Alkohol je odgovoran za jedan od tri smrtna slučaja od povreda i nasilja u evropskom regionu, što predstavlja veliku prijetnju javnom zdravlju, posebno tokom praznika kada konzumacija obično raste, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Prema novom informativnom listu SZO/Evropa zasnovanom na podacima iz 2019. godine, skoro 145.000 smrtnih slučajeva povezanih s povredama u regionu pripisuje se alkoholu, uključujući samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padove.
- Nijedna druga psihoaktivna supstanca ne doprinosi toliko i nenamjernim i namjernim povredama - saopštila je agencija, upozoravajući da alkohol ostaje posebno opasan faktor rizika za mlade ljude.
SZO je saopštio da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola u svijetu, pri čemu upotreba alkohola uzrokuje procijenjenih 800.000 smrtnih slučajeva svake godine, što je otprilike jedan od svakih 11 smrtnih slučajeva.
- Alkohol je otrovna supstanca koja oštećuje rasuđivanje, usporava vrijeme reakcije i podstiče rizično ponašanje - rekla je Karina Fereira-Bordžes, regionalna savjetnica SZO/Evropa, za alkohol, ilegalne droge i zdravlje u zatvorima, dodajući da se mnoge povrede povezane s alkoholom mogu spriječiti.
Izvještaj naglašava snažnu vezu između alkohola i nasilja, navodeći da je više od 40 procenata smrtnih slučajeva od međuljudskog nasilja i više do jedne trećine smrtnih slučajeva od samopovređivanja u 2019. godini pripisano alkoholu.
Žene i djeca su nesrazmerno pogođeni, posebno nasiljem intimnog partnera.
Alkohol takođe predstavlja ozbiljnu prijetnju adolescentima i mladim odraslim osobama, saopštila je SZO, navodeći prekomjerno epizodno pijenje kao ključni faktor za povrede u saobraćaju, utapanje, padove i samopovređivanje među mlađim uzrastima.
Uprkos napretku u posljednjim decenijama, oštre nejednakosti i dalje postoje širom Evrope, navodi se u izvještaju.
Zemlje istočne Evrope bilježe najveće stope smrtnosti od povreda povezanih sa alkoholom, pri čemu je alkohol povezan s više od polovine svih smrtnih slučajeva od povreda u nekim zemljama, u poređenju s manje od 20 odsto u mnogim zapadnim i južnim državama.
SZO je takođe pozvao vlade da ojačaju politike kontrole alkohola, uključujući veće poreze, strože zabrane marketinga, strože sprovođenje zakona o vožnji pod uticajem alkohola i rano testiranje u zdravstvenim ustanovama, rekavši da bi takve mjere mogle spriječiti desetine hiljada preuranjenih smrti svake godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SZO podsjeća: Jedna od tri smrti od povreda u Evropi povezana sa alkoholom

Konzumiranje alkohola uzrok je oko 800.000 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, što predstavlja jedan od svakih jedanaest smrtnih ishoda, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
U najnovijem izvještaju ističe se da Evropa ima najviši nivo konzumacije alkohola u svijetu, što u značajnoj mjeri doprinosi prijevremenoj smrtnosti i povređivanju.
Na osnovu podataka iz 2019. godine, posljednje dostupne godine, gotovo 145.000 smrtnih slučajeva usljed povreda u regionu može se pripisati alkoholu. Najzastupljenije kategorije bile su samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padovi.
Prema izvještaju, alkohol je takođe usko povezan s međuljudskim nasiljem, uključujući napade i porodično nasilje, te predstavlja glavni faktor koji doprinosi nasilnim povredama širom regiona.
Mladi se suočavaju s posebnim rizicima, jer alkohol utiče na razvoj mozga i donošenje odluka tokom adolescencije i ranog odraslog doba.
SZO je saopštila da konzumiranje alkohola može narušiti pamćenje i sposobnost učenja, kao i povećati rizik od dugotrajnih posljedica, uključujući probleme mentalnog zdravlja.
Među adolescentima i mladim odraslim osobama alkohol ostaje vodeći faktor rizika za invaliditet i preranu smrt izazvanu povredama.
- Alkohol je toksična supstanca koja ne samo da uzrokuje sedam vrsta karcinoma i druge nezarazne bolesti, već i narušava rasuđivanje i samokontrolu, usporava vrijeme reakcije, smanjuje koordinaciju i podstiče rizična ponašanja - kazala je Karina Fereira Borhes, regionalna savjetnica za alkohol, nedozvoljene droge i zdravlje u zatvorima pri SZO/Evropa.
Ona je istakla da je upravo zbog toga alkohol odgovoran za veliki broj povreda koje se mogu spriječiti, kao i za smrtne ishode nastale usljed povreda.
Prema novim podacima, na zemlje istočne Evrope otpada oko polovine svih smrtnih slučajeva od povreda izazvanih alkoholom, u poređenju s manje od 20 odsto u zapadnim i južnim dijelovima regiona.
U Rusiji su se navike konzumiranja alkohola promijenile tokom posljednje dvije decenije, pri čemu se udio osoba koje ne konzumiraju alkohol gotovo udvostručio.
Podaci, takođe, pokazuju da pivo, a ne votka, ostaje najčešće konzumirano alkoholno piće.

