Bjelopoljac Alija Balijagić osuđen je na dugotrajnu maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžagalj u bjelopoljskom selu Sokolac.
On je u bjelopoljskom Višem sudu osuđen za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja.
Riječ je o jedinstvenoj maksimalnoj kazni.
Balijagić nije prisustvovao izricanju presude.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Balijagić osuđen na 40 godina zatvora

Pred Višim sudom u Bijelom Polju okončano je suđenje Aliji Balijagiću za krivična djela koja je počinio u Srbiji – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i krađa.
Prema optužnici, on je ta krivična djela izvršio u periodu dok se skrivao nakon što je, kako se navodi u drugoj optužnici protiv njega, ubio Jovana i Milenku Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Vijeće sudije Radomira Kljajevića presudu će izreći 12. decembra.&nbsp;
Zastupnik optužnice Danilo Mrdak kazao je da je djelo dokazano i zatražio da sud Balijagića oglasi krivim i izrekne mu maksimalnu kaznu za predmetna krivična djela. 

– Sam je priznao, tako da je sve jasno – kazao je Mrdak.
Tokom sudskog postupka, Balijagić je kazao da mu nije jasno zbog čega mu se za pomenuta djela nije sudilo u Srbiji, s obzirom na to da ih je počinio na teritoriji te države.
– Trebalo je prvo da mi sude u Srbiji, gdje sam inače bio dva i po mjeseca u istražnom zatvoru, a prethodno sam osuđen na dva mjeseca zbog nelegalnog prelaska granice. Bio sam pristupačan organima u Srbiji. Oni su jedva čekali da me se oslobode i izruče me Crnoj Gori – rekao je Balijagić.
On je saopštio da mu je sasvim svejedno kad je u pitanju suđenje za krađu i nošenje oružja.
Predmet je crnogorskim pravosudnim organima ustupljen na osnovu sporazuma o međunarodnoj krivičnoj pomoći, nakon što je Balijagić izručen Crnoj Gori za drugo krivično djelo.
Balijagiću je optužnicom na teret stavljeno da je neutvrđenog dana, nakon 25. oktobra 2024. pa do 20. novembra iste godine, na teritoriji Srbije, opštine Prijepolje i Priboj, neovlašćeno, bez odgovarajuće isprave o oružju, nosio pušku marke "crvena zastava", tzv. petometku, koju je nelegalno pribavio.
Optužen je i da je 20. novembra prošle godine, u jednom selu na području Srbije, uz kuće u vlasništvu B.B. i D.B. otuđio oružje.

Okončan postupak protiv Balijagića za djela počinjena u Srbiji: Presuda 12. decembra

Alija Balijagić koji je 25. oktobra prošle godine ubio Milenku i Jovana Madžgalja u selu Sokolac, izveden je pred vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Bojana Radović. Okrivljeni je priznao izvršenje svih krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, ali je negirao da je izvršio premetačinu kuće stradalih i da je iz nje išta otuđio.
&nbsp;Na glavnom pretresu saslušan je i brat ubijenih Velibor Madžgalj, koji je ponovio optužbe na rad policije i tužilaštva.
- Za sve je kriva policija. Mogli su da spriječe od krađe puške 18. septembra, znali su da je ukrao puške, znali su da je bezbjednosno opasna osoba, znali su koliko je ležao u zatvoru. Pustili su ga da šeta po selu i istog momenta kada su ubijeni, rekli su da ih je ubio Alija Balijagić. Otkud su oni to znali? Nijesu pravilno ni izvršili uviđaj. Ja u sud ne sumnjam i nikada neću da će on pravilno donijeti presudu - kazao je Madžgalj.
Iako je tražio izuzeće, braniocu okrivljenog Balijagića sud to nije uvažio.
- Odbranu okrivljenog ste čuli. Priznao je krivično djelo koje mu je stavljeno na teret. Sud je glavni pretres odužio. Na sljedećem biće izvedeni dokazi po optužbi i predlozi obje strane za izvođenje novih dokaza - kazao je Balijagićev advokat.
Balijagić je tokom suđenja tražio da se ispita njegovo zdravstveno stanje i mentalne sposobnosti, jer je 32 godine proveo na robiji. Zato je, smatra, njegovo rasuđivanje upitno. To će u daljem postupku, kako je najavljeno, zvanično i tražiti njegov branjenik. Novo ročište zakazano je za 20. oktobar.

