Rusija je označila Amnesti Internešnal, organizaciju za zaštitu ljudskih prava, kao nepoželjnu, čime se rad te svjetske organizacije za ljudska prava zabranjuje u toj zemlji, a svaka povezanost s njom postaje kažnjiva prema ruskom zakonu. 
 
Rusko tužilaštvo je, u saopštenju koje je objavljeno danas, navelo da je ta odluka donijeta jer je Amnesti "centar za pripremu globalnih rusofobičnih projekata", prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Amnesti Internešnal, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1977. godine za svoju "odbranu ljudskog dostojanstva od torture" i Nagrade Ujedinjenih nacija za ljudska prava iz 1978, još nije komentarisao odluku Moskve. 
 
Rusija tvrdi da su organizacije koje se nalaze na listi nepoželjnih organizacija prijetnja nacionalnoj sigurnosti zemlje. 
 
Međutim, stručnjaci ističu da se radi samo o pokušaju ruskih vlasti da ušutkaju sve glasove koji se ne slažu s narativom Kremlja. 
 
Desetine medijskih kuća, organizacija koje se bave političkim, kulturnim i obrazovnim aktivnostima, podrškom demokratskim institucijama, kao i vjerskih organizacija, stavljene su na tu listu posljednjih godina. 
 
U februaru prošle godine, i Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je dodat na listu. 
 
Ruski državljani mogu dobiti kaznu do pet godina zatvora ako sarađuju s "nepoželjnim" organizacijama, ili učestvuju u njihovom finansiranju unutar Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija zabranila rad Amnesti Internešnala

U svijetu je prošle godine izvršeno više od 1,5 hiljada pogubljenja, što je najviši broj egzekucija od 2015. godine - navodi se u izvještaju koji je danas objavio Amnesti Internešnal. 
 
Rast broja pogubljenja zabilježen je većinom zbog Irana, Iraka i Saudijske Arabije, na koje zajedno otpada 91 odsto egzekucija. 
 
- Iran je izvršio najmanje 972 pogubljenja, Saudijska Arabija najmanje 345, a Irak najmanje 63 - stoji u izvještaju o smrtnoj kazni, prenosi Hina. 
 
Amnesti upozorava da je taj broj sigurno veći zbog tajnosti pogubljenja u nekim zemljama. 
 
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bilo 25 smrtnih kazni, predsjednik Donald Tramp najavljuje da će nastaviti s tom praksom kako bi "zaštitio američke građane od nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta“, što je Amnesti kritikovao. 
 
- Te dehumanizujuće izjave podstiču lažni narativ da smrtna kazna ima jedinstven uticaj zaustavljanja zločina - saopštila je ta organizacija. 
 
Oni su osudili korišćenje smrtne kazne kao političkog alata, posebno u zemljama Bliskog istoka, poput Irana i Saudijske Arabije.

Amnesti Internešnal: Broj pogubljenja prošle godine bio najviši od 2015.

Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja otpada na Iran, Saudijsku Arabiju i Irak, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi - prethodne godine 853, piše Dojče vele.
U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel vodi statistiku. U Iraku je smrtna kazna izvršena 63 puta, skoro četiri puta više nego 2023.
Amnesti internešenel je, međutim, u svom godišnjem izvještaju, Kinu nazvao „vodećim svjetskim dželatom“. Organizacija navodi da informacije koje su im dostupne pokazuju da je tamo na hiljade ljudi pogubljeno. Peking odbija da otkrije podatke.
Amnesti takođe iznosi sumnje da su se i u Sjevernoj Koreji i u Vijetnamu u velikom broju izvršavale smrtne kazne.
<h2>Zastrašivanje političkih protivnika</h2>
Saudijska Arabija vrtoglavo je povećala broj pogubljenja, uprkos programu modernizacije prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana i njegovim obećanjima da će smanjiti broj smrtnih kazni. Amnesti internešenel ocjenjuje da je glavni motiv gušenje političkih protivnika.
Organizacija navodi da su saudijske vlasti nastavile da koriste smrtnu kaznu kako bi kaznile državljane šiitske manjine u zemlji koji su podržavali „antivladine“ proteste između 2011. i 2013. godine.
Vlasti su u avgustu pogubile Abdulmadžida al Nimra zbog optužbi za terorizam i pridruživanje Al Kaidi, uprkos prvobitnim dokumentima iznijetim na sudu koji su se jasno odnosili na njegovo učešće u protestima.
- U medijima smo vidjeli kako su vlasti iskoristile taj slučaj da zavrte narativ o terorizmu i krivičnim djelima u vezi s terorizmom, što pokazuje da se terorizam može koristiti kao alat za širenje narativa da je smrtna kazna neophodna za suzbijanje neistomišljenika i zaštitu javnosti - kaže ekspertkinja Amnestija za smrtnu kaznu Kjara Sanđorđo.
I u Iranu su izvršena još dva pogubljenja u vezi s protestima u toj zemlji nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru 2022. Jedan od pogubljenih je 23-godišnji Mohamad Gobadlu, demonstrant s dugotrajnim mentalnim zdravstvenim problemima.
- Oni koji se usude da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Suočavaju se sa smrtnom kaznom koja se koristi da se ućutkaju oni koji su dovoljno hrabri da progovore - kaže generalna sekretarka Amnestija Anjes Kalamar.
<h2>Smrtna kazna za zločine povezane s drogom</h2>
Više od 40 odsto pogubljenja u 2024. bilo je povezano s drogom. Izvršenje smrtne kazne za zločine koji su vezani za drogu široko je rasprostranjeno u Singapuru i Kini, navodi se u izvještaju Amnestija.
- U mnogim slučajevima utvrđeno je da je osuđivanje ljudi na smrt za krivična djela u vezi s drogom nesrazmjerno uticalo na one siromašnog porijekla, a da nema dokaza da se zbog toga trgovina drogom smanjila - kaže Kalamar.
Ona dodaje da države koje trenutno razmatraju uvođenje smrtne kazne za krivična djela u vezi s drogom, kao što su Maldivi, Nigerija i Tonga, moraju biti ohrabrene da ljudska prava stave u centar svojih politika o drogama.
U Maleziji je, recimo, oko hiljadu smrtnih kazni — od kojih su mnoge bile izrečene zbog trgovine drogom — odloženo kao rezultat reformi pokrenutih 2023. Ta zemlja ukinula je tako obaveznu smrtnu kaznu za zločine kao što su trgovina ljudima.
<h2>Izuzetak – Sjedinjene Države</h2>
Sjedinjene Američke Države i dalje ostaju izuzetak među zapadnim demokratijama kada je riječ o primjeni smrtne kazne. Iako je tokom 2024. u SAD došlo samo do blagog porasta ukupnog broja pogubljenja, sa 24 na 25, trendovi su ipak zabrinjavajući, ocjenjuje Amnesti internešenel.
- Brojke jesu istorijski veoma niske, i kada je riječ o izvršenjima i kada je riječ o izricanju smrtne kazne, ali smo tokom prethodne godine takođe vidjeli da je bilo egzekucija u četiri savezne američke države: u Južnoj Karolini, Džordžiji, Juti i Indijani. To je duboko zabrinjavajuće, jer su to države u kojima nekoliko godina nije bilo izvršenja smrtne kazne - ukazuje Kjara Sanđorđo.
U Alabami se broj pogubljenja udvostručio, a izvršavana je i upotrebom azota. Posmatrači UN ocjenjuju da bi smrt od udisanja azota mogla biti jednaka mučenju.
<h2>Znaci nade</h2>
Uprkos alarmantnom porastu broja pogubljenja tokom 2024. godine, Amnesti saopštava da je, prema njima dostupnim podacima, smrtna kazna izvršavana u samo 15 zemalja. Već je druga godina zaredom da je broj zemalja tako nizak.
- To ukazuje na pomak od te okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne - kaže Kalamar.
Ocjenjuje da je očigledno da su države koje zadržavaju smrtnu kaznu izolovana manjina.
Ukupno 145 zemalja do sada je ukinulo smrtnu kaznu u zakonu ili u praksi. I prvi put je dvije trećine članica Generalne skupštine UN glasalo za moratorijum na upotrebu smrtne kazne.
Zimbabve je 2024. godine potpisao zakon kojim je u toj zemlji ukinuta smrtna kazna, uz zadržavanje prava da je ponovo uvede u slučaju vanrednog stanja. Očekuje se da će tamo za oko 60 ljudi smrtne kazne biti preinačene. Od 2021. i šest drugih afričkih zemalja preduzelo je slične korake.

