A.K. (35) iz Rožaja uhapšen je zbog mejla prijeteće sadržine koji je uputio na mejl Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori.
- Rožajska policija je, shodno informacijama dobijenim od Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata, bez odlaganja preduzela mjere i radnje iz svoje nadležnosti, locirala i dovela A.K., od kojeg su u službenim prostorijama prikupljena obavještenja. A.K. je policijskim službenicima saopštio da je sa svog laptop računara uputio mejl sporne sadržine - saopšteno je iz Uprave policije.
A.K. je, ističu u policiji, zaposlen kao profesor engleskog jezika u jednoj srednjoj školi u Rožajama, a provjerom kroz policijske evidencije utvrđeno je da je ranije prijavljivan i procesuiran zbog krivičnog djela nasilje u porodici.
Policija je, po naredbi suda, pretresla njegov stan i oduzela laptop.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama koji se izjasnio da u radnjama A.K. nema elemenata krivičnog djela, već da se radi o prekršaju - kazali su u policiji.
A.K. je potom uhapšen zbog sumnje da je počinio prekršaj iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru - vrijeđanje ili drsko ponašanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rožaje: Profesor engleskog uhapšen zbog prijetećeg mejla Ambasadi SAD

Ambasada SAD na Kosovu saopštila je da poslije parlamentarnih izbora na Kosovu 28. decembra namjerava da tijesno sarađuje s novoizabranom vladom “kako bi unaprijedila zajedničke prioritete”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Portparol Ambasade SAD u Prištini naveo je za RSE da se nada da će se “produbiti partnerstvo sa Vladom Kosova”, uključujući i ponovno pokretanje planiranog Strateškog dijaloga.
“To će zahtijevati djelovanje za unapređenje naše zajedničke agende za regionalni mir, stabilnost i uzajamni ekonomski prosperitet”, naveo je portparol Ambasade SAD.
Prethodno je vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti u intervjuu za televiziju Kanal 10 rekao da su odnosi dvije zemlje veoma dobri i da su glavna neslaganja uvijek bila vezana za Srbiju i njene strukture, a nikada za bilateralna pitanja.
Kurti je 11. decembra takođe rekao da u pogledu odbrane i bezbjednosti odnosi “nikada nijesu bili bolji”.
SAD su u septembru najavile suspenziju planiranog strateškog dijaloga s Kosovom na neodređeno vreme, zbog zabrinutosti u vezi s postupcima Vlade u tehničkom mandatu.
Ambasada SAD je takođe saopštila da je “razočarana postupcima” Kurtija, ističući da su njegovi stavovi povećali nestabilnost i nesigurnost na Kosovu.
Strateški dijalog je bio planiran da ojača ekonomske i diplomatske odnose, ali su Kurtijevi postupci viđeni kao prepreka napretku.
Pojedini politički analitičari su u to vrijeme komentarisali da je suspenzija upozorenje da slabi međunarodna podrška Kurtiju i njegovoj vladi.
Kurti je u početku priznao da postoje neke razlike sa SAD, ali da odnosi s Vašingtonom nijesu narušeni. Potom je 28. septembra rekao da je razlog za suspenziju planiranog strateškog dijaloga vladavina prava na sjeveru Kosova, “koja se pokazala kao suprotstavljanje nelegalnim srpskim strukturama i tu ne mogu da pravim kompromise”.
Strateški dijalog koji SAD vode s drugim zemljama, podrazumijeva razgovore na visokom nivou između dvije zemlje koji se održavaju ili u Vašingtonu ili u datoj zemlji, o širokom spektru tema kao što su odbrana, bezbjednost, životna sredina, energetika, ekonomska saradnja i drugo.
SAD su od 1998. za Kosovo izdvojile više od dvije milijarde dolara. Vašington se smatra najvažnijim partnerom Kosova i njegova podrška se smatra ključnom za zemlju.
Posljednjih godina, Kurti, koji je na vlasti od pobjede na izborima 2021, više puta je kritikovan iz međunarodne zajednice zbog nekoliko odluka na sjeveru Kosova gdje su Srbi u većini, između ostalog o zamjeni srpskih registarskih tablica kosovskim, ukidanju srpskog dinara i zatvaranju srpskih institucija.
On je rekao da su te mjere dio proširenja vladavine prava na sjeveru Kosova, ističući da su u skladu s Ustavom i zakonima zemlje.
Međutim, SAD i evropske zemlje su za te postupke navodile da su jednostrani i nekoordinisani.

