Crna Gora ima problem sa ogromnom potrošnjom i administracijom i što se kroz sve javne potrošnje i djelovanja države uglavnom zadovoljavaju političke potrebe i ciljevi, pa je država postala aparat koji isključivo tome služi i zadovoljenjem tih intesa kupuje se mir - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, finansijska analitičarka Ana Nives Radović.
Iz Evropske komisije stiže upozorenje u kome traže ograničavanje potrošnje na &nbsp;zarade u javnom sektoru i dodatno povećanje prihoda i trošenje deficita na smanjenje javnog duga, kao i analiziranje fiskalnih rizika. Takva očekivanja Evropske komisije, kaže Nives Radović, su neophodna i izvodljiva, ali bi bilo iracionalno od Vlade tražiti da poveća potrošnju, jer je Vlada već dostigla neki nivo koji je neodrživ.
- Svako smanjenje je opravdano, a malo je čudno i tužno sa jedne strane, da to mora neko da nam kaže, da toga nijesmo svjesni sami - navela je ona.
Ovo su, kaže, stvari koje bi, kao ozbiljna država, trebalo da sami pokrenemo.
- I da vrijeme između ovih preporuka i onoga što slijedi ne trošimo na debatu da li to uraditi, već tražiti mehanizme kako da to uradimo što prije. Mi smo pred jednim zaista velikim izazovom i imamo, neću reći dovoljno vremena, ali što više razmatramo da li je nešto neophodno, da li je nama neko nešto zamjerio i da li se iza toga krije nečiji zahtjev, a ne ono što mi kao ozbiljna treba da isporučimo, samim tim mi sebi skraćujemo vrijeme za proces kreiranja što je najbolje za nas - rekla je Nives Radović.
Smatra da je Crna Gora pred izazovom, te da u prilično kratkom roku krene u rješavanje mjera po preporuci EK &nbsp;ili će se oduprijeti tako složenom zahtjevu.&nbsp;
- Ovo su stvari o kojima se javnost veoma malo informiše, stvari o kojima javnost veoma malo dobija informacija pred kakvim smo mi pritiskom kao sistem koji treba da se prilagodi svemu onome što EU od nas traži. Sve se to sa građanima komunicira kao jedan veliki pritisak, Evropska unija kao od nas nešto traži, ne, Evropska unija samo pozdravlja kada uradimo ono čime pokazujemo da smo zemlja koja dijeli evropske vrijednosti, a evropske vrijednosti jesu i demokratija, sloboda govora, sloboda mišljenja, sloboda kretanja, ali i ozbiljnost, odgovornost i sve ono što pokazuje da smo dostojan ekonomski partner i u ovom smislu - istakla je Nives Radović.
Dodaje i &nbsp;da je Crna Gora u dužničkoj spirali, uz ogromni državni aparat, što je, kako kaže, jasno i evropskim partnerima, jer je crnogorska Vlada jedna od najbrojnijih u svijetu, a po broju stanovnika i najveći broj ministara.
- Zamislite koliko toliko članova Vlade dalje generiše svojih pomoćnika, savjetnika, resora, podresora, a ne vidimo bilo kakav rezultat koji se isporučuje. Jedan rok koji nam je dat, rok koji je Vlada saopštila nakon nekih najava, da je 2028. ili 2030. neka okvirna godina - zaključila je Nives &nbsp;Radović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nives Radović: EU samo pozdravlja kada uradimo ono čime pokazujemo da smo zemlja koja dijeli evropske vrijednosti

Finansijska konsultantkinja i kolumnistkinja Antene M, Ana Nives-Radović, ocijenila je da je finansijska situacija u Crnoj Gori izuzetno teška i komplikovana, te upozorila da se rast rashoda ne prati rastom prihoda iz realne ekonomije, već novim zaduživanjem države.
- Rast rashoda bez rasta prihoda od proizvodnje, ili stvaranja neke nove vrijednosti, znači da se rashodi koji se povećavaju finansiraju iz zaduživanja - kazala je Nives-Radović gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ona je istakla da ekonomska pitanja nijesu samo stvar brojki, već i psihološkog efekta koji novac, cijene i potrošnja imaju na građane.
