Tradicionalni Diplomatski bazar, sedamnaesti po redu, otvoren je danas u tržnom centru "Big Fashion" u Podgorici. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSHa04yQ_yQc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Cilj manifestacija koja iz godine u godinu okuplja ambasade, konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i posjetioce iz cijele Crne Gore je prikupljanje sredstava za humanitarne projekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqjzsxuCSwbw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ove godine učestvuje 31 ambasada, uključujući i konzularna predstavništva u Crnoj Gori. Izlagači predstavljaju autentične proizvode karakteristične za svoje zemlje, kroz koje će ambasade prikazati bogatstvo svojih kultura i tradicija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_d9539aed3654d01223fd3fea7ea20e1c2081b91946699cdcf82492d18270c0c1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251206131244_d9539aed3654d01223fd3fea7ea20e1c2081b91946699cdcf82492d18270c0c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>  Brojni posjetioci u prilici su da probaju hranu iz različitih djelova svijeta, kupe autentične rukotvorine i učestvuju u tradicionalnoj humanitarnoj lutriji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_56214a9335b40a6c0071317cc31f47e62a3191ec5d8d9914f2bb82b01d5253d8.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251206131244_56214a9335b40a6c0071317cc31f47e62a3191ec5d8d9914f2bb82b01d5253d8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_57ac4cd8fa8d6ed6c4781eeffd080c84d611d42a7ae14be1455fc7f894fef9c0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251206131244_57ac4cd8fa8d6ed6c4781eeffd080c84d611d42a7ae14be1455fc7f894fef9c0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_dba231598dcdf02315ee049736dd883b550e0a9f557221b8719b9fecd6b5694e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251206131244_dba231598dcdf02315ee049736dd883b550e0a9f557221b8719b9fecd6b5694e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Kulture svijeta na jednom mjestu: Bogata ponuda i gužve na Diplomatskom bazaru