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Suđenje Aliji Balijagiću (64) zbog ubistva brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac u oktobru prošle godine, iako je bilo zakazano za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, biće pomjereno za dvije sedmice.
Kako je saopšteno iz Višeg suda u Bijelom Polju, naredbom postupajuće sudije Bojane Radović, glavni pretres odložen je za 14. oktobar u 11:30 sati.
- Glavni pretres se odlaže po zahtjevu branioca okrivljenog, advokata Rešada Muzurovića, kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava okrivljenog na odbranu - pojasnili su iz Višeg suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 sati, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Tamara Klikovac

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je zahtjev advokata Rešada Muzurovića da bude razriješen obaveze da po službenoj dužnosti brani Aliju Balijagića (65), optuženog za dvostruko ubistvo u selu Sokolac, jer mu je već sudio u drugom krivičnom predmetu.
– Sve sam u svom zahtjevu obrazložio i vjerovao sam da ću biti razriješen branilačke obaveze. Sudio sam Balijagiću ranije u nekoliko krivičnih predmeta i iz objektivnih razloga ne mogu da preuzmem angažovanje u predmetu njegove odbrane. Kao sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju postupao sam u krivičnom predmetu u kojem su donesene osuđujuće presude u kojima su stranke bili Balijagić i njegov sada pokojni brat. Ovi navodi se mogu lako provjeriti kroz presude Osnovnog suda u Bijelom Polju, vezano za sada okrivljenog Aliju Balijagića – kazao je Muzurović za "Dan".
Dodaje da mu je 11. septembra uručeno rješenje Višeg suda u Bijelom Polju, u kom se navodi da je u predmetu koji se vodi protiv Balijagića razriješen advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović, a da je istovremeno on postavljen za branioca po službenoj dužnosti.
Muzurović, međutim, ponavlja da je neophodno da bude izuzet iz postupanja u ovom predmetu, jer, kako objašnjava, smatra da između njega kao branioca i okrivljenog ne bi bilo moguće uspostaviti odnos povjerenja, što je pretpostavka uspješne odbrane.
– Zbog toga, i kod činjenice da okrivljeni ne bi imao povjerenja u moje postupanje kao branioca, tražio sam da me izuzmu od daljeg postupanja u ovoj krivično-pravnoj stvari i odrede drugog branioca. Ja ću posjetiti Balijagića u zatvoru i tražiti od njega da podnese zahtjev da mu ja ne budem branilac. Ja to neću biti – naglasio je Muzurović.
Inače, ranije su i okrivljeni Balijagić i advokat Vlahović tražili da branilac bude razriješen, a ti zahtjevi su odbijeni od strane predsjednika suda kao neosnovani, zbog nenavođenja konkretnih razloga za traženo razrješenje. Međutim, imajući u vidu postupanje branioca, tj. njegove zahtjeve koji su prethodno navedeni, uz činjenicu da je ranije i sam okrivljeni tražio da mu se postavi drugi branilac po službenoj dužnosti, predsjednik suda je kasnije ipak odlučio da Vlahovića razriješi i odredi drugog branioca sa spiska Advokatske komore, po redosljedu – advokata Rešada Muzurovića.
Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine, oko 21.10 časova, u mjestu Sokolac, sa umišljajem i na podmukao način, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, dok su se nalazili u svojoj porodičnoj kući. Balijagiću je početak suđenja za dvostruko ubistvo zakazan za 1. oktobar.
Smolović: Nisu se stekli uslovi za razrješenje
U rješenju kojim se odbija Muzurovićev zahtjev, koje je potpisao predsjednik Višeg suda Milan Smolović, navodi se da protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.
– Muzurović je podnio zahtjev za razrješenje u kojem je naveo da iz objektivnih razloga ne može preuzeti angažovanje u predmetu protiv okrivljenog Balijagića. Iz razloga što je postupao u krivičnim predmetima u kojima se Balijagiću sudilo. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je advokat Muzurović i dalje branilac Balijagića. To što je ranije sudio ne predstavlja okolnosti koje dovode do sukoba interesa ili povrede prava na odbranu. Naprotiv, sud nalazi da kontinuitet u zastupanju okrivljenog doprinosi ostvarivanju njegovog prava na odbranu. Nijesu se stekli uslovi za razrješenje – piše u rješenju.

