Razmatranje žalbi na presudu kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, su na čekanju zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Žalbu su izjavili Tužilaštvo i odbrana.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je spuški zatvor 13. novembra nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Razmatranje žalbi na presudu Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Osnovno državno tužilaštvo još izviđa kako su povjerljivi medicinski podaci novinarke Ane Raičković iz Heliant sistema Kliničkog centra Crne Gore završili u rukama advokata Danila Mićovića, koji je pokušao da ih iznese kao dokaz na suđenju.
- U dosadašnjem dijelu postupka, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, a takođe su preduzete i druge dokazne radnje - rečeno je Pobjedi iz tog tužilaštva.
Istakli su da će, zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
S obzirom na to da su povjerljivi, lični podaci procurili prvo iz KCCG, pa ih je neko dao advokatu Mićoviću, koji ih je učinio potpuno javnim, jer je djelove čitao na suđenju otvorenom za javnost, i zdravstvena ustanova i advokat su prekršili zakone.&nbsp;
ODT nije Pobjedi odgovorilo na pitanja da li je u slučaju curenja medicinske dokumentacije tužilaštvo razmatralo odgovornost advokata Danila Mićovića koji je te podatke učinio javnim, te da li je on saslušan tim povodom i u kom svojstvu.
Mićović je branilac Zorana Ćoća Bećirovića, Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića koji su prvostepenom sudskom odlukom proglašeni krivim za napad na novinarku Raičković. Zoran Bećirović je osuđen na godinu dana, Mijatović na deset mjeseci a Luka Bećirović je kažnjen sa sedam mjeseci uslovne kazne.&nbsp;
<h2>Etika i ćutnja</h2>
Mićović, koji je i predsjednik Advokatske komore, na ročištu 28. marta sudu je predložio da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Sudija Ilija Radulović je to odbio, precizirajući da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja.
Na ovakav istup predsjednika Advokatske komore, reagovalo je i Društvo profesionalnih novinara, koje je uputilo pritužbu tom tijelu zbog ovakvog kršenja zakona.&nbsp;
- Nikad nijesmo dobili ni protokolarni mejl od Advokatske komore, a kamoli odluku po našoj pritužbi iako se radi o brutalnom kršenju prava na zaštitu ličnih podataka - kazala je Pobjedi Mila Radulović.&nbsp;
Istakla je da DPN posebno zabrinjava činjenica da je to uradio predsjednik Komore.&nbsp;
- On umjesto promovisanja etičnosti u poslu, smatra da cilj opravdava sredstva, odnosno da klijenta brani i nezakonitostima - kazala je ona.
Podsjetila je da bi Advokatska komora trebalo da bude stub vladavine prava.&nbsp;
- Ali ona je u ovoj zemlji visoko. Kritikuju se samo sudije i tužioci, advokati se neosnovano preskaču u tome - smatra Radulović.&nbsp;
Na sajtu Advokatske komore postoji Kodeks profesionalne etike advokata, ali je taj dokument usvojen na Osnivačkoj skupštini Advokatske komore Jugoslavije, na sjednici održanoj 16. januara 1999. godine.
U tom jedinom dokumentu koji tretira etiku Advokatske komore Crne Gore, iako je nevažeći jer se odnosi na državu koja više ne postoji, piše da advokat smije da koristi samo dopuštena i časna sredstva, te da ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju dokaza. Navodi se da interes i nalog klijenta nijesu opravdanje za kršenje zakona, Statuta i Kodeksa.&nbsp;
<h2>Spriječiti - a ne liječiti</h2>
Osim advokata Mićovića, za kršenje zakona i curenje podataka odgovoran je i Klinički centar Crne Gore, na što je jasno upozorio i ombudsman u svom mišljenju, koji je kazao da su time ozbiljno prekršena prava na privatnost, što je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom
KCCG je utvrdio, pomoću informacionog sistema Heliant, koji koriste medicinski radnici, da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja radi u Institutu za bolesti djece, a koja je bila na bolovanju. Doktorica je upravi kazala da nije nikoga ovlastila da koristi njenu šifru. 
 Na pitanja Pobjede o tome da li su preduzeli mjere kako bi ubuduće zaštitili podatke pacijenata, te da li smatraju da postoji odgovornost osoblja zaduženog za upravljanje samim sistemom, iz KCCG su odgovorili da su sprovedene mjere kako bi se spriječila moguća upotreba podataka pacijenata suprotno zakonskim odredbama.
Iz KCCG su Pobjedi kazali da su sa svim zaposlenima potpisani ugovori o povjerljivosti podataka, čime je predviđena obaveza čuvanja poslovne tajne i čuvanja informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, pa će se zaposleni, premaprimljenim informacijama odnositi s visokom dozom povjerljivosti i tajnosti koje neće otkriti nijednoj trećoj strani bez pisane saglasnosti ovlašćenog lica KCCG.&nbsp;
Osim toga, u KCCG važe i drugi akti koji regulišu odgovornost po pitanju povjerljivosti podataka, a iz KCCG pojašnjavaju da je to definisano i Ugovorom o radu, Etičkim kodeksom i Pravilnikom o kućnom redu Kliničkog centra Crne Gore.
- Pored toga, naloženo je svim korisnicima periodično mijenjanje šifri za pristup podacima sa uputstvima i instrukcijama za pravilnu upotrebu i onemogućavanje upotrebe šifri od strane drugih lica – kazali su Pobjedi iz KCCG, pojašnjavajući kakve su sigurnosne mjere preduzeli.
Kada je riječ o zaštićenosti informacionog sistema, pojašnjavaju da se Heliant nalazi na posebnoj hardverskoj platformi i da je izdvojen od ostalog dijela informacionog sistema KCCG.&nbsp;
- Heliant informacioni sistem ima implementirane standarde za zaštitu informacionog sistema. Oni su sertifikovani standardom EURO REK2 koji je specifičan zakonodavni okvir ili „standard“ za implementaciju i sprovođenje zaštite podataka o ličnosti u skladu sa pravilima EU – ističu iz KCCG.&nbsp;
Iz najveće zdravstvene institucije ističu da su svjesni da i pored svih uvedenih mjera, uvijek postoji rizik od zloupotrebe podataka.
- Naročito imajući u vidu da se informacioni sistem na mjesečnom nivou koristi za obradu podataka više desetina hiljada pacijenata, na oko 1.000 radnih jedinica – ukazali su iz KCCG.&nbsp;
Ombudsman je u mišljenju dao preporuku KCCG da u skladu sa zakonskim propisima preduzme odgovarajuće mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja i ukoliko nađe da ima osnova da pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Preporučeno je da KCCG implementira stroge kontrole pristupa ličnim podacima te da unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka, uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.&nbsp;
Traženo je od KCCG da organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.&nbsp;
Prema Pravilniku o zaštiti ličnih podataka KCCG, svako ko obrađuje lične podatke dužan je da izvrši propisane procedure i mjere zaštite podataka i zaštitu informacija koje je znao ili je upoznat sa njima u svom radu. Prije stupanja na dužnost, gdje se obrađuju lični podaci, zaposleni treba da daju posebnu izjavu, koja se odnosi na obavezu zaštite ličnih podataka. Iz potpisane izjave mora biti jasno da je lice upoznato sa odredbama ovog pravilnika i ZOPL, izjava mora da sadrži pouku o posljedicama povreda. Kršenje odredbi predstavlja disciplinsku povredu, za koje će biti pokrenut adekvatan disciplinski postupak.
Ugovori sa zaposlenima o čuvanju podataka su potpisani tek nakon slučaja curenja podataka novinarke Raičković, a kako je navedeno u Pravilniku, KCCG je obavijestio tužilaštvo o tome kako su podaci i odakle odštampani. Ipak, KCCG nije sproveo nijedan disciplinski postupak po ovom pitanju.