Ambasada SAD: Cilj nam je da sarađujemo s novom vladom Kosova na unapređenju zajedničkih prioriteta

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), odgovaraći na pismo grupe urednika koji su izrazili zabrinutost povodom nedavnog slučaja ugroženosti slobode medija u Crnoj Gori, kazali su da zbog trenutne blokade Vlade SAD, nisu u mogućnosti da preduzimaju bilo kakve akcije u vezi sa ovim slučajem.
Podsjetimo, urednici portala koji su pomenuti u optužbama prethodno su uputili pismo Ambasadi SAD, povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-urednika-pisala-satleru-ocekujemo-vasu-reakciju-i-odgovor-na-do-sad-nevidenu-zloupotrebu-moci-i-pokusaj-da-se-ucutka-svaki-slobodan-i-kriticki-glas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
SDT je u optužnici naveo da je Mijajlović, kako tvrde, pribavljao tajne i druge podatke te da je kroz formiranje i neformalno upravljanje mrežom medija navodno uticao na uređivačku politiku portala Antena M, M portal, CDM, Pobjeda, Portal ETV i Portal Analitika.
Iz Ambasade SAD ističu da, zbog blokade njihove Vlade, trenutno ne mogu odgovoriti na sadržaj pisma, niti bilo kako drugo djelovati, te zahvaljuju na razumijevanju.

Ambasada SAD: Zbog blokade naše Vlade trenutno ne možemo reagovati na optužbe SDT-a

Zalagaću se za dalju profesionalizaciju i modernizaciju sposobnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore, a američka podrška u tom dijelu od nemjerljivog je značaja, poručio je novoimenovani načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović na sastanku sa ambasadorkom SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Vuksanović je kazao da sastanak sa ambasadorkom Rajnke, dan po preuzimanju dužnosti načelnika Generalštaba VCG, dovoljno svjedoči o obostranoj spremnosti za nastavak strateške saradnje Crne Gore i SAD u oblasti odbrane.
On je iskazaozahvalnost SAD-u na kontinuiranom doprinosu razvoju i unaprjeđenju kapaciteta odbrambenih snaga Crne Gore.
Naglasio je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, da će se posebno zalagati za unapređenje ljudskih resursa unutar Vojske, te reformu i veting, kako bi najprofesionalniji i najperspektivniji pripadnici dobili priliku da doprinesu daljem razvoju sektora odbrane i jačanju bezbjednosti.
Ambasadorka Rajnke je čestitala Vuksanoviću na preuzimanju veoma odgovorne dužnosti, naglasivši da će SAD nastaviti snažno da podržavaju reformu sektora bezjednosti, modernizaciju Vojske Crne Gore, njeno institucionalno jačanje i pozicioniranje u savezničkim strukturama. 
Ona je iskazala očekivanje da će Crna Gora, u skladu sa rastućim bezbjednosnim izazovima koji pogađaju sve NATO članice, povećati izdvajanje za odbranu, u cilju ravnopravne raspodjele odgovornosti za kolektivnu bezbjednost.
- Tokom sastanka, koji je potvrdio čvrste bilateralne odnose, razmatrani su aktuelni odbrambeni projekti, kao i dalji modaliteti saradnje u okviru NATO-a - navedeno je u saopštenju Ministarstva odbrane.

Vuksanović sa Rajnke: Zalagaću se za unapređenje ljudskih resursa u Vojsci, reformu i veting