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Neizvjesno je ko će biti branilac Alije Balijagića, kome je za 1. oktobar u 11.30 sati u bjelopoljskom Višem sudu zakazan početak suđenja pred tročlanim vijećem sudije Bojane Radović.
Balijagiću će se suditi za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69) u bjelopoljskom selu Sokolac.&nbsp;
Branilac Milorad Vlahović, koji je bio postavljen po službenoj dužnosti, otkazao je punomoćje Balijagiću, a u isto vrijeme zahtjev da mu se odredi drugi branilac podnio je i okrivljeni, ali je predsjednik Višeg suda Milan Smolović odbio oba zahtjeva.
Vlahović je u međuvremenu ponovo tražio razrješenje. On je podneskom sudiji Radović predao zahtjev za razrješenje, ali je uprkos tome juče Višem sudu predao žalbu na odluku vanraspravnog vijeća da Balijagiću produže pritvor za još dva mjeseca.
– Smatram da me predsjednik vijeća mora razriješiti odbrane. S obzirom na to da je Balijagiću potvrđena optužnica Višeg državnog tužilaštva, jedini nadležan da donese odluku o razrješenju je predsjednik vijeća sudija Radović. Smatram da je moguće moje razrešenje jer za to postoje opravdani razlozi – naveo je Vlahović u svom zahtjevu.
Dodao je da odluka mora da bude donijeta na osnovu objektivne analize postavljenog branioca i okrivljenog, te ocjene odnosa povjerenja koji mora postojati.
– Ako taj odnos ne postoji ili je osjetno poremećen, onda je dovedeno u pitanje ostvarivanje funkcije odbrane. Tako ona može biti stvarno formalna. Pogrešna procjena bi donijela bitnu povredu zakona na glavnom pretresu. Prema stavu sudske prakse, kada postoje obostrani razlozi, i okrivljeni i branilac žele razrješenje, sud ga gotovo uvijek prihvati, jer je narušen odnos povjerenja. Nastavak zastupanja onemogućio bi efikasno i djelotvorno pružanje pravne pomoći, naveo je Balijagićev branilac po službenoj dužnosti.
Advokat Vlahović naglašava da je njegova dalja saradnja sa okrivljenim nemoguća.
– Predlažem da predsjednik vijeća donese odluku da usvaja zahtjev okrivljenog i njegovog branioca po službenoj dužnosti i imenuje novog branioca – naveo je Vlahović u podnesku upućenom Višem sudu u Bijelom Polju, predsjedniku vijeća Bojani Radović.
Balijagić je nakon hapšenja i izručenja Crnoj Gori priznao da je ubio brata i sestru Madžgalj.
– Ubio sam dvoje Madžgalja. Ne znam koji je motiv, izuzev da sam se naljutio jer sam prilikom posjete njihovoj kući naišao na arogantan odnos s njihove strane. Nikada ih ranije vidio nijesam, kazali su mi da idem i ja sam otišao do obližnje šume, odakle sam se kasnije vratio, riješivši da im se za to osvetim i izvršio dvostruko ubistvo. Nijesam imao namjeru odranije da ih ubijem, niti bilo koga u ovom kraju – kazao je Balijagić.
Dodao je da ga je ranije troje sugrađana isprebijalo i da je razmišljao o tome da ih ubije.

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Suđenje Aliji Balijagiću (64), optuženom za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac, zakazano je za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sutkinja Bojana Radović. Informacija je objavljena na zvaničnom sajtu suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 časova, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Balijagić pred sudom 1. oktobra zbog ubistva brata i sestre Madžgalj

Zbog sumnje da su postupali neprofesionalno u slučaju potrage za Alijom Balijagićem, osumnjičenom za dvostruko ubistvo, Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je optužni predlog protiv dvojice policajaca. 
 
