Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i trebalo bi da postane njena članica naredne godine - objavio je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) premijer te zemlje Andrej Plenković.
Hrvatska je, kako naglasio, ispunila uslove u 20 od 25 odbora, te u 25 od 26 pododbora.
- Sproveli smo veliki reformski put i vjerujem da ćemo cijeli proces uspješno završiti u narednoj godini - objavio je Plenković nakon sastanka sa čelnikom OECD-a, Mathiasom Cormannom u Parizu.
On je dodao da je Hrvatska zahvalna na kontinuiranoj podršci u procesu ulaska u OECD, što je nazvao "preostalim strateškim ciljem na vanjskopolitičkom planu.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske raste 19 kvartala zaredom, a u budžetu za narednu godinu očekuje se zadržavanje budžetskog deficita ispod tri odsto BDPa i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56 odsto.

Plenković očekuje ulazak Hrvatske u OECD naredne godine

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković večeras je ponovo osudio incidente u Splitu i Zagrebu i poručio da zakon ulice neće proći.
- Mi smo ti koji smo brana normalne i uključive Hrvatske, nasuprot svim onima koji nastoje da ostvare svoje političke ciljeve, nekakvim kvazi pokušajem destabilizacije parlamentarne većine, što neće proći jer parlamentarna je većina stabilna - rekao je Plenković poslije sjednice stranačkog vrha u Zagrebu.
On je naglasio da HDZ "zagovara kulturnu, civilizovanu, uključivu Hrvatsku, društvo koje je stabilno, samopouzdano, sigurno u sebe nakon što je ostvarilo pobjede u Domovinskom ratu, obezbijedilo teritorijalni integritet, izgradilo svoje institucije, ostvarilo sva međunarodna postignuća u EU i NATO".
Plenković je ponovo optužio stranke ljevice i krajnje desnice za snažnu polarizaciju društva i to tako što ljevica, kako je rekao, optužuje HDZ, vladu i njega za istorijski revizionizam i ustaštvo, a stranke s krajnje desnice ih, zbog uključive politike prema pravima nacionalnih manjina, pa i srpskoj, proglašavaju nositeljima "nekakve jugosrpske revizije".
Premijer je ponovo oštro osudio napad na srpsku nacionalnu zajednicu tokom kulturne manifestacije u Splitu prošle sedmice, kao i onaj u Zagrebu koji je nazvao "krajnje neprimjerenim događajem".
Premijer je, međutim, ocijenio da je neprimjeren i izbor Dejana Medakovića za temu izložbe srpske manjine u Zagrebu, ali ne dio vezan uz umjetnost i kulturu, već uz aktivnosti i funkciju u SANU.
- Ne kažem da ne treba srpska manjina u Hrvatskoj da ima aktivnosti bilo kojeg karaktera, ali neke teme vezane uz Medakovića su politički loše odabrane i nisu doprinijele smirivanju tenzija - ocijenio je Plenković.
Na pitanje o inicijativi gradonačelnika Vukovara da se odloži izložba "Srpkinja" u Vukovaru zbog održavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991, Plenković je odgovorio da se "nije bavio sadržajem izložbe" i da želi da sve manjine imaju prava da njeguju svoj identitet i kulturu, kao i da je na svakome da razmisli koje sadržaje uvrštava u svoje programe.
On je takođe rekao da je u kontaktu s predstavnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem i ponovio da su sve aktivnosti srpske zajednice bezbjednosno pokrivene da ne bi došlo do situacija koje su, istakao je, "više za sramiti nego za ponos".
- Nije realno da se ulica zbiva, a da država gleda skrštenih ruku - zaključio je Plenković.