1250x600

1084x550

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

Crna Gora i Slovenija moraju spriječiti da u njihove luke pristane brod “Katrin”, koji plovi pod portugalskom zastavom, a za koji se vjeruje da nosi eksplozive za Izrael, saopštila je svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal (AI).
Iz ove organizacije su kazali da postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina u Gazi.
Kako su naveli iz te organizacije, prema namibijskoj vladi i portugalskom ministru spoljnih poslova, teret broda Katrin uključuje eksploziv namijenjen Izraelu.
Iz IA su dodali da su vlasti Namibije odbile da dozvole brodu da uđe u njihovu glavnu luku u avgustu, pozivajući se na informaciju brodskog operatera da teret broda uključuje osam kontejnera RDKS Hekogen eksploziva za Izrael.
- Saopštenja kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje će iskrcati svoj teret. Nejasno je kako će tovar nakon toga stići do Izraela - saopštio je AI.
Šefica slovenačkog ogranka Amnesti internešenela Nataša Posel kazala je da smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Katrin ne smije stići do Izraela, jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima.
- Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze tako što je osigurala da MV Katrin ne prenese vojni teret u Izrael kroz luku te države. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i izbjegnu omogućavanje nezakonitog transfera - dodala je. Posel
Amnesti Internešanal je ukazao na to da međunarodno humanitarno pravo (MHP) zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo činjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja MHP-a.

Amnesti internešenal: Crna Gora ne smije pomoći brodu Katrin u isporuci eksploziva Izraelu

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Manipulativni pokušaj direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da za intervenciju 680 policajaca u Botunu optuži načelnika komunalne policije Raša Radenovića najbolji je pokazatelj o svjesnosti njegove zloupotrebe službenog položaja i krivične odgovornosti koju će utvrđivati tužilaštvo i sudovi, kazali su u Demokratskoj narodnoj partiji (DNP). U DNP-u su rekli da Uprava policije u svojim saopštenjima sve više podsjeća na Medijski centar jednog političkog subjekta, te, kako kažu u toj partiji, nemaju dilemu da je u toku postupak stvaranja partijske milicije u kojoj će Lazar Šćepanović umjesto činova kao znak inicijacije zadužiti crvenu kravatu.&nbsp; Jedina istina od koje bježi Šćepanović je, tvrde z DNP-u, da je intervenciju policije u Botunu usmenim pozivom tražio zamjenik načelnika Darko Papić, jer je gradonačelnik Saša Mujović oduzeo Radenoviću komandovanje akcijom komunalne policije kad je naredio povlačenje svojih službenika.&nbsp; - Po zakonu, Radenović je bio dužan da 24 časa nakon sprovedene akcije i formalno uputi zahtjev UP što je i učinio, ali tek kad je akcija bila završena jasno navodeći da su službenici policije pozvani na intervenciju usmenim putem od strane njegovog zamjenika - naglašeno je u saopštenju DNP-a. Dokaz za to je, kako navode, službena zabilješka koju je DNP priložio uz reagovanja, a koja, tvrde, u potpunosti raskrinkava pokušaj pranja ruku Lazara Šćepanovića od akcije u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5" data-rendition-name="original" width="1079" height="1260" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688" data-rendition-name="original" width="1079" height="1586" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  - Čitava Crna Gora je vidjela da je akcija pripremana danima, da je 680 policajaca dovedeno iz čitave Crne Gore, da se iste noći u Budvi dogodilo ubistvo jer nije bilo policije u gradu, i da je Šćepanović tražio da bude izabran na telefonskoj sjednici kako bi pokazao svoju lojalnost u sprovođenju represije nad golorukim narodom. Naravno, Šćepanoviću nije padalo na pamet da ovako reaguje prilikom blokade Sozine, blokade Šavnika, blokade željezničkog saobraćaja i mnogih drugih blokada. Izgleda je odlučio da nad Zećanima pokaže „snagu“ države i prvog dana svog punog mandata udje u istoriju da je uhapsio 54 građana Botuna. To nije uspjelo ni Veselinu Veljeoviću ni Slavku Stojanoviću u punoj snazi - naglašeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  U DNP-u navode da ponašanje direktora policije Lazara Šćepanovića neodoljivo podsjeća na Milivoja Katnića. - Princip je isti, sve su ostalo nijanse. I siguran treba da bude da mu ovi jeftini politički spinovi i partijska saopštenja za koja koristi pečat UP neće proći. Koliko sjutra će dobiti nekoliko pitanja za koja očekujemo da mu napišu odgovor, pošto je očigledno da je Šćepanović više &nbsp;„usmen“ nego što je pismen - poručeno je u saopštenju DNP-a.