- Sve što je vezano za novac, ličnu potrošnju i cijene ima psihološki efekat, gdje same brojke ne znače mnogo ako postoji osjećaj nelagode, krivice zbog potrošnje i nedovoljnih prihoda. U tom slučaju, nečije tabelice i brojke postaju manipulacija i velika drskost - rekla je ona.
Govoreći o zaduženjima države, Nives-Radović je podsjetila da u uslovima inflacije vraćanje prethodnih dugova postaje jeftinije, ali da to građanima ne donosi korist.
- Ako nemamo nijednu novu vrijednost koju smo stvorili, ako nemamo ni jedan kapitalan projekat za svo ovo vrijeme, onda je jasno gdje odlaze ta sredstva koja se akumuliraju zaduživanjem. Priča da se zadužujemo za otplatu starih dugova ponavlja se godinama - kazala je ona.
Nives-Radović je podsjetila da je i prvo zaduženje neposredno nakon formiranja 42. Vlade bilo praćeno „mistikom i nejasnoćama“, bez transparentne komunikacije prema javnosti.
- Tadašnje opravdanje bilo je da se time otplaćuju dugovi prethodnih vlada, ali detalji nikada nijesu jasno saopšteni. U međuvremenu smo slušali o investicijama i milijardama koje su samo što nijesu stigle – od japanske milijarde, do ulaganja u Pljevljima. Međutim, ponovo imamo novo zaduženje i istu priču – da se pozajmljuje kako bi se vraćali stari dugovi - navela je ona.
Komentarišući povećanje PDV-a u turističkom sektoru, Nives-Radović je rekla da je ta odluka izazvala domino efekat na rast cijena, što je, prema njenim riječima, negativno uticalo na konkurentnost crnogorske turističke ponude.
- Postajemo skupa destinacija koja ne nudi kvalitet skupe destinacije. Povećanje PDV-a opteretilo je poslodavce i hotelijere, koji su morali da finansiraju povećane zarade i troškove nametnute ad hoc odlukama. To je izazvalo lančano poskupljenje koje će se, nažalost, nastaviti - upozorila je.
Prema njenim riječima, iako je vrhunac turističke sezone prošao, trend rasta cijena neće stati.
- Cijene se neće vraćati na nivo iz proljeća, već će galopirajući trend rasta trajati ko zna dokle. Finansijska slika Crne Gore je izuzetno teška i komplikovana, a poruke da su standard, plate i kupovna moć veći – čista su manipulacija. Ako ste iskreni prema građanima, trebalo bi što prije da prestanete da im to govorite - zaključila je Nives-Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0mIT1e6VUhg%3Fsi%3Dpu_7osMPrhA95JFb&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nives-Radović: Finansijska slika Crne Gore izuzetno teška i komplikovana

Bez konsultacije sa turističkom privredom napravljena je jedna odluka koja svima šteti i tek ćemo vidjeti kako će se odraziti na državni budžet - upozorila je finansijska analitičarka Ana Nives Radović.
Ona je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, kazala da je ključni problem svega što je juče rečeno na pres konferenciji na kojoj je predstavljen budžet za 2025. godinu, kao i same strategije i načina vođenja javnih finansija - to što se iz indirektnih poreza - kao što je PDV, pokušava nadomjestiti sve ono što je nedostatak u nekim drugim segmentima.
- I nekim drugim budžetskim prihodima i da se na taj način pokušava kompezovati nedostatak dovoljnog nivoa investicija. Juče je povodom prezentacije Prijedloga budžeta za 2025.godinu bilo zanimljivo, ne iz ugla struke, nego i sa aspekta i načina na koji se sa javnošću komunicira jedno složeno i važno pitanje koje se tiče svih građana - navela je ona.
Ocjena samog nastupa premijera i ministara sa saradnicima, smatra Radović, je bila prilično konfuzna, a informacije koje su saopštili su, kako kaže, prilično dvosmislene i nejasne, a vjerovatno i, ističe ona, nerealne u odnosu na ono što je crnogorska stvarnost.