KCCG uveo ugovore o tajnosti, advokatu Mićoviću odgovornost ne traže

Ustavni sud usvojio je žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su 11. novembra prošle godine fizički brutalno napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, jer cijene da su protivustavno u pritvoru proveli 32 dana bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu.
- Javno saopštavanje odluke o produženju pritvora nakon objavljivanja presude, bez uručivanja pisanog rješenja duže od 30 dana, protivno je Ustavu. Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Z.B. i M.M, kojima je sudija Osnovnog suda u Podgorici nakon izricanja presude za napad na novinarku A.R, produžio pritvor. Oni su 32 dana proveli u pritvoru bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu - saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je utvrdio da je Osnovni sud 24. aprila odluku o produženju pritvora saopštio javno, dok je okrivljenima pismeni otpravak rješenja dostavljen tek 26. maja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - više od mjesec nakon izricanja presude.&nbsp;
- Osnovni sud u Podgorici se izjasnio da je odluka o produženju pritvora izrečena istovremeno sa osuđujućom presudom, u punoj sudnici pred brojnim prisutni građanima, o čemu su mediji izvijestili javnost - naveli su &nbsp;u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ocijenio da usljed propusta Osnovnog suda da odmah izradi i dostavi pismeni otpravak rješenja o produženju pritvora, nije postupljeno u skladu sa zahtjevom hitnosti propisanim Ustavom Crne Gore.
- Navedeno znači da nije u skladu sa načelom zakonitosti stav suda da javno objavljivanje rješenja znači i da je okrivljeni sa istim upoznat, s obzirom na to da je okrivljeni stvarno onemogućen u korišćenju pravnog lijeka u konkretnom slučaju - navodi se u odluci suda.&nbsp;
Ustavni sud je odbacio žalbe Bećirovića i Mijatovića u dijelu u kojem su tvrdili da nije postojala osnovana sumnja i posebne okolnosti za produženje pritvora.