Američka ambasada u Srbiji izdala je upozorenje zbog generalnog štrajka u Srbiji za svoje građane koji se nalaze u ovoj zemlji.
- Više grupa organizuje marševe na glavnim putevima, mostovima i raskrsnicama u Beogradu i poziva na generalni štrajk širom Srbije u petak, 24. januara. Ako naiđete na nerednu gužvu ili nasilne situacije, odmah napustite područje. Ako ne možete da odete, pronađite sigurnu lokaciju za sklonište- navodi se u upozorenju Ambasade SAD u Srbiji.
Očekuje se da će se marševi održati na Novom Beogradu i centru Beograda, vjerovatno, ali ne ograničeno na površine oko raskrsnice Nemanjine i ulica Kneza Miloša, tržni centar Ušće, zemunska gimnazija, zgrada opštine Novi Beograd, djelovi E75 autoput, i Autokomanda.
- Policija očekuje velike gužve, zatvaranje ulica i značajne zastoje u saobraćaju u ovim, a možda i drugim područjima. Ako ste u blizini ovih područja, budite oprezni. Ako naiđete na nerednu gužvu ili nasilne situacije, odmah napustite područje. Ako ne možete da odete, pronađite sigurnu lokaciju za sklonište. Pratite lokalne medije radi provjere informacija, maksimalno povećajte sigurnost izbjegavanjem gužve. Obavijestite prijatelje i porodicu o vašem mjestu i sigurnosti. Budite svjesni svog okruženja. Napravite planove za vanredne situacije kako biste potražili sklonište u slučaju nužde- saopšteno je, uz navedene kontakt telefone kome se treba obratiti u slučaju potrebne pomoći.
Podsjetimo, u Srbiji je danas otpočeo generalni štrajk, koji su studenti u blokadi najavljivali prethodnih dana.
Osim fakulteta u cijeloj zemlji i jednog dijela osnovnih i srednjih škola, danas staju i mnoge kompanije, kulturne institucije, lokali, mala preduzeća, organizacije…

Ambasada SAD izdala sigurnosno upozorenje zbog generalnog štrajka u Srbiji

Ova predivna nova zgrada i kompleks simbolizuju našu trajnu posvećenost našem NATO savezniku Crnoj Gori, izjavila je Američka ambasadorka u Podgorici Rajnke Džudi Rajzing Rajnke.&nbsp; Ona je dodala da je proširenje Ambasade potvrda snažnih bilateralnih odnosa i bliske saradnje sa građanima Crne Gore svih društvenih slojeva, uvjerenja i profesija.&nbsp; - Američki Stejt dipartment sa zadovoljstvom objavljuje završetak prve faze izgradnje novog kompleksa Ambasade SAD u Podgorici. Ovaj važan korak omogućio je uspješno preseljenje Ambasadinog osoblja u novu zgradu, što će značajno unaprijediti svakodnevni rad Ambasade - navedeno je u saopštenju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120120140_f4456807345d8e347130f285d01467859b390ed68df6f0c9dfcdda40fbff4a6a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250120120140_f4456807345d8e347130f285d01467859b390ed68df6f0c9dfcdda40fbff4a6a" data-rendition-name="original" width="2016" height="1344" loading="lazy" alt="Ambasada SAD"> </figure>  Oni su saopštili da je Vlada SAD uložila ukupno 296 miliona dolara u izgradnju novog Ambasadinog kompleksa. Građevinski radovi prve faze projekta počeli su u septembru 2021. godine i obuhvatili su izgradnju četiri od šest novih objekata, novu komunalnu infrastrukturu i obnovu spoljašnjih zidova kompleksa. Novi kompleks dizajniran je da zadovolji najviše standarde održivosti, arhitekture i gradnje, čime Vlada SAD potvrđuje dugoročnu posvećenost Crnoj Gori. - Nove zgrade Ambasade i prateći objekti pažljivo su integrisani u prostor kako bi poboljšali povezanost kompleksa sa okolnim okruženjem i zajednicom, uključujući susjedni Park Petrovića. Projekt je dizajnirala arhitektonska firma Beyer Blinder Belle, dok su Integrus Architecture i Richard Kennedy Architects odgovorni za dizajn fasada zgrada. Projekt je snažno naglasio poštovanje lokalne kulture i biodiverziteta. Kako bi kompleks bio usklađen sa susjednim zgradama korišċen je lokalni prirodni kamen, a planirano je da Ambasada ima i stalnu umjetničku kolekciju radova američkih i crnogorskih umjetnika - istakli su u saopštenju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120120140_23bdc85051d191ed48e7264455a65184011afc514938ed3f7ff56905784acbd5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120120140_23bdc85051d191ed48e7264455a65184011afc514938ed3f7ff56905784acbd5" data-rendition-name="original" width="2016" height="1344" loading="lazy" alt="Ambasada SAD"> </figure>  Oni su istakli da je novi Ambasadin kompleks unaprijedio uslove za pružanje konzularnih usluga, što će omogućiti udobnije i efikasnije iskustvo podnosilaca zahtjeva za vizu. Prostorije za čekanje, dodaju, kako unutrašnje tako i vanjske, su proširene, a modernizovani šalteri i mikrofoni osiguraće da proces intervjua bude efikasniji za podnosioce zahtjeva za vizu. - Druga faza gradnje počinje odmah, a radovi će se nastaviti paralelno sa radom Ambasade, osiguravajući u godinama koje dolaze nesmetan rad osoblja misije u Podgorici i dalje jačanje partnerstva sa građanima Crne Gore. Druga faza obuhvatiće izgradnju još dva nova objekta, kao i završetak preostalih dijelova nove zgrade. Očekuje se da će radovi biti završeni 2027. godine - zaključuju u saopštenju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120120140_f2adb5c21e774f849025e8b091d72d8eface19f4b61d615bc68f71856fc41663.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250120120140_f2adb5c21e774f849025e8b091d72d8eface19f4b61d615bc68f71856fc41663" data-rendition-name="original" width="2016" height="1344" loading="lazy" alt="Ambasada SAD"> </figure>