Plenković o incidentima u Zagrebu i Splitu: Zakon ulice neće proći

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da je incident u Splitu grubo kršenje prava manjina i dodao da je za sada jedan od napadača uhapšen, dok se za ostalima traga.
- Ovo je grubo kršenje prava manjina, napad na srpsku manjinu u Hrvatskoj, i to mahom na djecu i starije osobe. Nema mjesta u Hrvatskoj za zakon ulice - kazao je Plenković na vanrednoj konferenciji za novinare u Zagrebu.
On je ocijenio da je takvo ponašanje potpuno neprihvatljivo i da nema veze sa zaštitom dostojanstva Domovinskog rata niti sa osjećanjima hrvatskih branitelja.
Plenković je odbacio kritike da njegova vlada toleriše istorijski revizionizam i ustaštvo, te je pozvao tužilaštvo da reaguje.
Premijer je rekao da je u incidentu učestvovalo oko stotinu osoba i potvrdio da je među njima bilo članova navijačke grupe „Torcida“. Dodao je da je zasad jedna osoba identifikovana i uhapšena, a policija radi na pronalaženju ostalih.
- O ovom incidentu mislim sve najgore što mogu misliti. To je u suprotnosti sa našim zakonima - naglasio je premijer Hrvatske.
Plenković je sinoć na mreži X osudio incident u Splitu, gdje je grupa od više desetina huligana, mahom maskiranih i u crnoj odjeći, spriječila otvaranje kulturne manifestacije srpske nacionalne manjine. Neki od njih su uzvikivali ustaški pozdrav „Za dom spremni“.
Incident su danas oštro osudili i predsjednik Zoran Milanović, kao i više ministara, političkih stranaka i pojedinaca.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, evroposlanik Tonino Picula, ocijenio je nedopustivim napad maskiranih huligana na Dane srpske kulture u Splitu.
- Kultura nije privilegija, već temelj zajednice i mjesto gdje se grade mostovi, a ne zidovi - napisao je Picula na mreži X.
On je istakao da očekuje brzu i oštru reakciju institucija i dodao da Hrvatska mora biti zemlja tolerancije, a ne ekstremizma.
Uprkos incidentu, kulturna manifestacija Dani srpske kulture, u organizaciji „Prosvjete“, nastavljena je danas otvaranjem izložbe In Magica Mundi Budimira Dimitrijevića.

Plenković: Incident u Splitu je grubo kršenje prava manjina, počela hapšenja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je saopštio da nema nikakvih saznanja o tome da je afrička svinjska kuga rezultat specijalnog rata protiv Hrvatske.
Ministar poljoprivrede Hrvatske David Vlajčić je u utorak, 23. septembra, izjavio novinarima u Osijeku da ne može da isključi tezu da se protiv Hrvatske vodi "specijalni rat" afričkom svinjskom kugom.
Kazao je da je u Hrvatskoj ta bolest bila stavljena pod kontrolu od 2023, a da su se "žarišta zaraze ove godine stvorila u Srbiji gdj se bolest rapidno širila, a potom se kod nas pojavljuju tačkasta žarišta. Sami zaključite. Ništa ne želim da isključim", rekao je Vlajčić.
Plenković je na pitanje novinara o tvrdnjama koalicionih partnera u Vladi iz desničarskog Domovinskog pokreta, odgovorio da "nemamo nikakvih saznanja ni dokaza da se radi o bilo kakvom specijalnom ratu", prenio je N1 Zagreb.

Plenković: Nemam saznanja da je afrička kuga dio specijalnog rata protiv Hrvatske

Hrvatski premijer Andrej Plenković prisustvovao je u Jajcu obilježavanju 30. godišnjice operacije Maestral, u kojoj su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće odbrane uz podršku Armije BiH oslobodile veliki dio jugozapadne Bosne, uključujući grad Jajce, ocijenivši je ključnom za slamanje srpske agresije i okončanja rata.&nbsp;
- Operacija Maestral bila je ključna operacija i zajednička akcija Hrvatskoga vijeća odbrane, Hrvatske vojske uz podršku Armije BiH, a slijedom drugih oslobodilačkih operacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, posebno veličanstvene vojno-policijske operacije Oluja, koja je zadala ključan udarac Miloševićevom režimu i politici stvaranja velike Srbije - rekao je Plenković.
Pritom je hrvatski premijer naveo da se danas posebno važno prisjetiti svih hrvatskih branitelja koji su dali život za slobodu Bosne i Hercegovine i za slobodu Hrvatske u gradu Jajcu 'koji je kroz istoriju bio kraljevski hrvatski grad'.&nbsp;
Dodao je da su uspjesi u zapadnoj Bosni bili plod Splitske deklaracije koju su potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović. Plenković je rekao kako Hrvatska i danas nastavlja dugoročnu podršku Bosni i Hercegovini, osobito jačanju jednakopravnosti Hrvata.
- Te operacije omogućile su Dejtonski mirovni sporazum koji je donio mir Bosni i Hercegovini i cijelom prostoru koji obuhvata i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Nastavak podrške Bosni i Hercegovini i jednakopravnosti Hrvata ostaje naš prioritet - &nbsp;rekao je premijer.
Operacija Maestral, koja se odvijala od 8. do 17. septembra 1995. godine, bila je ključna za oslobađanje nekoliko gradova u zapadnoj Bosni, Šipova, Drvara i Jajca. U ovoj operaciji poginulo je 74 vojnika, dok je 226 ranjeno.
Snage Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća odbrane su nedugo nakon operacije Maestral započele i operaciju Južni potez tokom koje su stigle na 20 kilometara od Banja Luke te prisilile srpske snage na okončanje rata, pregovore koji su okončani u Dejtonu, piše Hina.