DNP: Jedina istina da je intervenciju policije u Botunu tražio Papić, da li će Šćepanović podnijeti ostavku?

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da Amerika mora preuzeti Grenland, tvrdeći da ta arktička teritorija nema adekvatnu odbranu te upozorivši da bi Rusija ili Kina mogle preuzeti kontrolu ako Vašington ne reaguje.
Govoreći s novinarima u avionu Air Force One, Tramp je upitan o Grenlandu i o tome da li su Sjedinjene Američke Države uputile ponudu Danskoj za preuzimanje te teritorije.
U svom odgovoru je, ipak, na sporan način opisao odbranu najvećeg ostrva na svijetu.
- Nisam to uradio. Grenland bi trebao sklopiti dogovor jer Grenland ne želi da Rusija ili Kina preuzmu kontrolu. U suštini, njihova odbrana su dvije pseće sanke. Znate li to? Znate li kakva im je odbrana? Dvoje pseće sanke - rekao je Tramp.
Dodao je da su kapaciteti Rusije i Kine daleko veći.
- U međuvremenu, imate ruske razarače i podmornice, i kineske razarače i podmornice, svuda unaokolo. Mi to nećemo dopustiti, i ako to utiče na NATO, onda utiče na NATO. Ali, znate oni trebaju nas više nego što mi trebamo njih, to vam mogu reći odmah - dodao je predsjednik SAD-a.
Tramp je takođe jasno poručio da njegova administracija ne razmatra kratkoročni zakup Grenlanda, već isključivo preuzimanje te danske teritorije.
- Ako mi to ne uradimo, uradit će Rusija ili Kina, a to se neće desiti dok sam ja predsjednik - kazao je Tramp.
Ove izjave uslijedile su nakon obnovljenog protivljenja rukovodstva Grenlanda, koje je odbacilo pozive Trampa i članova njegove administracije da SAD preuzmu kontrolu nad ostrvom.

Tramp ismijavao odbranu Grenlanda: "Znate šta imaju? Pseće sanke"

Tri skijaša poginula su u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpima, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.
U La Planju je britanskog državljanina, starog oko 50 godina, zatrpao snijeg, saopštilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da su u potragu bila uključena 52 spasioca, psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snega pronađu muškarca, kome, međutim, nije bilo spasa.
U obližnjem Kuršvelu, lavina je zatrpala još jednu osobu, koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navodi se u izvještajima.
Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré takođe je izvijestio o više povrijeđenih skijaša i snoubordera u skijalištima Tin i Orel.
Prema medijskim izvještajima koji se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Valorsinu, blizu švajcarske granice. Skijao je van obilježenih staza kada ga je lavina odbacila na drvo i kasnije je podlegao povredama.
Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe.
U nedjelju je širom Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „izuzetno oprezni” i da ne idu van uređenih skijaških staza.

Tag: amnesti-internesenal