Ustavni sud usvojio žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića jer im nije dostavljeno pisano rješenje o pritvoru

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je da je Klinički centar Crne Gore prekršio pravo pacijentkinje na privatnost, nakon što je ljekarski izvještaj novinarke Ane Raičković dospio u javnost.&nbsp;
Ljekarski izvještaj štampan je sa računara radnice KCCG koja je bila na bolovanju, a sistem Kliničkog centra ne omogućava provjeru s koje IP adrese je dokument odštampan, što otežava utvrđivanje odgovornog, prenosi CdM.&nbsp;
Institucija Ombdusmana preporučuje unapređenje zaštite podataka i disciplinske mjere protiv odgovornih.
Raičković je u pritužbi navela da je 28. marta ove godine tokom ročišta u Osnovnom sudu u Podgorici došlo do zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste dermatovenerologije Kliničkog centra Crne Gore. Izvještaj je priložio advokat odbrane u krivičnom postupku protiv četvorice okrivljenih zbog napada na nju, iako datira nekoliko mjeseci prije napada i nema veze sa samim događajem.
Odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, koji se terete za napad na Raičković, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.
Predsjednik Advokatske komore Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu. U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zaštitnik podsjeća da lični podaci pacijenata spadaju u privatni život i njihova zaštita je od ključnog značaja za očuvanje povjerenja u medicinsku struku.
- Otkrivanje povjerljivih zdravstvenih informacija bez saglasnosti pacijenta predstavlja kršenje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i člana 27 Zakona o pravima pacijenata - navodi se.
Domaći zakon, uključujući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, predviđa strogu zaštitu medicinskih podataka.
- Posebne kategorije podataka, kao što su informacije o zdravstvenom stanju pacijenata, mogu se obrađivati samo uz izričitu saglasnost osobe kojoj se podaci odnose - ističe se.
U konkretnom slučaju, podnositeljka pritužbe nije dala saglasnost za objavljivanje izvještaja, a Klinički centar nije mogao dokazati postojanje drugog pravnog osnova za njegovo objavljivanje.
Služba za kontrolu kvaliteta KC CG utvrdila je da je došlo do “curenja” podataka i povrede Zakona o pravima pacijenata.
Zaštitnik konstatuje da je Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra Crne Gore naknadno sprovela postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do distribuiranja ljekarskog izvještaja javnosti.
- Po sprovednom postupku utvrđeno je da je predmetni izvještaj štampan sa naloga QQ dana 29.5.2024. godine koja je i obavila ovaj ljekarski pregled, a zatim i sa naloga WW dana 26. marta 2025. godine koja se u vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju a prema njenoj izjavi nije nikog ovlastila da može da koristi njenu šifru u njenom odsustvu. Međutim, takođe je utvrđeno da kroz informacioni sistem Heliant nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, to u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi koje lice je štampalo ovaj izvještaj - navodi se u izvještaju.
Zaštitnik je zaključio da je došlo do kršenja člana 8 Konvencije, jer Klinički centar nije osigurao djelotvornu zaštitu podataka i spriječio neovlašćen pristup.
- Objavljivanje podataka trećim licima bilo je moguće zbog neadekvatnih zaštitnih mehanizama - ukazuje Zaštitnik.
Preporuke Zaštitnika Kliničkom centru Crne Gore su da se utvrde sve okolnosti neovlašćenog pristupa i pokrenu eventualni disciplinski postupci.
Takođe, KCCG se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa osjetljivim podacima, uključujući višefaktorsku autentifikaciju i enkripciju, ali i da organizuje obuke za zaposlene o zaštiti podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji.