Crna Gora proširiće postojeću diplomatsku mrežu za još šest ambasada, odlučila je Vlada.
Ambasade će biti otvorene u dvije evropske zemlje - Češkoj i Slovačkoj, dvije bliskoistočne – Kataru i Saudijskoj Arabiji i dvije azijske – Indiji i Japanu.
Odluku je, shodno zakonu, donijela Vlada na predlog Ministarstva vanjskih poslova.
Iz Ministarstva su za Radio Slobodna Evropa pojasnili su da se diplomatska mreža gradi "postepeno i promišljeno" u skladu sa spoljnopolitičkim prioritetima i potrebama ali i finansijskim mogućnostima.
RSE je pitao Ministarstvo zbog čega su izabrali baš te zemlje.
<h2>Zbog čega Češka i Slovačka</h2>
Od sadašnjih tridesetak ambasada Crne Gore, više od 85 odsto je u Evropi.
Vlada je odlučila da svoje evropsko prisustvo proširi i na Češku i Slovačku, saveznice Crne Gore u NATO-u i članice Evropske unije.
Iz Ministarstva ističu da te zemlje snažno podržavaju prijem Crne Gore u EU.
Međutim, posljednje istraživanje javnog mnjenja među članicama EU pokazuje da proširenje generalno podržava manje od polovine Čeha (43 odsto) a malo više od polovine Slovaka (57 odsto).
Kada je u pitanju konkretno prijem Crne Gore, podrška Čeha je na istom nivou a Slovačke je nešto veća, 65 odsto.
Ove dvije zemlje duže od deceniju imaju ambasadore u Podgorici.
- Češki sagovornici često su izražavali očekivanje da će Podgorica, imajući u vidu odlične bilateralne odnose, poštujući reciprocitet, otvoriti Ambasadu u Pragu - navodi se u odgovoru resora vanjskih poslova.
Isti su razlozi i za otvaranje ambasade u Bratislavi.
Otvaranjem ambasada, Vlada vidi šansu za jačanje saradnje u oblastima turizma, energetike, kulture, obrazovanja i investicija.
<h2>Zbog čega Katar i Saudijska Arabija</h2>
Crna Gora u ovom trenutku na Bliskom istoku - oblasti u kojoj živi oko 500 miliona ljudi - ima ambasadu samo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Vlada je zato odlučila da diplomatsko prisustvo proširi na Katar i Saudijsku Arabiju, videći šansu za saradnju u oblastima turizma i investicija.
Iz Ministarstva ističu značaj Katara, njegovo strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i razvoj odnosa sa EU.
- U tom kontekstu, Katar ostaje važan faktor u očuvanju stabilnosti i rješavanju kompleksnih regionalnih i globalnih izazova - kazali su u Ministarstvu.
Ova zemlja jedan je od glavnih posrednika u dvogodišnjem ratu u Gazi između Izraela i Hamasa, kojeg su SAD i EU označile kao terorističku organizaciju.
Crna Gora želi da ojača strateško partnerstvo sa Saudijskom Arabijom, za koju u resoru ministra Ervina Ibrahimovića navode da je jedna od najbrže rastućih ekonomija svijeta i važan globalni energetski i politički akter.
Dodaju da je ona središte dva najsvetija mjesta islama - Meke i Medine.
Prema popisu, dvadeset odsto stanovnika Crne Gore je islamske vjeroispovjesti.
Iz Ministarstva ističu da će ambasada "biti od koristi i u pripremama za učešće Crne Gore na Svjetskoj izložbi EXPO 2030, koja će se održati u Rijadu".
Vlada Crne Gore je 2023. podržala Rijad za domaćina EXPO-a, uprkos protivljenju sadašnjeg i bivšeg predsjednika države Jakova Milatović i Mila Đukanovića, koji su smatrali da treba podržati kandidaturu Italije.
Protivljenju se pridružilo više od 20 nevladinih organizacija, ističući probleme sa ljudskim pravima u tom zemlji, sistemsku diskriminaciju žena i masovnu primjenu smrtnih kazni.
Rijad je u tom periodu obećao Crnoj Gori donaciju od tri miliona dolara, koja će biti uložena u rekonstrukciju zagrade državnog fakulteta.
Katar i Saudijska Arabija su među zemljama kojima je Crna Gora ukinula obavezu pribavljanja vize. To je bio povod za kritiku Brisela, iz kojeg su Podgoricu podsjetili na obavezu usaglašavanja sa viznom politikom EU.
Ove dvije države nemaju ambasade u Crnoj Gori.
<h2>Zbog čega Japan i Indija</h2>
Crna Gora u Aziji ima jednu ambasadu - u Kini.
Iz Ministarstva ističu da je "prioritet u širenju" diplomatske mreže Crne Gore na tom kontinentu region koji obuhvata četrdesetak zemalja Indo-Pacifika, prostora Indijskog i Tihog okeana.
- On predstavlja područje sa najvećim ekonomskim potencijalom na svijetu - naveli su.
Jedna od dvije ambasade biće u Japanu.
Crna Gora je posljednjih godina ojačala saradnju sa Japanom posebno od izbora Vlade Milojka Spajića - koji je studirao u toj zemlji i govori japanski.
Spajić je 22. oktobra kazao da su vodeće japanske kompanije - Kawasaki, Toshiba, Mitsubishi, Hitachi - iskazale interesovanje za poslovanje u Crnoj Gori.
Vlada i japanska energetska kompanije JERA potpisale su prošlog mjeseca memorandum o saradnji u cilju istraživanja mogućnosti razvoja terminala za tečni prirodni gas (LNG) i prateće gasne elektrane u Crnoj Gori.
Izgradnji LNG terminala protivi se uprava i stanovništvo grada Bara.
Premijer i šest članova njegove Vlade posjetili su ove godine Japan, gdje se održava međunarodna izložba EXPO 2025.
Druga zemlja u kojoj će biti otvorena ambasada je Indija.
Iz Ministarstva ističu da je Indija, sa najviše stanovnika na svijetu, rastuća svjetska sila.
Zato smatraju da će ambasada u Nju Delhiju osnažiti ekonomske odnose dvije zemlje.
- Biće i podrška sve većem broju zahtjeva za crnogorske vize iz Indije, Bangladeša i Šri Lanke. Ovi zahtjevi uglavnom potiču od sezonskih radnika angažovanih u crnogorskom turističkom sektoru - ističu iz Ministarstva.
Ove dvije zemlje - Indija i Japan - nemaju ambasade u Crnoj Gori.