Alkohol ubije 800.000 Evropljana godišnje, najčešće se konzumira pivo

Policijski službenici iz Berana uhapsili su S.B. (18) i podnijeli krivičnu prijavu protiv njega zbog sumnje da je sredinom decembra provalio u jednu porodičnu kuću i iz nje ukrao dva pištolja i određenu količinu alkoholnog pića.
S.B. je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama na dalju nadležnost.
Osim toga, policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.B. gdje je pronašla i oduzela revolver i startni pištolj, kao i improvizovani pištolj, „olovka“, za ispaljivanje malokalibarske municije.
Sa događajem je upoznat tužilac koji se izjasnio da se nakon sprovedenih vještaćenja u Forenzičkom centru protiv S.B. podnese i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Neselektivno i pravovremeno preduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, radi podizanja nivoa bezbjednosti u društvu i zaštite lične i imovinske sigurnosti naših građana prioritet je Uprave policije - poručuju iz policije.

Berane: Osamnaestogodišnjak osumnjičen da je iz jedne kuće ukrao dva pištolja i alkohol

Pariski noćni klub Badabum (Badaboum) veoma popularan kod mladih od ovog vikenda je uveo veče bez alkoloha "Sober club", prenijeli su francuski mediji.
Večeri bez alkohola postaju trend u Parizu u noćnim klubova, ali se takve večeri više organizuju nedjeljom poslije podne ili radnim danom kasno poslije podne.
Ovo je prvi da u Parizu subota uveče bude veče skroz bez alkohola u Badabumu.
Veče je organizovao didžej Maksim Miska (Maxime Musqua) koji je rekao da bi večeri bez alkohola trebalo da postanu norma.
Miska je rekao da ne treba čekati ponoć da počne dejstvo alkohola i da posjetioci budu više raspoloženi da igraju, dodajući da se lijepo raspoloženje za zabavu može postići i bez konzumiranja alkohola.
Uprava noćnog kluba je navela da je važno organizovati takve večeri pošto sve više ljudi preispituje svoje navike konzumiranja alkohola. Francuska je poznata po svojim vinima i konjaku.

Diskoteka u Parizu predstavila "klub trijeznih"

U Budilniku na Televiziji E analiziramo na koji način sistem treba da reaguje na zabrinjavajući podatak da svaka treća osoba u Crnoj Gori poseže za alkoholom? 
Govorimo i o završenoj obuci za zaštitare u školama – koliko mogu dprinijeti većoj bezbjednosti djece? 
Pitamo i koliko je važno to što je osoba sa autizmom govorila u Skupštini i da li će njen glas biti zaista shvaćen i pretočen u konkretne promjene. 
Na kraju, pitamo i može li Bečki model socijalnog stanovanja zaživjeti i u Crnoj Gori?
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Teme Budilnika: Zabrinjavajući podaci o konzumiranju alkohola, zaštitari u školama, glas osoba sa autizmom...

