Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Informacije Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) o zatvorenoj ruskoj zajednici koja živi na Krivošijama, kao i o procedurama i radnjama koje ANB eventualno preduzima povodom toga, označene su kao tajni podaci.
To je odgovor koji je ANB dostavila portalu Standard nakon pitanja u vezi sa kontroverzama koje prate izgradnju privatnog naselja i crkve na Krivošijama, te poslovanjem firme Sveti Benedikt DOO, za koju se sumnja da stoji iza projekta, kao i zatvorene ruske zajednice koja tamo živi.
Standard je ANB pitao o porijeklu novca uloženog u kupovinu zemljišta i izgradnju, eventualnim vezama investitora sa stranim strukturama, o zatvorenosi i organizaciji zajednice koja živi u kompleksu, kao i o bezbjednosnim rizicima za državu i lokalno stanovništvo.
ANB je na ova pitanja dostavila zakonski okvir u kojem postupa, uz jasno naglašavanje da su radnje i metode Agencije, kao i postupanje po konkretnim predmetima, tajni podaci.
- Sredstva i metode propisane Zakonom o ANB koje ANB primjenjuje u radu predstavljaju tajni podatak. ANB je, shodno zakonskim odredbama, dužna da prilikom raspolaganja podacima označenim stepenom tajnosti primjenjuje propisani nivo mjera zaštite podataka i koristi ih isključivo u svrhu radi koje su dostavljeni - navodi se u odgovoru ANB portalu Standard.
Portal Standard je u tekstu „Sveti Benedikt i tajne naselja na Krivošijama: ruske veze i firma bez kapitala u vlasništvu austrijske državljanke Darinke Hrnjez“ ukazao na niz nelogičnosti i sumnjivih okolnosti u vezi sa pomenutom firmom.
Prema zvaničnim registrima, Sveti Benedikt DOO je osnovan 14. marta 2024. godine, registrovan za promet nekretnina, a jedini vlasnik i direktor je austrijska državljanka Darinka Hrnjez. Iako firma nema vidljiv kapital, investitore ni finansijsku podršku i iako je poslovala sa neto negativnim rezultatom kupila je više hiljada kvadratnih metara zemljišta na području Krivošija i započela izgradnju zatvorenog kompleksa, uključujući i vjerski objekat za koji mještani tvrde da je “ruska crkva”.
Prema navodima iz lokalne zajednice i poslanika koji su obilazili lokaciju, u kompleksu živi zatvorena ruska zajednica, a izgradnja je sprovedena mimo jasnih urbanističkih i administrativnih procedura, dok su na parcelama 657/14 i 657/15 (KO Gornje Krivošije / Dragalj) registrovani objekti čije porijeklo i namjena nijesu javno objašnjeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4731%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenezic-nelegalni-objekti-u-selu-dragalj-podsjecaju-na-one-u-susjednim-zemljama-koje-sluze-za-regrutovanje-i-obuku-vojnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

ANB: Informacije o zatvorenoj ruskoj zajednici na Krivošijama nose oznaku „tajno“