Crna Gora širi diplomatsku mrežu; MVP: Gradi se postepeno i promišljeno

Očekujemo brzu i potpunu istragu i sudski epilog u ovom slučaju. Nasilju nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu - poručeno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori koja se, zajedno sa ambasadama Njemačke, Francuske, Italije i Sjedinjenih Američkih Država, sastala danas sa novinarima dnevnih listova Pobjeda i Vijesti koji su bili meta napada tokom premještanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svi akteri, kako su naglasili u objavi na društvenoj mreži Iks, uključujući i vjerske vlasti, moraju poštovati slobodu izražavanja i primjenjivati nultu toleranciju prema prijetnjama i napadima na novinare.
- Ovaj sastanak predstavlja snažnu poruku podrške medijskim slobodama i bezbjednosti novinara u Crnoj Gori, dok međunarodni partneri pozivaju nadležne institucije da adekvatno reaguju i zaštite pravo na slobodno i bezbjedno novinarstvo - naveli su u Delegaciji EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F1955288082564989438&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU i ambasade očekuju brzu istragu i sudski epilog u slučaju napada na reportere u Gornjem Zaostru: Nasilju nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) uputio je pismo ambasadorima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, izražavajući duboku zabrinutost zbog, kako su rekli, prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom građanskog protesta ispred Vile Gorica.
U pismu, koje je potpisao predsjednik Upravnog odbora FCJK, prof. dr Boban Batrićević, ističe se da je tokom protesta povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, u organizaciji NVO Stega, povrijeđen dekan Fakulteta, prof. dr Aleksandar Radoman.
Prema navodima iz pisma, Radoman je mirno stajao ispred policijskog kordona kada su policijski službenici protiv njega upotrijebili biber sprej, i to, kako tvrde iz FCJK, bez ikakvog povoda. On je, usljed posljedica dejstva spreja, završio u Urgentnom centru u Podgorici. Lakše je povrijeđen i saradnik u nastavi FCJK, mr Stefan Todorović, koji je takođe mirno protestovao.
- Ovakav vid brutalnosti nad mirnim građanima ne služi na čast državi koja želi da uđe u EU - navodi se u pismu, u kojem se odgovornost za incident pripisuje ministru policije Danilu Šaranoviću i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.
Prema navodima FCJK, napadi su sprovedeni po njihovim direktivama.
FCJK je pozvao ambasadore da o incidentu obavijeste svoje vlade i relevantne organizacije za ljudska prava u matičnim državama, ocijenivši događaj kao zabrinjavajući napad na akademsku zajednicu i građanske slobode.

FCJK pisao ambasadorima EU, SAD i UK: Ovakva policijska brutalnost nad mirnim građanima ne služi na čast državi koja želi da uđe u EU