Ombudsman: KCCG prekršio pravo Raičković na privatnost

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici još izviđa ko je predsjedniku Advokatske komore Danilu Mićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je on pokušao da uvrsti kao dokaz u postupku protiv njegovih branjenika Zorana Bećirovića, Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, kojima je u aprilu presuđeno za nasilničko ponašanje.
To je Pobjedi juče saopšteno iz ODT-a uz obrazloženje da se predmet nalazi u postupku izviđaja.
- U dosadašnjem dijelu postupka saslušana su određena lica. U cilju zaštite toka postupka u ovom trenutku nije moguće davati više informacija - kazali su Pobjedi iz tužilaštva.
Prethodno, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran za curenje ličnih podataka novinarke Raičković te da je njena medicinska dokumentacija poslata sa naloga doktorke Instituta za bolesti djece.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29. maja 2024, koja je obavila ovaj ljekarski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26. marta 2025. godine - saopštio je ranije ombudsman.
KCCG je, potom, zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj. Ono što je dodatno frapantno u cijelom slučaju jeste što je dr Đurišić, u vrijeme kada je izvještaj štampan, bila na bolovanju, pa je nesumnjivo utvrđeno da je njen računar zloupotrijebljen. Ona je direktoru Instituta za bolesti djece kazala da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu.
Sve prikupljene informacije nakon toga proslijeđene su Upravi policije na dalje postupanje.
Advokat Mićović je na ročištu koji se protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića vodio pred Osnovnim sudom, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz, na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev jer je dokumentacija nezakonito pribavljena.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Prema izvještaju koji je ombudsman dobio od KCCG u kome se kao datum pristupa podacima vidi 26. mart, i terminu suđenja na kome su podaci izneseni – 28. mart, zaključuje se da su nezakonito prikupljeni dva dana prije suđenja.
<h2>Povrijeđeno pravo na privatnost</h2>
Nakon neuspjelog pokušaja advokata Mićovića da se zaštićeni podaci Raičković uvrste kao dokaz na suđenju, Agencija za zaštitu ličnih podataka pokrenula je postupak da utvrdi kako su podaci novinarke Pobjede, koji se tiču njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica.
Međutim, postupak je prekinut kada se u slučaj uključilo Osnovno državno tužilaštvo.
Pored toga, Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) dostavilo je pritužbu Advokatskoj komori Crne Gore na postupanje advokata Mićovića i Marte Šćepanović, ali odgovor nijesu dobili.
Ombudsman je, u međuvremenu, utvrdio da je prekršen član 8 Evropske konvencije, te da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u područje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Posebno su istakli da KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka, te da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nijesu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve situacije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima, navodi se u izvještaju Zaštitnika.
<h2>Osuđujuća presuda za napadače</h2>
Zbog napada na Raičković i članove njene porodice koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ biznismen Zoran Bećirović osuđen je na godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora i u međuvremenu je napustio Istražni zatvor. Bećirovićev sin Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen. Presuda još nije pravosnažna.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije. Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković, pet mjeseci nakon napada.

Još utvrđuju ko je Mićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju Raičković