Balijagić se tereti da je ubio Jovana i Milenku Madžgalj. Prije zločina, Bjelopoljci su prijavili policiji da njihov sugrađanin, koji je od ranije poznat po izvršenju teških krivičnih djela, naoružan ide bjelopoljskim selima. Kako nije lociran i uhapšen u kratkom roku on je, kako se sumnja, ubio brata i sestru Madžgalj.
Postupak protiv policajaca je pokrenut po prijavi Velibora Madžgalja, brata ubijenih Jovana i Milenke. Optužnim aktom policijski službenici terete se za krivično djelo nesavjestan rad u službi. Madžgalj je više puta optužio policajce da su kako prije ubistva njegovih brata i sestre, tako i nakon zločina, postupali neprofesionalno, čime su mu omogućili da pobjegne iz države i da se skriva punih mjesec dana.
Prijavom koju je podnio ovaj Bjelopoljac obuhvaćeno je bilo šest polcijskih službenika. Ipak, sumnje u nesavjestan rad javile su se za dvojicu službenika policije, dok je prijava u odnosu na preostalu četvoricu odbačena. Da je izviđaj po prijavi Madžgalja protiv službenika bjelopoljske policije okončan, za "Dan" je potvrdila tužiteljka Danijela Đuković, portparol Osnovnog državnog tužilaštva.
Balijagiću će suditi i za oružje&nbsp;
– Završen je postupak izviđaja i protiv dva policijska službenika je podnijet optužni predlog Osnovnom sudu u Bijelom Polju, zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi. U odnosu na ostala lica i prijavljena djela, donijeto je rješenje o odbačaju krivične prijave – saopštila je Đuković.
Inače, prijavom koju je podnio Madžgalj, čiji su brat i setra Jovan i Milenka Madžgalj ubijeni 25. oktobra prošle godine, u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini kod Bijelog Polja, na teret je šestorici policajaca stavljena sumnja da su izvršili krivična djela nepomaganje nakon izvršenog krivičnog djela i nesavjestan rad u službi.
Formiranje predmeta u Osnovnom tužilaštvu protiv policajaca, uslijedilo je nakon što je porodica ubijenih u novembru podnijela krivičnu prijavu protiv čelnika policijskog Regionalnog centra "Sjever", kao i rukovodilaca Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, koji su, kako tvrde u prijavi, nestručnim radom dozvolili izvršenje krivičnog djela na štetu pokojnih.
Nezadovoljni postupanjem policije u ovom slučaju, građani Vraneške doline više puta su blokirali magistralni put prema Podgorici i Pljevljima, u mjestu Slijepač most, tražeći kolektivnu odgovornost i smjene u vrhu policije, zbog propusta u hapšenju Balijagića. I vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je naložio načelniku Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" da bez odlaganja pokrene odgovarajuće postupke protiv deset policijskih službenika, za koje postoji sumnja da nijesu preduzeli sve mjere i radnje koje su bili dužni u vezi sa slučajem dvostrukog ubistva za koje je osumnjičen Alija Balijagić.

Za propuste u slučaju Balijagića optužena dvojica policajaca

Predsjednica Osnovnog suda u Bijelom Polju, sutkinja Gorica Đalović, donijela je rješenje kojim je potvrđena optužnica Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podignuta protiv Alije Balijagića iz Bijelog Polja.
Balijagiću se na teret stavljaju dva krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, i teška krađa.
Prema navodima iz optužnice, ova djela su, kako se sumnja, počinjena na teritoriji Republike Srbije.
Postupak protiv Balijagića biće nastavljen pred nadležnim sudskim organima, u skladu sa zakonskim propisima.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog ubistva Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Njemu se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenja oružja i eksplozivnih materija.
- Rješenjem vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Kvo.br.25/25 od 30. 06. 2025. godine, potvrđena je optužnica VDT iz Bijelog Polja Kt.br.56/24 od 09. 06. 2025. godine, podignuta protiv okrivljenog Alije Bakijagića iz Bijelpog Polja, zbog krivičnog djela teško ubistvo iz čl.144 st. 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 3 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore - saopšteno je iz tog Suda.
Nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta, vijeće ovog suda je zaključilo da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
- Dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni Balijagić izvršio krivična djela koja su mu optužnicom stavljena na teret, dok se pravo i potpuno činjenično stanje može utvrditi u skladu sa procesnim načelom kontradiktornosti samo u postupku na glavnom pretresu - kazali su iz Višeg suda u Bijelom Polju.

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: alija-balijagic

Balijagić osuđen na 40 godina zatvora

Okončan postupak protiv Balijagića za djela počinjena u Srbiji: Presuda 12. decembra

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Balijagić pred sudom 1. oktobra zbog ubistva brata i sestre Madžgalj

Za propuste u slučaju Balijagića optužena dvojica policajaca

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

BMW stabilizovao prodaju

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

PRATITE TVe UŽIVO