Države regiona donijele su odluku o evakuaciji osoblja ambasada iz Izraela i Irana zbog trenutne bezbjednosne situacije.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici donijelo odluku o privremenom zatvaranju ambasada BiH u Iranu i Izraelu.
Hrvatska je u srijedu najavila da će sprovesti evakuaciju svojih diplomata iz Izraela i Irana, i potvrdila da radi i na repatrijaciji hrvatskih državljana iz tih sukobima pogođenih područja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je nakon sjednice Vlade kako je odlučeno da Hrvatska, poput drugih zemalja, evakuiše zaposlene u ambasadama u Teheranu i Tel Avivu.
On je naglasio da Hrvatska radi i na evakuaciji, odnosno repatrijaciji hrvatskih državljana iz Izraela i Irana.
Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je danas u Kairu sa ministrom vanjskih poslova, emigracija i dijaspore Egipta Badrom Abdelatijem, o hitnoj evakuaciji državljana Srbije koji se trenutno nalaze u Izraelu, a čiji broj prelazi 2,5 hiljade.
Macut je Abdelatiju zahvalio na punoj i bezuslovnoj podršci Egipta Srbiji u ovom kriznom trenutku, budući da je ta zemlja pomogla u svim neophodnim koracima kako bi se obezbjedila sigurna evakuacija građana Srbije koji se nalaze na teritoriji Izraela.
- Premijer Srbije zahvalio je na solidarnosti i prijateljstvu koje je Egipat pokazao - navodi se u saopštenju Vlade Srbije.
Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije saopštilo je da je iz Irana povuklo sve diplomatsko osoblje, uključujući i članove porodica zaposlenih u ambasadi u Teheranu.
U saopštenju se navodi da su sve konzularne usluge za građane u Iranu do daljnjeg obustavljene.
Sjeverna Makedonija evakuisala je prvu grupu od osmoro svojih državljana s teritorije Izraela, koji su u utorak uveče doputovali avionom u Skoplje.
Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije u saopštenju je potvrdilo da je prva grupa makedonskih državljana koji su tražili evakuaciju s teritorije Izraela sigurno stigla na aerodrom u Skoplju.
Taj potez uslijedio je u jeku eskalacije vazdušnih i raketnih napada između Izraela i Irana.
Izraelske vlasti su saopštile da je od petka, od početka sukoba, u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 24 ljudi, a stotine povrijeđeno.
U Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskim napadima ubijeno 585 ljudi, a više od 1,3 hiljade je ranjeno.

Države regiona evakuišu ambasade iz Izraela i Irana

Državna revizorska institucija (DRI) donijela je negativno mišljenje na usklađenost poslovanja diplomatskih predstavništava Crne Gore u Pekingu, Vašingtonu i Njujorku za 2023. godinu sa propisima i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva vanjskih poslova, stoji u izvještaju koji je objavljen na sajtu DRI.
Kolegijum u sastavu: predsjedavajući Senatom DRI, senator Nikola N. Kovačević – rukovodilac Kolegijuma i senator Zoran Jelić - član Kolegijuma revidirao je materijalno finansijsko poslovanje Ambasade Crne Gore u Kini sa sjedištem u Pekingu, Ambasade Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Vašingtonu, Generalnog Konzulata Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Njujorku, Stalne misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN) sa sjedištem u Njujorku za 2023. godinu, uključujući i aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova koje se odnose na poslovanje navedenih predstavništava.
- Revizijom pravilnosti finansijsko-materijalnog poslovanja revidiranih predstavništava utvrđene su neusklađenosti poslovanja sa: Zakonom o državnoj imovini, Zakonom o javnim nabavkama, Uredbom o načinu vođenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i o popisu stvari u državnoj svojini, Uredbom o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, Uredbom o načinu sprovođenja nabavki za diplomatska i konzularna predstavništva Crne Gore u inostranstvu, Uputstvom o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, kao i sa internim aktima Ministarstva kojim je uređeno poslovanje DKP-a - saopšteno je iz DRI.
Kako dodaju, revizijom pravilnosti finansijskih i drugih radnji Ministarstva vanjskih poslova koje se odnose na poslovanje revidiranih diplomatsko-konzularnih predstavništava su utvrđene neusklađenosti sa Uredbom o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, Pravilnikom o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca Izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Uputstvom o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini, kao i sa internim aktima i procedurama Ministarstva.
- Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatska predstavništva Crne Gore u Narodnoj Republici Kini sa sjedištem u Pekingu, Sjedinjenim Američkim Državama sa sjedištem u Vašingtonu i Njujorku (Ambasada, Konzulat i Stalna misija CG pri UN) su dužni da do 17. novembra 2024. godine dostave DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. aprila 2025. godine Izvještaj o realizaciji preporuka - navodi se u saopštenju.
Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, Izvještaj o reviziji dostavlja se na upoznavanje Odboru za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.
- Predmetni Izvještaj se dostavlja shodno Protokolu o saradnji Vrhovnom državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje u dijelu koji se odnosi na imovinu Ambasade Crne Gore u Kini - zaključuje se u saopštenju.

DRI dala negativno mišljenje na poslovanje ambasada Crne Gore u Kini i SAD-u

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: ambasade