Plenković: Operacija Maestral zadala ključan udarac politici stvaranja velike Srbije

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u intervjuu za "Večernji.hr" upozorava na opasnosti normalizacije ustaštva u Hrvatskoj. Ona je kazala i da je Srbija neko vrijeme preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito prema Crnoj Gori i u manjoj mjeri Bosni i Hercegovini, zbog čega je platila određenu cijenu.
Večernji.hr: Što će biti sa Srbijom?
Pusić: Jedno se vrijeme činilo da je Srbija od Rusije preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito u odnosu prema Crnoj Gori, a u nešto manjoj mjeri i prema BiH, zbog čega je platila određenu cijenu. Potpora članstvu u EU u Srbiji sa 60 odsto na početku pregovora pala je na današnjih 30-ak. U međuvremenu se vlast u Beogradu počela suočavati s građanskom pobunom, što takođe mijenja perspektivu Srbije.
Večernji.hr: Premijer Plenković tvrdi da je Srbija na rubu građanskog rata. Slažete li se s tom ocjenom?
Pusić: Nadam se da do toga neće doći jer to je uvijek tragedija za zemlju i društvo, kako god završila. Mislim da je Srbija na rubu ozbiljnog prevrata, a mislim da to misle, bez obzira na to što govore, i vrhovi vlasti u Srbiji, koji se organizacijski i finansijski pripremaju za to. Iako se često kao problem spominje činjenica da su i studentski protesti obilježeni nacionalističkom ideologijom, ne treba zaboraviti da je temeljna ideja ovog pokreta rođena u okrilju mlade, građanske Srbije. To je važan znak. Često se čuje i kritika da u tom pokretu nema vođa, što otvara pitanje ko će preuzeti vlast. Mislim da je tu riječ o promjeni novog doba. U vrijeme naše mladosti nije bilo društvenih mreža i takvih mogućnosti komunikacije, što znači da su takvi pokreti uvijek morali imati nekoga prepoznatljivog lidera poput Havela ili Walesa, a kad bi vlasti zatvorile Havela, time bi blokirale i pokret. To danas više ne postoji. Današnje tehnologije otvaraju posve nove mogućnosti organizovanja, a u tom pokretu u Srbiji postoji niz potencijalnih lidera, koje ćemo i vidjeti kada budu raspisani izbori.
Večernji.hr: Očito je da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o Ukrajini i Gazi. Kako se to odražava na vjerodostojnost Evropske unije, koja se pokušava profilirati kao glavna globalna zaštitnica međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima?
Pusić: Jako loše. To dovodi u pitanje principijelnost i dosljednost EU. Kada je o Gazi riječ, najveća i najvažnija evropska zemlja, Njemačka, boji se zbog traume holokausta osuditi Netanjahuov režim i genocid što ga taj režim provodi u Gazi. Zahvaljujući ekstremističkim snagama u sadašnjoj izraelskoj vladi, Izraelu se dogodilo valjda najveće prokletstvo koje ga je moglo snaći. Izrael je počeo provoditi politiku kakvu su prema Židovima provodili njihovi smrtni neprijatelji. Zbog kolektivne odgovornosti za genocid nad Židovima u Evropi, jer taj genocid nisu provodili samo nacisti nego i njihovi pomagači, među kojima je i ustaški režim u Hrvatskoj, Evropa nije imala hrabrosti osuditi jedan režim s obzirom na to da je ovo djelo konkretnog režima, a ne izraelskog naroda u cjelini. Možda će imati snage za to jednom u budućnosti, ali onda će, na žalost, biti prekasno, a Evropa će ponovno nositi breme kolektivne krivnje zbog nečinjenja.