- Vidjeli smo da je to saopšteno na jedan veoma neozbiljan način, na način na koji se ne saopštavaju tako važne i tako krupne stvari, kao što su informacije vezane za državni budžet, sa svim onim uvodom, koji smo imali priliku da slušamo na početku i premijerovom protivljenju svakom mogućem obliku negiranja divne stvarnosti, koju on i njegove kolege predstavljaju, kako tokom jučerašnjeg pressa, tako i tokom bilo kojih sličnih situacija. Oni vole tako, u tim pressovima, koji izgledaju kao da su se pet minuta prije toga dogovorili šta će da govore, pa su podijelili uloge u tom smislu i dopunjuju se, gdje postoje te rupe u znanju i gdje postoje nedovoljno detaljno saopštene informacije. Juče smo mogli da ponovo vidimo situaciju da njegov šef kabineta njemu dodaje gje je bio nejasan ili gdje je tako procjenjeno. Kada se sa javnošću komuniciraju tako važne stvari bez objašnjenja, da se komuniciraju previše stručnom terminologijom, da građani nakon toka ostaju prilično zbunjeni. Pominjete im budžetski deficit , pa im pominjete informacije koje se tiču toga i koje su previše stručni pojmovi da bi na prvo slušanje građanin koji ne želi da se opterećuje, koji, kao što je premijer rekao, ne živi finansije, on je rekao za sebe da živi finansije, šta god to značilo - rekla je Radović.
Ljetna turistička sezona je bila prilično neohrabrujuća, podsjeća Radović, za ugostitelje i hotelijere, jer je većina podigla cijene do mjere, ističe ona, da je Crna Gora postala nekonkurentna destinacija u odnosu, kako kaže, na zemlje regiona i zemlje Mediterana.
- Gosti su otkazivali boravak, skraćivali boravak, jer su jednostavno bili zatečeni cijenama koje su vidjeli tokom ovog ljeta, a potpuno su drugačije planirali svoju potrošnju. U tom smislu smo vidjeli da smo nekonkurentna destinacija, prije svega u odnosu na naše susjede, ovdje prije svega mislim na Hrvatsku i Albaniju, koje su obje sada direktni konkurenti, kada govorimo o ljetnoj turističkoj sezoni - istakla je Radović.
Povećanje stope PDV-a za smještaje visoke kategorije, poručuje Radović, dodatno će pogoditi turističku privredu, prije svega, ističe ona, zato što su ugovori i aranžmani za 2025.godinu, kako navodi, davno potpisani.
- Bez konsultacije sa turističkom privredom napravljena je jedna odluka koja svima šteti i tek ćemo vidjeti kako će se odraziti na državni budžet, jer ono što je ključni problem, svega onoga što smo juče čuli i uopšte strategije i načina vođenja javnih finansija u Crnoj Gori jeste što se iz indirektnih poreza, kao što je PDV, pokušava nadomjestiti sve ono što je nedostatak u nekim drugim segmentima i nekim drugim budžetskim prihodima i da se na taj način pokušava kompezovati nedostatak dovoljnog nivoa investicija. Ako se oslanjamo na PDV, i ako se oslanjamo na turističku sezonu, u jednom, prije svega, globalnom izuzetno osjetljivom trenutku, moramo uzeti u obzir da turistička dešavanja, kretanja, trendove, odluke o putovanjima, na to u velikoj mjeri utiče bezbjednost. Bilo kakvo pomjeranje u bilo kom smislu, jer vidimo kakav je geopolitički trenutak sada u svijetu i ne znamo šta će se dešavati iduće godine i kakva će biti turistička sezona, što se tiče i ratova koji su u toku, i i bilo kakvom prekidu globalne komunikacije, posebno ako govorimo o dolasku turista sa udaljenih destinacija, kao što su Sjedinjene Američke Države - naglasila je Radović.
Prosječna zarada ne može da se projektuje, poručuje Radović, niti da se na bilo koji način zagovara, dodaje ona, jer država može da uredi minimalnu zaradu, iako je trenutno paradoks, kako kaže, sa dva minimalca.