Rezultati Nacionalnog istraživanja o upotrebi duvana (GYTS) pokazuju da 9,9 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina konzumira duvanske proizvode, pri čemu su dječaci značajno zastupljeniji od djevojčica. Prema rezultatima istraživanja ESPAD, 35 odsto šesnaestogodišnjaka probalo je cigarete barem jednom, dok je 77 odsto učenika konzumiralo neko alkoholno piće, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta.
Na današnji dan 1989. godine usvojena je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koja predstavlja osnov globalnih napora u unapređenju položaja djece. Ističu da je ovogodišnji slogan kampanje je „Moj dan, moja prava“.
Cilj ovog dana je podsjetiti javnost na ključna dječja prava – pravo na život, zdravlje, obrazovanje, igru, bezbjedno porodično okruženje, zaštitu od nasilja i diskriminacije, kao i uvažavanje mišljenja djeteta.
- Učešće djece i mladih u društvenim procesima od suštinskog je značaja, jer oni imaju potencijal da prepoznaju i oblikuju rješenja za izazove s kojima se suočavaju.Na globalnom nivou danas živi 1,8 milijardi mladih, što čini četvrtinu svjetske populacije. Njihovo mišljenje mora biti vidljivo i vrednovano, posebno u oblastima kao što su zdravlje, obrazovanje, prevencija nasilja i diskriminacije, te klimatske promjene - kažu u IJZ-u.
U Institutu napominju da zdravstveni sistem i zajednica imaju obavezu da obezbijede zdravo i sigurno okruženje za svu djecu i mlade.
Kako kažu, pandemija COVID-19 značajno je uticala na njihovo zdravlje i svakodnevni život, ograničavajući igru, druženje, sportske aktivnosti i proces obrazovanja. Institut ističe da je mentalno zdravlje djece i mladih prioritetno područje, te da je potrebno kontinuirano jačati mjere zaštite i promocije psihološkog blagostanja. 
- Kvalitetno vrijeme provedeno sa djecom i otvorena komunikacija ključni su za njihov pravilan razvoj i emocionalnu stabilnost - kažu iz IJZ-a.
Podaci iz istraživanja COZY o prevalenciji gojaznosti među djecom uzrasta sedam godina pokazuju da je svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazna. 
- Prekomjerna tjelesna masa i nedostatak fizičke aktivnosti povećavaju rizik od razvoja dijabetesa, psiholoških poteškoća, lošijih školskih rezultata, niskog samopouzdanja, kao i kasnijih kardiovaskularnih oboljenja - kazali su u IJZ-u.
Ovi podaci, kako navode u Institutu, ukazuju na potrebu zajedničkog djelovanja djece, mladih, roditelja, obrazovnog sistema, donosilaca odluka i šire zajednice u cilju unapređenja zdravih stilova života i zaštite dobrobiti djeteta.
Institut za javno zdravlje Crne Gore naglašava da svako dijete ima pravo na zdrav i siguran život, jednakost, podršku i zaštitu od svih oblika diskriminacije, nasilja i zanemarivanja. 
- Zajedničkim radom možemo doprinijeti stvaranju okruženja u kojem će svako dijete ostvariti svoj puni potencijal - poručuju iz IJZ-a.

Cigarete probalo 35 odsto šesnaestogodišnjaka , 77 odsto učenika konzumiralo alkohol

Kolašinac M.D. (42) uhapšen je u Podgorici pošto je sinoć pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,65 g/kg vozio suprotnom trakom na Bulevaru Vilija Branta u naselju Zlatica.
To je, kako su naglasili u policiji, zabilježeno na fotografijama i snimcima ostalih učesnika u saobraćaju.
M.D. je priveden Sudu za prekršaje u Podgorici gdje je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana i novčanom kaznom u iznosu od 300 eura.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su sinoć, postupajući po prijavi građana, identifikovali i zaustavili vozača sa snimaka i fotografija objavljenih na društvenim mrežama, na kojima je zabilježeno kršenje Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i ugrožavanje ostalih učesnika u saobraćaju - naveli su u saopštenju.
Uprava policije zahvaljuje građanima na saradnji i pravovremenom ukazivanju na neodgovorne i opasne vozače.
- Potvrđujući da zajedničkim djelovanjem doprinosimo većoj bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i podižemo nivo saobraćajne kulture - dodali su oni.
Uprava policije će, poručuju, nastaviti da preduzima odlučne mjere protiv svih koji svojim ponašanjem ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju.