Da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama &nbsp;bilo adekvatno kažnjavano, u krivično, medijsko i zakonodavstvo koje se odnosi na zabranu diskriminacije i na rodnu ravnopravnosti, treba unijeti odredbe o seksizmu.
To je zaključak &nbsp;jučerašnjeg &nbsp;panela „Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, u kome su učestvovale novinarke, civilne aktivistkinje, političarke, državna tužiteljka i predstavnici OEBS-a.
- Inicijativu o seksistički zasnovanom nasilju nad novinarkama najprije ćemo podnijeti na Predlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je na ekspertizi Evropske komisije. Predlog izmjena KZ-a već predviđa oštrije kazne za napade na novinare, ali smatramo da to nije dovoljno sa aspekta zabrinjavajućeg trenda rasta rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, posebno verbalnog nasilja u online sferi - saopšteno je.&nbsp;
Krivičnim zakonikom, kako se dodaje, &nbsp;bi trebalo da se definiše koje su profesije od javnoga značaja, što je novinarstvo svakako, pa bi u tom smislu trebalo obezbjediti i zaštitu za sve žene koje obavljaju javne poslove, jer je online nasilje postalo sveprisutno.
- Preporukom Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa - navodi se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.
Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva, kako navode, dostavljeni DPNCG, pokazuju da je Državno tužilaštvo &nbsp;prošle godine formiralo 14 predmeta napada na novinare od čega je devet za novinarke. Za šest mjeseci ove godine od devet formiranih predmeta, šest se tiču novinarki.
Statistika Uprave policije takođe svjedoči da se povećava broj online prijetnji novinarima (na društvenim mrežama i putem komentara na portalima), pa ih je za prva četiri mjeseca bilo pet od ukupno prijavljenih šest.
Među novinarkama koje su bile meta rodno zasnovanih napada, zbog posla koji rade, su Ana Raičković (Pobjeda), Itana Kaluđerović (TVE), Dragana Šćepanović (Vijesti), koje su o tome govorile na panelu.
Seksističke i rodno zasnovane uvrede i prijetnje Ani Raičković i Dragani Šćepanović u komentarima na portalu Aktuelno, tužilaštvo tretira kao prekršaj. Zbog prijetnje Itani Kaluđerović na Facebooku da “pripazi na metak", &nbsp;tužilaštvo je podnijelo krivičnu prijavu koju je sud međutim odbacio i prekršajno kaznio počinioca. On je međutim krivično procesuiran zbog napada na policiju.
- Dodatan šok sam doživjela kad smo se sreli u Tužilaštvu. On je u izjavi rekao da nije mislio da mi prijeti nego je, nakon tragedije na Cetinju, htio da me upozori da možda metak ne zaluta, neko ga je naučio. Rekao je da nije znao da sam novinarka. Podsmijehnuo mi se kad me je ugledao u hodniku, što je nešto što ću se sjećati kad ga vidim i prokomentarisao da se digla buka kao da je počinio državni udar - rekla je.
Dragana Šćepanović rekla je da je rodno nasilje koje ja trpjela, kroz komentare na portalu Aktuelno, pored nje, uticalo i na njenu porodicu.&nbsp;
- U patrijahalnim, tradicionalnim i malim sredinama, taj vid nasilja postaje još izraženije i ostavlja posljedice i na međuljudske odnose, a može značajno da naruši i lični i profesionalni ugled - navela je.
Ana Raičković je rekla da se nakon što je dobila policijsku pratnju osjeća bezbednije, ali ne i bezbjedno. Omalovažavanje i vrijeđanje nje kao novinarke takođe ne prestaje u komentarima portala, čiji je vlasnik fizički napao.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević rekla je da je neophodmo unaprijediti zakonodavni okvir, jer tužioci dolaze u situaciju da neki događaj bude simpromatičan kao krivično djelo, ali da ga oni ne mogu tako tretirati jer nemaju zakonski osnov.
Kazala je da se seksistički i mizogini komentari tretiraju kao prekršaj i pozvala novinare, političarke i civilne aktivistikinje da prijavljuju svaki događaj koji doživljavaju kao napad jer kontinuirano ponavljanje određenog negativnog ponašanja na kraju može biti krivično djelo proganjanja.
Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković rekla je da 30 godina radi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i da je iskustvo pokazalo da samo oštra kaznena politika daje rezultate.
- Mi smo mentalitet koji kroz kazne mijenja ponašanje - rekla je, podsjećajući na slučajeve „užasnog govora mržnje i želje da im se naudi“ poslanicama Aleksandri Vuković Kuč i Draginji Vuksanović Stanković.
Pored oštrije kaznene politike predložila je veću žensku solidarnost i stalnu edukaciju novinara i urednika oko izvještavanja bez predrasuda i stereotipa, ukazujući na važnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnjenja.
Ona je, kao i većina učesnika panela, ukazala na veću odgovornost za širenje govora mržnje od strane javnih funkcionera, zalažući se da za njih budu oštrije sankcije jer imaju veći uticaj od običnih građana.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, koja je u više navrata bila meta mizoginije, predložila je da novinari dobiju status službenog lica. Rekla je da bi krivičnim zakonodavstvom trebalo propisati dvostruku ugroženost za novinarke, po osnovu posla od javnog značaja i po osnovu identiteta.
- Došli smo do dna - rekla je ona, navodeći da je zadovoljna jer je izmjenama KZ-a koji je ne ekspertizi u EK, predviđeno krivično djelo teški govor mržnje.
Potpredsjednica GP URA Milena Vuković ukazala je da političari ne razumiju ovu problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote, umjesto znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo za žene.
Više učesnika kritikovalo je nedavno izjavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je targetirao pojedine medije i novinare, optužujući ih da rade za kriminalne klanove. To je na žalost stara praksa, koji nijesu prekinuli ni sadašnji zvaničnici.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom sprovodi projekat “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.&nbsp;
NVO UZOR je u okviru istog projekta izradio Vodič za zaštitu novinarki, koji sadrži analizu pravnog okvira i preporuke ( <a href="https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki" target="_blank">https://uzor.me/vodic-za-zastitu-novinarki</a>).

