Državno tužilaštvo Crne Gore treba da nastavi da postupa samostalno i nezavisno, oslobođeno bilo kakvih pritisaka - ocijenjeno je tokom sastanka vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske.
Marković je poručio da Tužilaštvo mora postupati profesionalno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima, kako bi borba protiv kriminala i korupcije bila efikasna.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, on je naglasio da građani Crne Gore mogu biti sigurni u pravdu i zakonitost postupanja institucija samo ako Tužilaštvo djeluje profesionalno i nezavisno, bez političkih ili bilo kakvih drugih uticaja.
- Francuske institucije su pouzdan partner Državnom tužilaštvu na putu ka evropskim integracijama i jačanju vladavine prava - istakla je ambasadorka Maske.
Ambasadorka je izrazila snažnu podršku nezavisnom radu crnogorskog tužilaštva, koje je presudno za jačanje povjerenja građana u demokratskom društvu, ističući da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom koja daje konkretne i vidljive rezultate.
- Sagovornici su se saglasili da pravda mora biti jednaka i dostižna za svakog građanina Crne Gore - zaključili su u VDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković - Maske: Snažna podrška nezavisnom radu Tužilaštva

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Francuski jezik ima posebno mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore, kao jedan od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije. To je istakla ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović tokom sastanka sa francuskom ambasadorkom u Crnoj Gori, An Mari Maske.
U fokusu razgovora bio je Administrativni sporazum koji su 14. marta zaključili Ministarstvo Evrope i vanjskih poslova Francuske i crnogorsko Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Ovaj dokument predviđa promociju i institucionalnu podršku nastavi francuskog jezika u Crnoj Gori.
- Sporazum ima za cilj unapređenje kvaliteta i dostupnosti nastave francuskog jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i na univerzitetskom nivou, kroz jačanje kapaciteta nastavnog kadra, razvijanje modernih nastavnih programa i obezbjeđivanje nastavnih materijala u saradnji sa francuskim partnerima - poručeno je iz Ministarstva.
Tokom susreta razgovarano je i o namjeri Crne Gore da stekne status pridruženog člana Međunarodne organizacije frankofonije. Time bi se, kako je ocijenjeno, dodatno potvrdila posvećenost države frankofonim vrijednostima i multilateralnoj saradnji.
Sagovornice su razmijenile mišljenja o narednim koracima u jačanju uloge francuskog jezika i frankofone kulture kroz obrazovne politike i projekte.
Jakšić Stojanović je naglasila značaj francuskog jezika za obrazovni i profesionalni razvoj mladih. 
- Znanje francuskog jezika, kao jednog od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije, predstavlja važan segment obrazovanja mladih u Crnoj Gori - kazala je ona. 
Dodala je da učenje francuskog doprinosi otvaranju ka evropskim i svjetskim univerzitetima i tržištima rada, te jača kulturnu i akademsku saradnju sa frankofonim zemljama.
- Francuski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i most ka širokoj međunarodnoj zajednici sa kojom Crna Gora želi da produbi saradnju. U tom smislu, ovaj sporazum predstavlja značajan korak u pravcu izgradnje obrazovnog sistema koji je usmjeren ka međunarodnoj saradnji, jezičkoj raznolikosti i razvoju interkulturalnih kompetencija kod naših učenika i studenata - kazala je ministarka.
Ambasadorka Maske izrazila je zadovoljstvo sve intenzivnijom saradnjom dvije zemlje u oblasti obrazovanja i frankofonije, naglašavajući spremnost Francuske da nastavi da podržava razvoj nastave francuskog jezika i zajedničke projekte u Crnoj Gori.