- Izuzetno nestručno i izuzetno neoprezno se saopštava činjenica da u Crnoj Gori se prognozira i, kao, ostvaruje ta prosječna zarada od 1.000 eura, koliko je ona realna, i koliko je zaista prosjek i kakav prosjek mi zaista imamo. Kada računate prosječnu zaradu postoji aritmetički prosjek, ono što je zbir svih zarada podijeljen njihovim brojem, ili onaj relevantni prosjek, mi imamo u Crnoj Gori kompanije i preduzeća koji dobro posluju i kojima su velike zarade, ali koje nijesu ogledalo crnogorske ekonomije, koja na neki način utiču na statistiku - zaključila je Radović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpGUanoVGoWY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Vidjeli smo Spajićevo protivljenje svakom mogućem obliku negiranja divne stvarnosti koju predstavlja

Prema podacima kompanije Gas Infrastructure Europe (GIE), 48,2 odsto rezervi gasa ostalo je u njemačkim, a 49,2 odsto u francuskim podzemnim skladištima gasa zaključno s 9. januarom.
Hladno vrijeme koje je stiglo u Evropu podstiče ubrzano povlačenje gasa iz skladišta. Saopšteno je da su &nbsp;8. januara zabilježene najveće količine gasa ikada povučene iz evropskih podzemnih skladišta, prenosI SEEbiz.
Ranije, 5. i 6. januara, količine gasa povučene iz skladišta takođe su premašile prethodne dnevne maksimume, istaknula je korporacija.
Ukupno su evropska podzemna skladišta 9. januara sadržavala 56,3 milijarde kubnih metara gasa, što predstavlja 55,5 odsto ukupnog kapaciteta skladištenja i 12,6 milijardi kubnih metara ispod nivoa iz prošle godine.
Skladišta širom bloka bila su samo 83 odsto puna kada je 13. oktobra započela ovogodišnja sezona grijanja. U zemljama s velikim skladišnim kapacitetima, poput Njemačke i Nizozemske, prve i treće najveće u Evropi po kapacitetu, zalihe su navodno bile samo 76, odnosno 72 odsto.
Propisi EU zahtijevaju da podzemna skladišta gasa budu puna do 90 odsto kapaciteta između 1. oktobra i 1. decembra.

Njemačka i Francuska nemaju ni 50 odsto rezervi plina u podzemnim skladištima

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tužio je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo, objavile su Vijesti. Naime, ovakav slučaj mogao bi se nazvati kuriozitetom, jer je očigledno Abazović zaboravio da ono za šta tuži Šćepanovića, lider GP URA je sam radio – teško i javno optuživao bez ikakvih dokaza. Podsjećamo na jedan u nizu primjera kada je Abazović, sa pozicije vlasti, targetirao i optuživao bez dokaza. Naime, dok je bio premijer u tehničkom mandatu, u decembru 2022. godine na konferenciji za novinare sa šefom diplomatije Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem, Abazović je izrekao teške optužbe - da biznismen Ranko Ubović i bivši policijski funkcioner Zoran Lazović žele njegovu likvidaciju. &nbsp; Ubović i Lazović tužili su Abazovića i tražili naknadu štete zbog povrede prava ličnosti jer ih je bivši premijer optuživao za umiješanost u krivična djela. „Vi znate da ja nikad od sebe ne pravim žrtvu niti se takvih ljudi plašim... Ti ljudi žele likvidaciju premijera. Ti ljudi ne žele 21.000 eura. Njima pare ne trebaju. Samo mrtva usta ne govore. To je to. Ali zakasnili su“, dio je izjave Abazovića na pomenutoj konferenciji. Press konferencija je prenošena u medijima, objavljena na zvaničnom sajtu Vlade, a dodatnu joj težinu daje i sami povod – sastanak sa šefom diplomatije Sjeverne Makedonije. Uz to, izjava Abazovića odjeknula je na portalima i televizijama, a vijest su prenijeli i regionalni mediji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112080136_9921ad8f9e0b31f84c48b12982c78e8141dc31652f6d0d6013a9aa9f698030e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112080136_9921ad8f9e0b31f84c48b12982c78e8141dc31652f6d0d6013a9aa9f698030e5" data-rendition-name="original" width="2002" height="1705" loading="lazy" alt="Abazović"> <figcaption> (Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  