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Marija Žižić

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Ovaj postupak je samo paravan za političku naručenu diskreditaciju. Nema veze sa pravom i pravdom uz odsustvo ljudskosti, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje, kazao je u Višem sudu u odbrani suspendovani službenik ANB-a Petar Lazović.
Specijalno državno tužilaštvo označilo je nekadašnjeg policajca Miletu Ojdanića i bivšeg policajca Ljuba Milovića da su bili na čelu kriminalne grupe koja je odgovorna za više krivičnih djela, između ostalog i za šverc 4,3 tone kokaina.
Lazović je u detaljnoj odbrani kategorično negirao navode optužnice da je radio u interesu kavačke grupe, da je mučio osobe iz suprotstavljenog klana i da ima bilo kakve veze sa švercom droge.
On je kazao da njegove argumente, činjenice nijesu nikada uzete u obzir bez obzira na četiri žalbe koje je usvojio Ustavni sud.
On je naglasio da se postupak vodi sa adrese koja nije sudnica i da se odluke donose da bi se zadovoljili pojedini političari.
- U ovom postupku ništa nije slučajno, niti se radi o greškama ili o neznanju. Vjerujem da se radi o strahu zbog medijskog i političkog pritiska koji ne jenjava na javno mnjenje i od mene prave da "sam gori od crnog đavola" i da sam "kriv za sve i svašta u Crnoj Gori" - decidan je bio Lazović.
On smatra da senzacionalističkim izvještavanjima želi se napraviti neprimjeren pritisak na pravosudne organe, a da bi se otežao njegov položaj i položaj njegove porodice.
- U tome se uspjelo. Najteže mi pada procesuiranje mog oca - kazao je Lazović.&nbsp;
Objasnio je da je radio kao operativac u ANB i da je 2019 godine prešao u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala.
Lazović je rekao da je radio danonoćno i da je upravo Sektor spriječio najteža krivična djela a dosta slučajeva je procesuirano upravo na osnovu njegovih operativnih podataka.
- Ja sam operativac koji je spreman na sve da dođe do određenih podataka za interes države Crne Gore. Spreman sam sve da uradim za Crnu Goru, ali ne i svašta - kazao je Lazović.
Naveo je samo neke od predmeta koji su upravo realizovani na osnovu njegovih informacija - zapljena više od 500 kilograma droge u Hamburgu, realizovanje akcije šverca skanaka na Bojani, sprječavanje likvidacije kod Višeg suda, osujećenje napada na sutkinju Specijalnog odeljenja.
On je naglasio i da je podatke do kojih je dolazio dijelio sa svojim pretpostavljenim, ali o izvorima i informatorima, kako kaže, ne želi da govori zbog njihove zaštite ali i zbog zaštite svoga života.
Optužnicu je ocijenio da je bez utemeljenja, te i da je plod tužilačkog zaključka bez dokaza.
U prilog svojoj tvrdnji da je posao radio odgovorno naveo je i da je operativnim radom došao do više svjedoka saradnika a neki su bili upravo protiv kavačke grupe za koju ga SDT tereti da je radio.
- Postupci protiv mene su iskonstruisani i to je očigledno, jer hoće da me prikažu da sam odgovoran za sve i svašta - smatra Lazović.
On je na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao da nikada nije koristio telefone sa skaj aplikacijama.
I optuženi Milan Popović negirao je sve navode iz optužnog akta i ustvrdio da nikada nije boravio u Ekvadoru, niti je učestvovao u prenošenju droge.
SDT je ovom optužnicom osim Milovića, Ojdanića, Lazovića, Popovića obuhvatilo i bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Lazović: Postupak nema veze sa pravom i pravdom, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje

17.10
16:45h﻿
Sve što je moj drug Žekson sinoć rekao u jednoj TV emisiji, a tiče se uređivačkog novinarstva (recimo, prije i poslije referenduma), a tiče se uticaja pisanja na politiku, na volju birača - legitimno je.
I ništa sporno.
Ali, Aco je dijelom u zatvoru i zbog toga.
Da razmišljam iz vizure nekih tužilaca kada je u pitanju moj kum, onda su sinoć mogli da uhite mog druga Žeksona.
Naravno, ja to ne bi ni u primislima nikad uradio, ja bih samo pozvao Demokrate i ine borce za slobodnu biračku volju da pojasne da li je Žekson sinoć nesto uradio što Aco nije.
Nego.
Ja sam prije dva mjeseca u jednoj od kolumni napisao da će sljedeći premijer biti Andrija Mandić jer će njegova partija 2027. biti najjača na tom političkom krilu. Pa sada neka neko kaže da ja i sinošnji gost u emisiji ne mislimo isto.
Osim oko jedne stvari.
Zna se koje.
Ali, dobro. Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa.
Tako je i Mandićeva reakcija na rezultate istraživanja bila očekivana. Posebno kada je rekao da je PES najjača partija. Iako zna da nije. Znam da će kao mudar čovjek spustiti Demokrate jos malo niže da ne bi 2027. godine trazili i ANB.
Kao pametan, zna da Bogdanović samo smeta umjetničkom dojmu vlasti i najradije bi ga pedalirao, ali će ga pustiti da ubuduće on i njegovi upravljaju agrarom.
Tu će najmanje nervirati i ove i one. Dakle, sve redom.
Iako će, na Mandića mislim, on dobiti sve članove i simpatizere PES-a i ovih drugih, znate kojih, do 2030.
Sve.
P.S: Aco je slao poruke svima. Pa i meni. I ja njemu.
I to neka bude dostupno čitaocima, ako neko bude imao volju za tim.
Dopisivao se i sa novinarima svih medija. Bez izuzetaka.&nbsp;
Ja gledao.
Recimo, poruku novinara sa mora "Brate, kako sam ovo napisao".
I ne vidim ništa strašno i neobično u tome.
Ali, ako se u javnosti daju poruke prema nekima, neka se daju sve poruke.
Možda ne bi bilo, u tom slučaju, kontarevolucionarnog djelovanja protiv ustavnog poretka. Ni manje ni više.
P.S.1: Sve što može da se desi je da napadni senzacionalizam proguta senzacionalistu.
P.S.2: Da bi smo mogli biti objekti i subjekti manipulacije, da bi smo mogli manipulisati sami sobom - to nam nikada ne bi palo na pamet. A samomanipulacija je najčešći oblik prilagođavanja svijetu - Pekić (Kako upokojiti vampira).

Zoran Piperović

Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa

Bilo bi elementarno korektno i veoma važno kada bi predsjednik države, kao član Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Savjeta za odbranu i bezbjednost, rekao na koju ambasadu misli, ocijenio je za Antenu M poslanik SD-a i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević.
Podsjetimo, predsjednik države Jakov Milatović je juče tokom skupštinskog zasijedanja kazao da je direktor ANB-a, Ivica Janović, na tu funkciju naimenovan zato što je brat poslanika PES-a, i to uz pomoć ambasade jedne strane države.
- Jer je kontekst jedan ako se radi o nekoj ambasadi nama partnerske NATO države, pa to možemo razumjeti kao dobronamjeran savjet ili sugestiju da bi bilo dobro da se neki kadar nađe na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, koja je žila kucavica bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori, koja je NATO članica, ili se radi o ambasadi neke države koja potencijalno sprovodi maligni uticaj u Crnoj Gori - poručuje Zirojević.
Poslanik SD-a podsjeća i kako je aktuelni savjetnik predsjednika države, a nekadašnji direktor ANB-a, Dejan Vukšić, izabran za nosioca liste Za budućnost Kotora na lokalnim izborima 2020. godine.
- Pod pokroviteljstvom nekih ambasada za koje smo sigurni da sprovode maligni uticaj u Crnoj Gori. Ja ću podsjetiti da je on imao čak i fotografije iz kampanje sa licem koja se nalazi na Crnoj listi SAD-a, tako da mislim kada govorimo o ovoj temi, a jedan sam od poslanika koji nije glasao za izbor direktora ANB-a i koji je to obrazložio na tadašnjoj sjednici, ipak da je predsjednik države najmanje pozvan da govori o načinu izbora direktora ANB-a - poručuje Zirojević.
Podsjetimo, Milatović je juče pozvao nadležne organe da ispitaju ovaj slučaj.