Jakšić-Stojanović: Znanje francuskog jezika važan segment obrazovanja mladih

Evropski put Crne Gore zahtijeva dosljednost između riječi i djela, posebno od onih koji zastupaju proevropske vrijednosti - poručila je u intervjuu za Antenu M ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske komentarišući političke tenzije u Crnoj Gori - od nasilnog sprečavanja demokratskog procesa u Budvi - do zategnutih odnosa sa susjedima i otvorenog miješanja Srbije u unutrašnja pitanja.
Na pitanje o kontroverzama vezanim za nabavku patrolnih brodova, Maske je odgovorila da su pravni okviri Crne Gore i Francuske različiti te da je francuski pristup u skladu s njenim nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.
Antena M: Vaš intervju, objavljen u „Vijestima“ 4. januara, nosio je naslov: „Dobro vam ide, ali nema opuštanja“. Vjerovatno je intervju rađen prije novogodišnjih praznika. Smatrate li primjerenim njegovo objavljivanje i citirani naslov u danima žalosti zbog strašne tragedije na Cetinju, tokom koje se još jednom pokazalo da je bezbjednosni sektor Crne Gore u rasulu i nesposoban da adekvatno reaguje i zaštiti živote građana? Osjećate li nelagodu zbog okolnosti u kojima se pojavio intervju sa takvom ocjenom u naslovu?
Maske: Dozvolite mi, najprije, da ponovim da je tragedija koja se dogodila na Cetinju 1. januara, duboko pogodila i Ambasadu Francuske i čitavu Francusku. Kao što vam je svakako poznato, čim je stigla informacija o ovom stravičnom događaju, upućene su snažne poruke saosjećanja i podrške sa zvaničnih adresa (portparol Ministarstva za Evropu i inostrane poslove Republike Francuske), ali i brojnih drugih adresa.
U osnovi, kao i svuda kada se dogodi ovakva tragedija, čiji su uzroci uglavnom i nažalost povezani sa više faktora, moraju se sprovesti detaljne i objektivne istrage kako bi se utvrdili motivi i odgovornosti i djelovalo na način da se to više ne ponovi. Opravdane emocije ne smiju da ustupe mjesto karikiranju ili izvrtanju činjenica, iz poštovanja prema žrtvama i svim stradalima, njihovim bližnjima i širem društvu. 
Intervju na koji mislite dat je ranije. U kontekstu nezavisnog novinarstva, o naslovu i datumu objavljivanja ne odlučuje sagovornik medija.
Antena M: Da li, nakon tragičnog događaja na Cetinju, nakon nasilnog sprečavanja demokratskog procesa formiranja vlasti u Budvi i paralize rada državne Skupštine zbog kršenja Ustava, nakon nastavka kvarenja odnosa sa susjednim državama: Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Kosovom i kontinuiranog, otvorenog miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, na koje Vlada i predsjednik države ćute, a predsjednik Skupštine i stranke vlasti, koje su ideološki i vrijednosno prosrpske i proruske, ponosno služe interesima Beograda i Moskve, a ne Podgorice i Cetinja... i dalje smatrate da Crnoj Gori „dobro ide“?
Maske: Kao što sam to javno izjavila, Crna Gora je na svom evropskom putu ostvarila značajan napredak, koji se ne može osporiti i koji treba priznati, u suprotnom upuštamo se u pristrasnu i djelimičnu procjenu rezultata.
Takođe, i to sam javno rekla, i stalno ponavljam različitim akterima, do zatvaranja svih poglavlja u pregovaračkom procesu ostalo je da se pređe još dosta napornog puta te stoga nema posustajanja. Svi oni u Crnoj Gori koji žele da njihova zemlja što prije postane članica Evropske unije, a to je velika većina crnogorskog stanovništva, moraju uskladiti svoje riječi sa svojim djelima. To je pitanje odgovornosti. 
Što se tiče Francuske, ona pruža i pružaće podršku evropskim integracijama Crne Gore, po principu zasluga. 
Antena M: U pomenutom intervjuu ocijenili ste da je pitanje nabavke patrolnih brodova, o kojim je Antena M pisala argumentovano i na osnovu stavova stručnjaka iz Crne Gore i regiona, „instrumentalizovano zarad politike“. Da li se u Francuskoj tako etiketiraju novinari koji, u skladu s najboljim profesionalnim standardima, propituju zakonitost i racionalnost trošenja državnog novca?
Maske: Veoma cijenim i poštujem novinarsku profesiju koja postaje sve komplikovanija jer novinari moraju da se snalaze u svijetu u kome se dezinformacija više ne razlikuje od informacije. Neprestano moraju da provjeravaju svoje izvore, rade na njihovoj raznovrsnosti, objektiviziraju svoj rad i predstave ga javnosti kojoj je sve teže i teže prići i ubijediti je, imajući u vidu uticaj društvenih mreža čiji algoritmi već unaprijed formiraju stav korisnika a da on toga nije ni svjestan.
U regionu Zapadnog Balkana, možda čak i više nego drugdje, brojni uticaji se bore za pažnju stanovništva preko društvenih mreža i onih medija koji ne raspolažu kvalitetnim i odgovornim standardima kojih novinari, koji su s pravom proslavili 23. januar u Crnoj Gori, treba da se drže.
Reagujući na insinuacije koje su uveliko kružile i indirektno prozivale moju zemlju, u intervjuu koji je objavljen prošlog septembra, izjavila sam, i ostajem pri tome, da se, nažalost, činilo da su partijske svađe ponekad bile važnije od opšteg interesa, u trenutku kada evro-atlantsko pozicioniranje Crne Gore predstavlja njen strateški cilj (i dio je koalicionog sporazuma) za koji se zalažu kako partije iz vladajuće koalicije tako i opozicija.
Antena M: Kako komentarišete činjenicu da je Vlada CG dala tumačenje prilikom rasprave u Skupštini da su pravni osnov za zaključenje Ugovora o kupovini brodova, Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman, a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora?
Maske: Već sam ranije odgovorila na ova pitanja ali ću rado ponoviti jer vaša pitanja pokazuju da je tema i dalje aktuelna,
Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire. I jedna i druga zemlja podliježu svom nacionalnom zakonodavstvu, poštujući relevantne međunarodne obaveze, i za ovaj ugovor svaka ima svoj poseban pravni okvir.
Antena M: Da li imate informaciju zbog čega Francuska još nije ratifikovala Sporazum o saradnji i da li znate kada će se to desiti?
Maske: Kao što sam istakla u ranije pomenutom intervjuu, u Francuskoj tehnički sporazum u oblasti odbrane predstavlja pravni instrument koji obavezuje francusku državu u pogledu ovlašćenja francuskog ministra odbrane. Dakle, u Francuskoj ne postoji dodatni postupak ratifikovanja sporazuma. 
Antena M: Da li bi Ministarstvo odbrane Francuske na osnovu istog „pravnog osnova“ moglo bez tendera nabraviti vojnu opremu od privatnih kompqnija iz Crne Gore, bez tendera?
Maske: Svaka zemlja postupa u skladu sa svojim pravnim okvirom. Uostalom, Francuska je jedna od rijetkih zemalja koje raspolažu skoro kompletnom odbrambenom industrijom, odnosno kompetencijama svojstvenim tom sektoru. Ono što mogu da vam kažem je da nema ničeg neobičnog u tome što se za ugovore u sektoru odbrane, koji se tiču nacionalnog strateškog interesa i, stoga, podrazumevaju određeni stepen poverljivosti, bez obzira o kojoj zemlji da se radi, ne moraju privilegovati javni i otvoreni pozivi za tender. To, naravno, ne isključuje procjenjivanje od strane nadležnih organa različitih ponuda kako bi odabrali onu koja najbolje odgovara njihovim potrebama.