Inicijativa: U zakone uvesti seksitički zasnovano nasilje nad novinarkama

Viši sud odbio je kao neosnovanu žalbu na rješenje o produženju pritvora Zoranu Ćoću Bećiroviću i njegovom tjelohranitelju i službeniku MUP-a Mladenu Mijatoviću koji su nepravosnažno osuđeni na godinu i deset mjeseci zatvora zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Žalbu na rješenje o produženju pritvora Bećiroviću i Mijatoviću podnijeli su braniteljka okrivljenih, advokatica Marta Šćepanović i advokat Danilo Mićović, zbog, kako su naveli, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Ustava Crne Gore, povrede člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U rješenju Višeg suda se navodi da žalbe nijesu osnovane.
- Viši sud u Podgorici je, na sjednici vijeća, ispitao pobijano rješenje i cijenio navode izjavljenih žalbi, te razmotrio cjelokupne spise predmeta, pa je utvrdio da je prvostepeni sud dao detaljne i jasne razloge o odlučnim činjenicama - navodi se u obrazloženju Višeg suda.
Po ocjeni ovog vijeća, prvostepeni sud je pravilno ocijenio da postoje posebne okolnosti koje opravdavaju produženje pritvora. Iako Zoran Bećirović ranije nije pravosnažno osuđivan, po ocjeni ovog suda, to ne znači da on neće počiniti djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo pa se stoga moraju uzeti u obzir okolnosti koje se tiču njegove ličnosti i njegovog ponašanja u odnosu na oštećenu Raičković.
- Ovakvo ponašanje okrivljenog Bećirovića, za koje postoji osnovana sumnja, upućuje na zaključak da ispoljena količina bezobzirnog ponašanja, prije svega u odnosu na oštećenu Raičković, a sve u vezi sa obavljanjem njenog novinarskog posla, kao i ozbiljnost upućene prijetnje, ukazuje da je okrivljeni ispoljio visok stepen namjere da tu prijetnju i ostvari, pa sve navedeno, i po ocjeni ovog vijeća, a nasuprot navodima izjavljene žalbe, predstavlja posebne okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni, u slučaju boravka na slobodi izvršiti krivično djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo. Upravo navedene okolnosti razložno opravdavaju da se zarad opšteg interesa, osnovna ljudska prava pojedinca ograniče, pri čemu je riječ o ograničenjima koja su u skladu sa zakonom i u skladu sa načelom proporcionalnosti, pa je ova odluka u konačnom upodobljena sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava - stoji u obrazloženju rješenja Višeg suda.
Bez uticaja su, kako je pojašnjeno, žalbeni navodi da okrivljeni Zoran Bećirović do sada nije osuđivan, da je nenasilan, i sa ozbiljnim privatnim poslovima i investicijama u zemlji i inostranstvu, pa se zaključuje kako ne može postojati opasnost da će okrivljeni izvršiti bilo koje krivično djelo koje bi ugrozilo teško stečenu poslovnu reputaciju i ugled.
– Kod svih prethodno navedenih činjenica, okolnosti pod kojima se kako se to osnovano sumnja odigrao kritični događaj, prijetnji koje je okrivljeni uputio oštećenoj, ukazuju da opasnost od ponavljanja djela nije prošla, odnosno da nije prošla opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Naprotiv, ukazuju da su narušeni i konfliktni odnosi koji su kako se osnovano sumnja i doveli do ove životne situacije, i dalje postoje, a tim prije i opasnost od ponavljanja djela, odnosno opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Po ocjeni ovog vijeća, svrha navedenog pritvorskog osnova ne bi se mogla ostvariti nekom drugom zakonskom mjerom iz čl.163 ZKP-a, odnosno mjera pritvora javlja se kao nužna, navedeno je u obrazloženju.
Sudija Ilija Radulović je 24. aprila izrekao presudu okrivljenima za napad 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet.
Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.
- Sud je poklonio vjeru iskazu Ane Raičković koja je u odnosu na veći dio događaja zaista detaljno i jasno predstavila što se sve dešavalo u noći napada i iskaz je u bitnom utvrđen pregledanjem video-snimka - objasnio je sudija Radulović.
Naglasio je i da je njen iskaz potvrđen video snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.
Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković, pet mjeseci nakon napada.

Postoji opasnost da bi Bećirović i Mijatović puštanjem na slobodu ponovo napali Raičković

Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran je za curenje zaštićenih podataka iz zdravstvenog kartona novinarke Pobjede Ane Raičković, koji su došli do Danila Mićovića, branioca optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i članovima njene porodice.
To se navodi u odgovoru koji je Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) donijela na pritužbu Sindikata medija Crne Gore.
Advokat Mićović je, u postupku koji se zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje vodio protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev.
Nakon toga, KCCG je, po zahtjevu Sindikata medija, utvrdio da je došlo do povrede prava Ane Raičković, dok je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet po službenoj dužnosti kako bi ispitao ko je Mićoviću dostavio zaštićene podatke.
<h2>Dokumentacija poslata sa računara doktorke koja je na bolovanju</h2>
Ombudsman je, na zahtjev Sindikata medija Crne Gore, 28. marta pokrenuo ispitni postupak na rad KCCG-a. Klinički centar je nakon toga obavijestio Zaštitnika da su sproveli postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je ljekarski izvještaj distribuiran javnosti.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29.05.2024. koja je obavila ovaj ljekaski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26.03.2025 - saopštio je Ombudsman.
Naveo je da je KCCG zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj.
- On je naveo da se dr Đurišić za vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju, a na kojem se nalazi i dalje. Takođe, ista je direktoru Instituta navela da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu - navodi se.
Iz KCCG-a su Ombudsmanu kazali i da kroz informacioni sistem nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, pa da nije moguće utvrdititi ko ga je štampao.
KCCG je takođe sve prikupljene informacije proslijedio Upravi policije na dalje postupanje.
<h2>Prekršen član 8 Evropske konvencije</h2>
Zaštitnik je podsjetio da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u podrčuje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Zaštitnik smatra da otkrivanje izvještaja ljekara specijaliste, koji sadrži vrlo osjetljive i lične podatke, predstavlja miješanje u pravo pacijentkinje na poštovanje privatnog živaota.
Ombudsman je dalje konstatovao da ni KCCG nije osporio da do takvog curenja podakta došlo. Ipak, istakao je i da ta zdravstvena ustanova mora osigurati da su posebne kategorije podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, na odgovarajući način zaštićeni od neovlašćenog pristupa, objavljivanja i zloupotrebe.
- Po ocjeni Zaštitnika, praktična i efikasna zaštita, kako bi se isključila svaka mogućnost neovlašćenog pristupa na prvom mjestu, ovdje nije pružena. Zaštitnik ne može a da ne zaključi da je u relevantnom trenutku KCCG propustio svoju pozivitnu obavezu prema članu 8 stav 1 Konvencije da osigura poštovanje privatnog života podnositeljke pritužbe. Stoga je došlo do kršenja člana 8 Konvencije”.
<h2>KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka</h2>
Ombudsman je zaključio da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nisu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve sitaucije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima - dodaje Zaštitnik.
Po mišljenju Zaštitnika, nesporno je da podaci iz privatnog života Raičković vode porijeklo iz baze podataka KCCG-a, kao rukovodioca zbirke ličnih podataka.
- Iako ovaj organ nakon sprovedenog postupka nije mogao identifikovati lice koje je štampalo ovaj izvještaj, teško je dati drugo objašnjenje osim da je KCCG uopšteno uzevši dozvolio da takvo curenje bude moguće, čime se uključuje njegova odgovornost - naveo je Ombudsman pozivajući se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju M.D. protiv Španije od 28.06.2022.
<h2>KCCG da postroži pristup zbirkama ličnih podataka građana</h2>
Zaštitnik je u preporukama KCCG-u naveo da ta zdravstvena ustanova treba da utvrdi sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja, te da, ukoliko ima osnova, pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
KCCG-u se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa zbirkama ličnih podataka, te unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka – uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.
Ombudsman je preporučio i da KCCG organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.

Ombudsman: KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka novinarke Ane Raičković

Kolašinac Vukota Popović, poslovni saradnik i prijatelj biznismena Zorana Bećirovića 28. marta mobilnim telefonom krišom je fotografisao vještaka neuropsihijatrijske struke Željka Golubovića dok je sjedio ispred kancelarije Osnovnog suda, kako bi kada sretne njegovu suprugu, sa kojom je u rodbinskoj vezi „dokazao da ga dr Željko nije prepoznao“. Novinarka Pobjede Ana Raičković i njene dvije koleginice slučajno su se „našle“ na fotografiji i nijesu bile predmet njegovog interesovanja, jer, kako je Popović kazao, nije znao ko su one.&nbsp;
Interesantno je da je Popović tvrdio da nije znao ko je Raičković, a pratio je i ranije suđenje bliskom prijatelju i poslovnom saradniku Zoranu Bećiroviću koji je tada bio u pritvoru pet mjeseci zbog napada na novinarku i članove njene porodice u novembru prošle godine. &nbsp;
Raičković je nakon saznanja da je Popović fotografisao prijavila nadležnima ovaj događaj, navodeći da ne zna zbog čega je Popović fotografisao, ali da je to uradio krijući i na mjestu gdje je to zabranjeno. Kazala je da se osjećala neprijatno zbog toga, jer je to uradio krišom, a ni motiv joj nije poznat, s obzirom na činjenicu da je njena fotografija dostupna u medijima koji su izvještavali o ovom događaju.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu, obrazlažući da se u toku izviđaja nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je Popović namjenski fotografisao Anu Raičković, s obzirom da iskaz Željka Golubovića potvrđuje navode prijavljenog i samu prirodu i postavku ljudi na fotografiji.&nbsp;
- U konkretnom slučaju prijavljeno djelo nije krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, već bi se eventualno moglo raditi o krivičnom djelu neovlašćeno fotografisanje iz člana 174 stav 1 Krivičnog zakonika, koje se goni po privatnoj tužbi - navodi se u rješenju Osnovnog tužilaštva.&nbsp;
U obrazloženju tužilaštva se navodi da je Popović, dok je čekao početak suđenja, primijetio svog prijatelja dr Željka Golubovića, koji je sjedio za stolom, a pored njega su sjedjela tri ženska lica, koje ne poznaje.&nbsp;
- Pozdravio se sa Golubovićem, ali ga on nije prepoznao, pa se vratio na svoje mjesto, nakon čega je izvadio telefon i fotografisao Golubovića, a u namjeri kada sretne njegovu suprugu, da joj kaže da ga Željko nije prepoznao, a kao dokaz da joj pokaže njegovu fotografiju, za koju je naveo da je pokazao policijskom službeniku, a na kojoj se između ostalog, nalaze i tri ženske osobe - piše u rješenju tužilaštva.&nbsp;
Kako se dodaje, Raičković je prvi put vidio na nekom od prethodnih suđenja i od njega joj ne prijeti nikakva opasnost.&nbsp;
Pojasnio je da je kasnije sreo Golubovića i da mu se on obratio riječima: „Bale, izvini, ja te nijesam prepoznao, nešto sam pisao, a i dugo se nijesmo vidjeli“.&nbsp;
Golubović je naveo da mu je prišao muškarac u zelenoj maskirnoj jakni i pružio mu ruku, ali da mu je on rekao da se vrati na svoje mjesto. Nakon toga prišla mu je druga osoba i saopštila da je to Bato Majov, misleći na njegovog oca sa kojim je on obavljao praksu, jer je otac Vukote Popovića bio čuveni internista.
Istakao je da je nakon toga zamolio tu osobu da se izvini Popoviću i kaže mu da ga nije prepoznao.&nbsp;
Popović je dugogodišnji blizak saradnik i prijatelj Zorana Bećirovića koji je nepravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog napada na Raičković i članove njene porodice 10. novembra prošle godine, ispred restorana „Gurman“.&nbsp;
Bio je izvršni direktor kompanije „DL Montenegro“, a trenutno je na čelu nekoliko kompanija čiji je krajnji vlasnik „Caldero Trading“ – Bećirovićeva kompanija koja je bila uključena u njegovu kupovinu zemljišta od bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.
„Caldero Trading“ bila je pod lupom crnogorskih medija zbog serije sumnjivih transakcija, koje su bile predmet brojnih istraživačkih tekstova.
Pored toga, Popović je svjedočio pred sudom u vezi sa fizičkim &nbsp;napadom na, sada pokojnog, Dragana Bećirovića u Kolašinu 2008. godine. Popović je kao prvobitno ispričao ko je sve učestvovao u napadu, da bi kasnije promijenio iskaz.
Dragan Bećirović ubijen je 10. aprila 2011. godine u Budvi, a zbog tog zločina uhapšen je Marko M. Šaranović Danilovgrađanin, koji je u zatvoru od 2015. godine.