Zirojević: Milatović da kaže koja ambasada je uticala na izbor Janovića

Crnogorski forum izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih i evropskih poslova Filipa Ivanovića koji je putem društvenih mreža iznio tvrdnju da je u toku „vjerovatno najveća akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja do sada“ - u trenutku kada nijedna nadležna institucija nije dala zvanične informacije o toj akciji. To, cijene u Crnogorskom forumu, otvara pitanje na osnovu čega je Ivanović došao do takvog saznanja i da li je tom izjavom prekršio zakonske norme o čuvanju službenih i tajnih podataka.
- Ukoliko je informacija o akciji bila povjerljivog karaktera, a Ivanović je, mimo zakonom utvrđenih procedura, imao pristup tim podacima i javno ih iznio, onda postoji osnovana sumnja da je došlo do neovlašćenog odavanja službene tajne. Zakon o tajnosti podataka, kao i Krivični zakonik Crne Gore, jasno definišu koje informacije se smatraju tajnim i ko smije njima raspolagati. Osim toga, izjava potpredsjednika Vlade u kojoj se unaprijed procjenjuje značaj i razmjer akcije, dok ona još nije zvanično potvrđena, može biti shvaćena kao politički pritisak na pravosudne organe i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti - istakli su u Crnogorskom forumu.
Oni zahtijevaju da nadležne institucije, prije svega Specijalno državno tužilaštvo i Agencija za nacionalnu bezbjednost, utvrde je li potpredsjednik Vlade neovlašćeno došao do osjetljivih informacija, te da li je njihovo iznošenje u javnost moglo ugroziti tok istrage, bezbjednost službenika ili sam ishod akcije.
- Ukoliko se potvrdi da je došlo do curenja podataka ili zloupotrebe službenog položaja, tražimo da se pokrene postupak protiv odgovornih lica u skladu sa zakonom - dodali su u Crnogorskom forumu.
Apeluju i na vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca da povede računa da se ovakve akcije i postupci ne sprovode selektivno, jer se stvara utisak da se represivne mjere pretežno primjenjuju protiv funkcionera koji su obavljali dužnosti u vrijeme bivše vlasti, dok se u mnogim drugim slučajevima ne postupa ili se izbjegava reagovanje.
- Kako se ne bi stvarao osjećaj političke pristrasnosti u radu tužilaštva, podsjećamo na brojne situacije i lica koja su trebala biti predmet postupanja Specijalnog ili Osnovnog državnog tužilaštva, a protiv kojih ni do danas nije pokrenut nijedan postupak. Posljednji primjer koji budi sumnju u selektivnost rada tužilaštva jeste slučaj sa spomenikom ratnom zločincu, gdje ni nakon više dana nema reakcije na činjenicu da je spomenik uklonjen pod nerazjašnjenim okolnostima, a da nijedno odgovorno lice nije privedeno da objasni ko je, kada i zašto sakrio ili izmjestio taj spomenik, iako je mitropolit Metodije dao jasne javne izjave koje ukazuju na mogućnost da su lica iz Crkve imala informacije o tome - naveli su oni.
Ovakvo nepostupanje tužilaštva otvara, podvlače u Crnogorskom forumu, ozbiljna pitanja o njegovoj volji da djeluje jednako prema svima, a stvara se i osjećaj da se izbjegava suočavanje sa određenim strukturama, kao što je Srpska pravoslavna crkva.
- To kod građana izaziva duboku nesigurnost i gubitak povjerenja u jednakost pred zakonom. Crnogorski forum podsjeća da se borba protiv organizovanog kriminala mora voditi kroz institucionalne i zakonite mehanizme, bez političkih pritisaka i manipulacija. Javnost ima pravo da bude informisana, ali ne po cijenu kompromitovanja istraga i podrivanja pravnog poretka. Zbog toga zahtijevamo da se u ovom slučaju utvrdi puna odgovornost, bez obzira na funkciju koju neko obavlja, i da se hitno preduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih situacija u budućnosti - naglasili su oni.
Pozivaju i civilni sektor, medije i međunarodne partnere da pomno prate ovaj slučaj i podrže očuvanje nezavisnosti institucija koje se bave istragama i borbom protiv kriminala.
- Ukoliko ne dobijemo jasne odgovore od nadležnih u najskorijem roku, Crnogorski forum će pokrenuti dodatne inicijative i javne aktivnosti s ciljem zaštite zakonitosti, institucionalnog integriteta i transparentnosti u postupanju državnih organa - zaključili su u saopštenju.