I dok mu ranije nije predstavljalo problem da targetira ljude, ironično, sada se Abazović našao u situaciji da tuži za povredu ugleda i časti i traži naknadu nematerijalne štete jer ga je, kako tvrdi, Šćepanović „vrijeđao i klevetao“. “Tuženi Lazar Šćepanović, u svojstvu direktora Uprave policije, iznio je neistinite i uvredljive tvrdnje na račun tužioca, izjavivši: ‘Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim’. Ove riječi bile su jasno upućene tužiocu, izrečene bez ikakvog povoda, dokaza, ni pravnog, niti činjeničnog osnova. Cjelokupan događaj je bio direktno prenošen na Javnom servisu, te je navedena izjava postala dostupna široj javnosti. Osim toga, istu su prenijeli i brojni online mediji...”, objavile su Vijesti dio tužbe Abazovića. Abazović je u tužbi, kao dokaz, predložio snimak tog događaja i članak objavljen na portalu, karakterišući takve optužbe Šćepanovića kao „tešku povredu prava ličnosti - konkretno njegovog ugleda, časti i dostojanstva...“.&nbsp; Podsjećamo na snimak sa press konferencije i kako izgleda ono zbog čega Abazović sada tuži, samo u njegovoj režiji.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fqhp542S98co&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U tužbi se, kao dodatno pojačanje nanesene štete, ističe to da je izjavu dao direktor Uprave policije, visoki državni funkcioner čije „riječi uživaju poseban kredibilitet“. Zbog toga je takva izjava, prema tužbi Abazovića koju su objavile Vijesti, stvorila kod šire javnosti „pogrešnu percepciju o tužiocu kao o licu uključenom u teška krivična djela, što je izazvalo tešku nematerijalnu štetu, uključujući povredu ugleda, psihičku bol i narušavanje profesionalnog kredibiliteta tužioca”. Zdravorazumski je zapitati se – da li se &nbsp;Abazović pita koliko je „pojačana šteta“ kada on optužbe iznosi sa čak i više pozicije, tada kao premijer države? Sve navedeno što spori Šćepanoviću, nanošenje štete i povreda ugleda i časti, najbolje se vidi upravo u njegovim nastupima i optužbama koje je izrekao.&nbsp; Ovom tužbom i ovako iznesenim navodima protiv Šćepanovića, Abazović, reklo bi se, sam sebe vidi kao krivca u sporu po tužbi koju su protiv njega podnijeli Ubović i Lazović. &nbsp;Naravno, krajnju odluku u postupku protiv Abazovića donijeće i može samo sud, a &nbsp;naredno ročište zakazano je u februaru.&nbsp;

VIDEO - Kuriozitet: Abazović tuži za djela koja je i sam činio

Ministarstvo javne uprave i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) dogovorili su nastavak saradnje na projektu digitalne transformacije, uz poseban fokus na uvođenje sigurnog sistema e-dostave koji će omogućiti građanima i privredi pravno validnu elektronsku komunikaciju sa državnim organima bez odlaska na šaltere, prenosi Portal RTCG.
Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore i UNOPS potpisali su aneks projektnog ugovora „Podrška digitalnoj transformaciji u Crnoj Gori“, čime je osigurano dodatnih 200.000 eura za unapređenje digitalne infrastrukture. Ovim ulaganjem ukupna vrijednost projekta dostigla je 905.000 eura, a planirani završetak aktivnosti produžen je do marta 2027. godine.
Glavni cilj nove faze projekta je uspostavljanje sistema e-dostave, koji se prepoznaje kao ključni element za potpunu digitalizaciju javnih usluga. Ovaj sistem će omogućiti pouzdanu i dokazivu razmjenu dokumenata uz primjenu elektronskog potpisa i vremenskog žiga, što direktno vodi ka eliminaciji papirne komunikacije gdje god je to zakonski moguće.
Poseban naglasak stavljen je na jedinice lokalne samouprave, koje su identifikovane kao tačke u kojima se ostvaruje najveći broj administrativnih usluga. Kroz projekat će se sprovesti pilot testiranja u odabranim opštinama i obuke zaposlenih kako bi se premostio jaz u digitalnim kapacitetima na lokalnom nivou.