Rajnke: Zgrada i kompleks simbolizuju posvećenost Crnoj Gori

Američka ambasada i dio kruga Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) trenutno su bez struje zbog oštećenja podzemnog kabla - saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). 
 
Oni su kazali da je bez struje ulica Džona Džeksona i da su njihove ekipe na terenu. 
 
- Prilikom izvođenja radova od strane trećih lica, oštećen je podzemni kabal, pa su trenutno bez napajanja Američka ambasada i objekat preko puta nje, ulica Džona Džeksona i dio kruga KCCG - naveli su iz CEDIS-a u objavi na Fejsbuku.

Američka ambasada i dio kruga KCCG bez struje

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Kijevu saopštila je da je dobila "konkretne informacije" o potencijalno značajnom vazdušnom napadu 20. novembra.
Ambasada je u saopštenju pozvala svoje zaposlene i građane SAD u Kijevu da se odmah sklone u slučaju napada, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu diplomatskog predstavništva.
- Iz obilja opreza, ambasada će biti zatvorena, a zaposlenima ambasade se daju uputstva da se sklone - kaže se u saopštenju, ne navodeći detalje o mogućem napadu.
Upozorenje za vazdušni napad je izdato za nekoliko ukrajinskih regiona, uključujući Kijev, rano 20. novembra zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.
Trenutno je u nekim regijama Ukrajine, posebno u Kijevu, na snazi uzbuna zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.
Saopštenje ambasade uslijedilo je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ažurirao rusku nuklearnu doktrinu 19. novembra, na 1000. dan ruskog rata protiv Ukrajine.
Temeljno načelo doktrine je da je upotreba nuklearnog oružja krajnja mjera za zaštitu suvereniteta zemlje.
Konkretno, izmijenjena doktrina proširuje raspon zemalja i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju, kao i popis vojnih prijetnji kojima se tako treba suprotstaviti.
Osim toga, u dokumentu se navodi da će Rusija sada svaki napad nenuklearne zemlje koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom.
Takođe, Moskva zadržava pravo razmotriti nuklearni odgovor na napad konvencionalnim oružjem koji prijeti njenom suverenitetu.
Pentagon je saopštio da ne vidi znakove da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini.
Ruska vojska redovno napada ukrajinske regione raznim vrstama oružja - napadnim bespilotnim letjelicama, raketama, protivavionskim i protivvazdušnim projektilima.
Rukovodstvo Rusije negira da ruska vojska tokom rata velikih razmjera nanosi ciljane udare na civilnu infrastrukturu gradova i sela Ukrajine, ubijajući civile i uništavajući bolnice, škole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte.
Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove udare kvalifikuju kao ratne zločine koje je počinila Ruska Federacija i ističu da su oni smišljeni.
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, do kraja oktobra su potvrđeni podaci o smrti 12.162 civila u Ukrajini i ranjavanju 26.919 od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Organizacija je naglasila da bi stvarni podaci mogli biti puno veći.