CG forum: Ivanovićeva izjava o „ vjerovatno najvećoj akciji SDT“ može biti shvaćena kao politički pritisak i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, Ivica Janović sastao se danas sa Nj.E. ambasadorom Estonije u Crnoj Gori Raulom Tomasom, u cilju razmjene mišljenja o jačanju saradnje u oblasti bezbjednosti i iskustava u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova, saopšteno je iz ANB-a.
- Ambasador Tomas je naglasio značaj partnerstva Crne Gore sa saveznicima unutar NATO-a, istakavši da Estonija snažno podržava evropski put Crne Gore i njene napore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- navodi se u saopštenju.
Iz ANB-a ističu da su sagovornici tokom razgovora iskazali opredijeljenost za dalji razvoj i produbljivanje partnerskih odnosa, u duhu zajedničkih vrijednosti i u skladu sa evropskim bezbjednosnim principima i standardima.

Janović sa Tomasom: Estonija uz Crnu Goru na evropskom putu

Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Službeni automobili Agencije za nacionalnu bezbjednost dijele se nemilice, tvrde izvori Portala ETV iz tajne službe, „a pola operativaca nema auta, dok onih pola što ima, dobar dio vozila se raspada“, dodaju oni.
Prema njihovim riječima, vozilo ANB koristi Branko Krvavac, glavni savjetnik premijera Milojka Spajića, ali i Spajićeva supruga, dok je jedan automobil ustupljen kabinetu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića.
Dodaju da službeno vozilo koristi i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Bato Milić, iako, kažu naši sagovornici, on uopšte ne dolazi na posao.
- Pola države vozi naša auta. Slupali su jedan „tuareg“. Nema zakonskih prepreka da im se ustupaju naši automobili, ali je logično pitanje - ako ih Agencija kupuje od svog budžeta, logično je da su nam potrebna, a ako nam ne treba toliki vozni park – zašto bacaju pare?! Preko Agencije se nabavljaju neka specijalna vozila, recimo koja idu preko tajnih nabavki iz bezbjednosnih razloga, kao što su „blinde“ za štićene ličnosti. Ali, stvarno je nejasno zašto bi Agencija kupovala „škode“ ili „tuareg“ iz svoga budžeta i onda ih davala drugima. Ili su sve potrebe operativnog sastava zadovoljene, pa ostalo viška – kažu sagovornici Portala ETV iz ANB.
Dnevnik Vijesti krajem avgusta objavio je da i ministar pravde Bojan Božović raspolaže automobilom ANB – vozi „škodu superb 2.0 TDI“, iz 2024. godine.
Iz tajne službe odbili su da saopšte Vijestima koliko su putničkih automobila kupili u posljednjih pet godina i koliko su ih platili, jer, kako su kazali, ti podaci mogli bi da ugroze nacionalnu bezbjednost, zbog čega su podaci o voznom parku ANB označeni stepenom tajnosti.
- Imajući u vidu specifičnost ANB-a, te nadležnosti koje ona ima, razumljivo je da pojedine detaljne informacije ne budu dostupne javnosti, ali podatak o, na primjer, ukupnom broju vozila i vrijednosti voznog parka ne bi trebalo da bude tajna. Oni podaci do kojih smo mi dolazili, a potiču iz zvaničnih evidencija MUP-a, pokazuju nam da je u februaru prošle godine ANB raspolagala sa 119 vozila – kazala je Vijestima Dragana Jaćimović iz Instituta alternativa.
Portal Standard objavio je u februaru da je službeni automobil za premijera Spajića kupljen preko ANB.
Krajem naovembra prošle godine ANB je raspisala tender za kupovinu devet novih automobila vrijednosti 212.840 eura bez PDV-a i to po principu, kako je tada objavio dnevnik Dan, „staro za novo“. Stara vozila bila su procijenjene vrijednosti 47.800 eura. Preostalih 165.040 eura Agencija je trebalo da doplati.

Kaćuša Krsmanović

Vozila ANB-a koriste kabinet Andrije Mandića, savjetnik premijera Branko Krvavac, premijerova supruga...

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: anb