<h2>Infrastruktura i usklađenost sa EU standardima</h2>
U okviru dosadašnjih aktivnosti, izrađena je Studija izvodljivosti za novi Državni centar za podatke i Centar za oporavak od katastrofa, čime se postavljaju temelji za bezbjedan digitalni razvoj. Sistem e-dostave biće u potpunosti usklađen sa evropskim eIDAS standardima, što je od strateškog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i povezivanje sa evropskim digitalnim servisima.
Iz Ministarstva javne uprave, na čijem je čelu ministar Maraš Dukaj, naglašavaju važnost ovih reformi za modernizaciju države:
- Sistem e-dostave predstavlja ključni mehanizam potpune digitalizacije javnih usluga, direktno povezan sa strateškim opredjeljenjem države da modernizuje javnu upravu, poveća transparentnost i smanji administrativne barijere - navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
U dokumentaciji se takođe ističe važnost bezbjednosti:
- Uvođenje jedinstvenog i sigurnog mehanizma elektronske dostave eliminisaće rizike koje nose postojeći nesigurni kanali komunikacije i omogućiti potpunu evidenciju i integritet svake isporuke - piše u dokumentu.
Ministarstvo javne uprave zaključuje da se ovim aktivnostima postavljaju "čvrsti temelji za dalji razvoj interoperabilne, bezbjedne i građanima orijentisane elektronske uprave u Crnoj Gori".

Spremaju sistem e-dostave za administraciju bez papira

Saobraćaj se na putevima u Crnoj Gori odvija mjestimično usporeno, naročito u sjevernim krajevima zemlje gdje snijeg otežava vožnju, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore. U južnim i centralnim predjelima saobraćaj se odvija bez većih smetnji.
&nbsp;Vozačima se skreće pažnja na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na pojavu poledice u višim planinskim predjelima. Nadležni apeluju na maksimalno opreznu vožnju, prilagođavanje brzine uslovima na putu i poštovanje saobraćajnih propisa.
Podsjećamo da je u periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika na svim putevima gdje je to označeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na trenutne vremenske uslove. Na ostalim dionicama, u slučaju snijega, leda ili poledice, zimski pneumatici moraju biti postavljeni na svim točkovima, a minimalna dubina šare iznosi četiri milimetra.
Tokom sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere preko planinskih prevoja, u skladu sa postavljenom signalizacijom.
Saobraćaj je uspostavljen na magistralnom putu Plužine-Šćepan Polje, dok je na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, saobraćaj obustavljen zbog odrona.
Zbog izvođenja radova, u periodu od 9. do 31. januara 2026. godine biće na snazi potpuna obustava saobraćaja na regionalnom putu R-30 Petnjica–Bioča, u intervalima od 8 do 12 i od 13 do 16.30 časova. Takođe, zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar–Kamenički most–Krute, saobraćaj je povremeno obustavljen u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.
Totalna obustava saobraćaja, zbog adaptacije puta, na snazi je i na regionalnom putu R-17 Čevo–Ridjani svakog dana od 8 do 14 časova, počev od 16. decembra 2025. godine do završetka radova.
Na više putnih pravaca, uključujući magistralni put M-3 Plužine–Jasenovo Polje i dionicu Žabljak–Pljevlja, saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom zbog radova, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom.
Na auto-putu „Princeza Ksenija“ vrši se mjestimično zatvaranje jedne saobraćajne trake u smjeru Veruša–Mateševo zbog redovnog održavanja, dok je u Podgorici i dalje obustavljen saobraćaj u ulici Vojislavljevića zbog izgradnje bulevara.
Iz AMSCG-a navode da se stanje na putevima može brzo mijenjati i savjetuju vozačima da se prije polaska informišu o prohodnosti putnih pravaca.
U posljednja 24 sata na putevima u zemlji zabilježeno je devet saobraćajnih nezgoda, bez povrijeđenih, dok je intenzitet saobraćaja umjeren.
Auto-moto savez Crne Gore učesnicima u saobraćaju pruža tehničku pomoć i besplatno šlepanje do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori, a Informativni centar dostupan je građanima 24 sata putem brojeva 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Tag: ana-nives-radovic