SAD zatvorile ambasadu u Kijevu zbog 'potencijalno značajnog vazdušnog napada'

U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

Sjedinjene Američke Države (SAD) duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori - NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo - kazali su Portalu ETV iz američke Ambasade u Podgorici.
Fragment prosrpske i proruske vlasti - koalicija „Za budućnost Crne Gore“ - predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem inicirala je hitno donošenje zakona o agentima stranog uticaja. Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - &nbsp;podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u odgovoru na pitanja Portala ETV pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada SAD: Duboko smo zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Kurdske snage napustile Alep nakon postizanja primirja

Lični podaci najmanje 17,5 miliona korisnika Instagrama navodno su procurili i podijeljeni na "dark webu", što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s privatnošću korisnika i sigurnošću platforme, izvještavaju svjetski mediji.
Kompanija za sajber bezbjednost Malwarebytes saopštila je da procurili skup podataka uključuje korisnička imena, puna imena, adrese e-pošte, brojeve telefona, djelomične fizičke adrese i druge kontakt informacije, prema Daily Mailu.
Iako nijesu uključene lozinke, stručnjaci upozoravaju da se kompromitovani podaci i dalje mogu koristiti za krađu identiteta ili finansijske prevare.
Prema publikaciji o sajber sigurnosti CyberInsider, kršenje podataka je prvo povezano s ranjivošću iz 2024. godine u Instagramovom API-ju.
Hakeri su navodno zaobišli standardne zaštite Mete i ukrali osjetljive podatke prije nego što je napadač identifikovan kao "Solonnik" objavio zapise na BreachForumsu ranije ove sedmice, nudeći skup podataka besplatno.
- Tako masovno curenje podataka značajno povećava rizik od phishing kampanja i ciljanih prevara - rekli su stručnjaci za Malwarebytes, napominje se u saopštenju.
Nakon prodora, korisnici u nekoliko regija prijavili su neuobičajenu količinu e-poruka za resetovanje lozinke, što je podstaklo strahove od kompromitovanja računa.
Američka kompanija Meta, koja je vlasnik platforme društvenih medija Instagram, nije izdala javno saopštenje kojim bi potvrdila prodor do početka januara.

Masovno curenje podataka na Instagramu ugrozilo lične podatke preko 17 miliona korisnika

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vranjina - situacija složena, ali pod kontrolom
Iako je većina vodostaja u Crnoj Gori u opadanju, rast nivoa vode na Skadarskom jezeru izaziva zabrinutost, posebno u naseljima uz obalu, gdje su domaćinstva potencijalno ugrožena. To područje tradicionalno je u riziku pri porastu vodostaja. Donosimo priču sa terena; šta kažu mještani Vranjine, da li žive u stalnom strahu, kakva su ranija iskustva i koje preventivne mjere preduzimaju.
Najnovija mjerenja vodostaja pokazuju da su u opadanju većina rijeka i jezera, osim Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice, gdje je zabilježen blagi porast. Direktorat za zaštitu i spašavanje i lokalne službe prate situaciju i ističu da, iako je stanje složeno, trenutno nije alarmantno, a građani će biti blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama. 
 
Govorimo i o protestima u Iranu: Broj poginulih premašio 100, Tramp „spreman da pomogne“ 
 
Demonstracije širom Irana ušle su u treću sedmicu, a broj poginulih premašio je 116, dok je privedeno 2.600 ljudi. Protesti su izazvani ekonomskom krizom, a vlasti su uvele komunikacionu blokadu i prijete smrtnom kaznom učesnicima. 
 
U 24 sata, u okviru analize o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni tokom 2025. godine, pogledajte intervju sa rediteljem Danilom Marunovićem.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 5,94 odsto niže nego u septembru.
Likvidna aktiva banaka u oktobru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2024. godine bila je niža 1,2 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 7,72 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,25 odsto u odnosu na septembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,27 odsto.&nbsp;
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno učešće od 67,88 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,09 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,56 odsto, dok se 3,47 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.&nbsp;
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,71 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,84 odsto, pozajmice sa 4,15 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,3 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktbra iznosio je 991,4 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,57 odsto, a na godišnjem rast od 9,87 odsto.

Tag: ambasada-sad