Maske: Evropski put Crne Gore zahtijeva dosljednost između riječi i djela

Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene je izuzetno važno u pregovorima države sa Evropskom unijom (EU) i Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti, poručila je francuska ambasadorka An Mari Maske. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopšteno je da se resorni ministar Damjan Ćulafić sastao sa Maske i da su razgovarali o nastavku saradnje između dvije zemlje, posebno u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i evropskih integracija. 
 
Maske je, kako se navodi, istakla da je Poglavlje 27 izuzetno važno u pregovorima Crne Gore sa EU i da Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti. 
 
- Crna Gora se i dalje ističe kao najbolji učenik među zemljama kandidatima za članstvo u EU i Francuska je spremna da doprinese još intenzivnijoj saradnji, kroz povećano prisustvo naših eksperata na terenu - rekla je Maske. 
 
Ćulafić je zahvalio na podršci Francuske i naglasio da su Crnoj Gori svakako potrebna dodatna znanja i ekspertiza, posebno u oblastima, kao što su upravljanje otpadom, klimatske promjene i zelena ekonomija. 
 
- Francuska podrška u vidu eksperata biće od velikog značaja za unapređenje naših kapaciteta, posebno kada je riječ o održivim praksama i dostizanju evropskih standarda - dodao je Ćulafić. 
 
Na sastanku su se, kako su naveli iz Ministarstva, sagovornici posebno osvrnuli na novi Zakon o upravljanju otpadom, kategorizaciju otpada, kao i na tretiranje i smanjenje otpada, što predstavlja ključne izazove na putu ka usklađivanju sa evropskom regulativom. 
 
- Razmotrene su i mogućnosti za zajedničke projekte u oblastima reciklaže, obnovljivih izvora energije i unapređenja sistema upravljanja otpadom, kao i saradnja na programima obuke i razmjene stručnjaka - navodi se u saopštenju. 
 
Prema riječima Ćulafića, ti projekti ne samo da će doprinijeti boljoj zaštiti životne sredine, već će imati i dugoročan uticaj na kvalitet života građana i održivi razvoj Crne Gore. 
 
On je, kako je saopšteno, istakao važnost strateške saradnje sa Francuskom na polju ekoloških i razvojnih politika. 
 
- Na kraju sastanka, obje strane su potvrdile zajedničku posvećenost daljem jačanju partnerstva, sa ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i što bržeg pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.

Francuska snažno podržava Crnu Goru na putu ka EU

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: an-mari-maske