Popović tvrdi da je fotografisao vještaka Golubovića jer su prijatelji, a da su Raičković i dvije novinarke ,,slučajno upale u kadar“

Agencija za zaštitu ličnih podataka donijela je rješenje kojim se prekida postupak nadzora, dok Osnovno državno tužilaštvo ne okonča postupak i utvrdi ko je predsjedniku Advokatske komore Danilu Miićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je on dostavio sudu, pokušavši da je uvrsti kao dokaz u postupku protiv njegovih branjenika Zorana Bećirovića, Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, kojima je nedavno presuđeno za nasilničko ponašanje.
U obrazloženju rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka se navodi da su od Sindikata medija Crne Gore dobili inicijativu u kojoj se navodi da je 28. marta u Osnovnom sudu u Podgorici, došlo do ozbiljne zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste kada je advokat odbrane priložio izvještaj, koji datira nekoliko mjeseci prije napada, te nije ni na koji način povezan sa samim napadom.
- Curenjem ovako povjerljivih informacija iz KCCG, na štetu novinarke Raičević, grubo je prekršeno njeno pravo na privatnost, koje je zagarantovano članom 27 Zakona o pravima pacijenata, navodi se u inicijativi Sindikata medija Crne Gore.
Iz AZLP se pozivaju na član 73 Zakona o zaštiti podataka, kojim je propisano da se na postupak i način vršenja nadzora, obaveze i ovlašćenja kontrolora i druga pitanja od značaja za vršenje nadzora shodno primjenjuju propisi kojima je uređen inspekcijski nadzor i upravni postupak.
- Članom 104 stav 2 Zakona o upravnom postupku propisano je da ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnin sudom, odnosno drugim organom. Saglasno stavu 5 ovog člana Zakona propisano je da se o prekidu upravnog postupka zbog rješavanja prethodnog pitanja donosi rješenje, precizirali su iz AZLP.
Savjet Agencije nalazi da zakonska odredba iz čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku nesumnjivo obavezuje organ, koji vodi upravni postupak, da prekine isti saznanjem da će pokrenuti postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom. Pojašnjeno je da bi nastavak postupka nadzora od strane ove agencije, mogao imati direktan uticaj na postupak koji je u toku, a koji bi bio suprotan načelu pravne sigurnosti i efikasnosti, kao i načelu supsidijarnosti.
Podsjetimo, advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, biznismen Zoran Bećirović osuđen je godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora. Bećirovićev sin – Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije.
Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Raičković je dan prije izricanja presude okrivljenima dodijeljena policijska pratnja.

Čekaju da ODT utvrdi ko je dostavio ljekarsku dokumentaciju Mićoviću

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: ana-raickovic