Kolašinac uhapšen pošto je pijan vozio suprotnom trakom u Podgorici

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić izazvao je saobraćajnu nezgodu na regionalnim putu Mojkovac-Đurđevića Tara u mjestu Polja, vozeći pod dejstvom alkohola, saznaje Portal ETV.
Nezgoda se, kako nam je rekao izvor, dogodila jutros u 2:20 sati kada je Delić vozilom sletio pored puta.
Tom prilikom je oštetio ogradu mosta dužine 11 metara. Testiranjem je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentracije od 1,04 g/kg.
Ova informacija nezvanično je Portalu ETV potvrđena u policiji.
- Sinoć, u 2:23 sati, na regionalnom putu Mojkovac- Đurđevića Tara, mjesto Polja, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. Vozać V.D. zadobio je povrede. Alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu - rečeno nam je u policiji.
Delić je nakon nezgode zadžan u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Predsjednik Opštine Mojkovac povrijeđen u udesu, vozio pod dejstvom alkohola

Tokom sedamnaeste kampanje „Kad pijem ne vozim“ alkotestirano je 31.125 vozača od čega je njih 438 uhapšeno.
To je saopšteno iz Uprave policije po završetku ove kampanje uz poruku da su imali značajno veći broj kontrola u poređenju sa prethodne dvije godine.
- Sedamnaesta po redu kampanja „Kad pijem ne vozim“ uspješno je završena potvrđujući da kontinuitet i preventivne aktivnosti mogu napraviti razliku u saobraćajnoj kulturi - poručili su u Upravi policije.
Tokom više od mjesec trajanja kampanje, Uprava policije i kompanija Pivara „Trebjesa“ su, kažu oni, aktivnostima na terenu i kroz različite kanale komunikacije ukazali na važnost odgovornog ponašanja u saobraćaju.
Poseban fokus bio je, kako su ukazali, na mladim vozačima, ali i na podsjećanju svih učesnika u saobraćaju da odgovornost u vožnji nema alternativu.
- Pored aktivnosti na terenu i pojačanih kontrola saobraćaja, kampanja je bila prisutna i na društvenim mrežama, gdje je kroz kreativne poruke i vizualna rješenja poslata poruka da alkohol i volan nikada ne idu zajedno - dodali su u policiji.
I ove godine Pivara „Trebjesa“ podržala je rad saobraćajne policije donacijom uređaja za alkotestiranje, distribucijom promotivnih materijala i aktivnostima tokom Lake fest-a u Nikšiću.
- Vjerujemo da je upravo dosljednost ključna da ova kampanja pruži najbolji efekat, posebno kod mladih vozača koji tek stiču iskustvo u saobraćaju. Svaka odgovorna odluka da se ne vozi nakon konzumacije alkohola znači veću bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i zato nam je važno da budemo prisutni i na terenu i kroz digitalne kanale, te da kontinuiramo ukazujemo na važnost ove teme. Drago nam je što u Upravi policije imamo pouzdanog partnera s kojim zajednički doprinosimo bezbjednijem saobraćaju i uvjereni smo da će ova saradnja nastaviti da daje rezultate i u godinama koje dolaze - poručila je menadžerka korporativnih komunikacija Pivare „Trebjesa“, Natalija Đordan.
„Kampanjom 'Kad pijem ne vozim' Uprava policije željela je, kako je rekao načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja u Upravi policije Ilija Janjušević, da vozače podstakne na odgovorno ponašanje.
- Ističući koliko je opasno upravljati vozilom pod dejstvom alkohola i kakve posljedice takvo ponašanje može imati - dodao je on.
Sedamnaesto izdanje kampanje „Kad pijem ne vozim” tradicionalno je završeno na Svjetski dan odgovorne konzumacije piva, 16. septembar.

Završena 17. kampanja „Kad pijem ne vozim: Alkotestirano 31.125 vozača, uhapšeno 438

Službenici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Žabljak uhapsili su jutros S. J. (34) oko 8 sati zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,45 promila, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako navode u objavi na mreži Iks (X), na sudu kažnjen novčano sa 300 eura.
- Kažnjen je i zabranom upravljanja B kategorije na period od tri mjeseca - rekli su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1967162935685627972%3Fs%3D54&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšen zbog vožnje pod dejstvom alkohola, kažnjen i sa 300 eura

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: alkohol