Upravo ovakvo priznanje o nemogućnosti postizanja konsenzusa oko ovih pitanja naše superljude pretvara u supermanipulatore.&nbsp;
I da vas naučim nešto gospodo. U demokratskim zemljama akademici nemaju apanaže. Članstvo u akademiji je čast, ne pozicija koja se plaća. Vi koji ne radite ništa višestruko ste bolje plaćeni od, neću reći kardiohirurga, hajde da kažem premijera. Pokažite bar malo dostojanstva, odreknite se sinekura, uvedite projektno finansiranje, prenesite novac mladim istraživačima i naučnicima, prestanite sami sebe da plaćate po više osnova. I prijavite te prihode.
(Autor je kardiohirurg, direktor Centra za kardiohirurgiju i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti)

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Supermeni

Kardiohirurg i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), dr Aleksandar Mugoša, oglasio se povodom aktuelne društvene i političke situacije u Crnoj Gori, ističući da događaji u Nikšiću, Herceg Novom, Beranama i Podgorici nameću građanima obavezu da se zapitaju kada je počelo sve ono što danas proživljavamo – i kako taj krug namjeravamo da zatvorimo.
<h2>„Nije vrijeme da preispitujemo pretke, već sebe“</h2>
- Ovo više nije pitanje za naše očeve, đedove ili prađedove, na koje se rado pozivamo. Imali su oni svoja iskušenja i odluke – ostavimo ih na miru. Pokušajmo bar jednom da preispitamo sebe - poručuje dr Mugoša.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, podsjetio je da je sve za njega počelo u Sarajevu 1992. godine, gdje je, kao student medicine, svjedočio početku rata.
- Od najljepšeg grada na svijetu, Sarajevo je postalo najveće socijalno zlo, mjesto đe se vodi rat i ubijaju ljudi. Prva žrtva bila je studentkinja medicine Suada Dilberović, ubijena snajperom. Danas mi je njen lik sve češće pred očima – ona je ubijena u trenutku kad su političke vođe govorile o pomirenju, iako građani Sarajeva nisu bili posvađani - naveo je on.
<h2>„Pozorište rata stiglo je i kod nas“</h2>
Mugoša podsjeća da je Crna Gora u to vrijeme „radila na pomirenju“ – dok je učestvovala u razaranju Konavala i Dubrovnika, transportovala gorivo za vojsku u Bosni, deportovala ljude njihovim dželatima i izvodila putnike iz vozova da bi bili ubijeni.
- Željeli smo pozorište, ali ne u svojoj kući. A kako to obično biva – pozorište je stiglo i kod nas - kaže on.
Danas, tri decenije kasnije, smatra da Crna Gora ponovo „radi na pomirenju“ – ali na pogrešan način.
-Trideset tri godine kasnije, mi pomirenje gradimo tako što Crnogorce zovemo kopiladima, građane islamske vjeroispovijesti Turcima, Albance Šiptarima, a Hrvate ustašama. Uvjeravamo građane da nema inflacije, ne izdvajamo novac za liječenje, podižemo spomenike masovnim ubicama i ponižavamo zaslužne dobitnike državnih priznanja, dok ih dodjeljujemo opskurnim likovima. Klanjamo se mrziteljima svega crnogorskog – najbolji primjer za to je gospodin Matija Bećković - kazao je dr Mugoša.
<h2>„U Crnoj Gori postoji diktatura demokratije“</h2>
Predsjednik DANU naglašava da u Crnoj Gori nema demokratije, već da postoji „diktatura demokratije“ – privid slobode koji služi isključivo moćnicima.
- Demokratija podrazumijeva ideje i ljude koji zaslužuju poštovanje. Mi smo je pretvorili u farsu. U Crnoj Gori su takvi ljudi postali suvišni, opasni. Današnja demokratija služi moćnicima da bi zadržali svoju moć – u takvom sistemu nema mjesta za slobodne i pametne ljude - poručio je on.
<h2>„Srpska pravoslavna crkva izgubila je duhovni karakter“</h2>
Govoreći o ulozi Srpske pravoslavne crkve, Mugoša smatra da je njenim umiješanjem u javni život izgubila suštinski karakter vjerske institucije.
- Nijedna vjera ne smije upravljati javnim životom i institucijama jedne države. Kada je riječ o vjerovanju u ono što ne možemo vidjeti – mi se nikada, ama baš nikada nećemo složiti - ističe on.
<h2>„Vrijeme je da zatvorimo krug laži“</h2>
- Vraćam se našim precima – možda nam još jednom pomognu da zatvorimo ovaj krug laži i stavimo tačku. Oni su žrtvovali svoje živote da bismo mi živjeli slobodno. Zaslužuju li njihove žrtve makar trunku našeg poštovanja? Zaslužuju li naša djeca i ona koja tek treba da se rode da žive u slobodnoj državi? Ako im to ne obezbijedimo – što ćemo onda s njima? - upitao je Mugoša.
<h2>„Ma’ se druže od Crne Gore“</h2>
Na kraju, dr Mugoša citira građanina Botuna:
- 'Ma’ se druže više od Botuna, puštite ne da živimo normalno, kumi ve Bogom!' Podržavam ga – ne zbog motiva, već zbog načina na koji je to rekao. A ja bih dodao: Ma’ se druže od Crne Gore! - zaključio je predsjednik DANU.

Predsjednik DANU: Crna Gora mora zatvoriti krug laži i vratiti dostojanstvo sebi i svojim precima

Doktor Aleksandar Mugoša jednoglasno je izabran za predsjednika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), dok će Skupštinom Akademije, u naredne četiri godine, predsjedavati književnik Sreten Vujović.
Kako je saopšteno iz DANU, u Podgorici je u subotu održana je godišnjaSkupština na kojoj se, nakon javno objavljenog konkursa, odlučivalo o prijemu novih članova, izboru redovnih članova iz reda vanrednih i izboru organa Akademije.
Novi redovni članovi DANU su akademski vajar Zlatko Glamoček, književnik i dramatičar Miro Gavran, doktor tehničkih nauka Dušan Petranović i doktor političkih nauka Srđa Martinović, a za vanrednog člana izabran je istoričar Vukota Vuković.
Iz reda vanrednih u redovne članove DANU izabrani su politikolog i publicista Nik Gašaj, književnik i publicista Borislav Cimeša, politikolog i publicista Nenad Stevović, kompozitor i autor filmova Miodrag Bošković, advokat Nikola Belada i doktor drušvenih i humanističkih nauka Goran Sekulović.
U naredne četiri godine Nadzorni odbor činiće akademici Borislav Cimeša, Ljubomir Mudreša i Ismet Hadžić, dok su za dva člana Predsjedništva izabrani profesor doktor Rade Ratković i profesor doktor Branislav Radonjić.&nbsp;
- Skupštinom DANU, u naredne četiri godine, predsjedavaće Sreten Vujović, književnik i prevodilac. Za predsjednika DANU jednoglasno je izabran dr Aleksandar Mugoša, direktor Centra za kardiohirurgiju, ljekar i humanista - navodi se u saopštenju.

Aleksandar Mugoša jednoglasno izabran za predsjednika DANU

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: aleksandar-mugosa