Večernji.hr: Možemo li dolazak šefice palestinske diplomatije u Hrvatsku i njen prijem na najvišoj razini protumačiti kao početak postupnog prestrojavanja hrvatske politike prema priznanju Palestine?
Pusić: Činjenica da se Vlada odlučila za takav potez upućuje na to.
Večernji.hr: Treba li Hrvatska priznati Palestinu?
Pusić: Moram priznati da sam promijenila mišljenje o tom pitanju. Prije sam smatrala da je najprije potrebno realizovati rješenje s dvije države, a onda donijeti odluku o priznanju. Međutim, danas, kada se to rješenje čini nedohvatljivim, čin priznanja više ne predstavlja insistiranje na promjeni empirijske situacije, nego je to simbolički čin potpore narodu koji je ostavljen na milost i nemilost režimu koji ga uništava.
Večernji.hr: Spomenuli ste ustaški režim. Kako objašnjavate aktuelnu normalizaciju ustaštva i ustaške simbolike u zemlji?
Pusić: Mislim da je to apsolutni eksces koji šteti Hrvatskoj i hrvatskim građanima. Nema pristanka i prihvatanja normalizacije ustaštva. Mislim da je u toj situaciji iznimno važno to što je Hrvatska u svojoj istoriji imala alternativu, antifašizam, na koji se mora osloniti i koji joj je donio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pokušaji rehabilitacije ustaštva, po mom mišljenju, nemaju nikakve veze s istorijom, NDH, Pavelićem i ustašama, nego s ekstremnom desnicom danas u Hrvatskoj. To je povezano s tipom politike koja se pokušava progurati u Hrvatskoj, politikom bigotnosti, isključivosti, agresije, nasilja i straha, svega onoga što narušava pristojno demokratsko društvo, u kakvom građani ove zemlje imaju pravo živjeti. Rehabilitacija ustaštva danas je zagovaranje takve budućnosti, a ne opravdavanje prošlosti. A takvu budućnost nećemo i ne želimo!
Večernji.hr: Ima li to veze s Plenkovićevim koaliranjem s radikalnom desnicom i izbacivanjem Srba iz vladajuće većine?
Pusić: Pretpostavljam da će Plenković i HDZ reći da je to bila nužda iako takvu nuždu ne priznajem, ali činjenica je da je Plenković koaliranjem s ekstremnom desnicom, odnosno Domovinskim pokretom, koji se uglavnom sastoji od bivših HDZ-ovaca, tu stranku razbio i bitno oslabio. Međutim, kada su oni koji finansijski i organizacijski stoje iza toga vidjeli da priča s Domovinskim pokretom nije uspjela, odlučili su ideju prepakirati u određenu vrstu kontrakulture, ponovno okupljenu iza popularnog pjevača. I sada je sličan sadržaj umotan u atraktivniji celofan. U naše vrijeme imali smo rock, punk i druge oblike kontrakulturne, a danas na sceni ne postoji ništa slično. I taj prostor sada pokušava popuniti ovaj pobunjenički kontrakulturni pokret, koji se okuplja oko jednog pjevača. Iako na Hipodromu sigurno nije bilo pola miliona ljudi, nego dvostruko manje, a i polovina njih stigla je iz inostranstva, stvorena je fama kao da je pola hrvatskog društva i cjelokupna mladost Hrvatske dio tog pokreta, premda to nije tačno.
I Plenković je napravio pogrešan potez kada su se on i njegovi saradnici pokušali ukrcati na taj voz, koji je poprimio oblike novog društvenog fenomena. Umjesto da predvodi, činilo se da slijedi, čime je poslao poruku da nema kontrolu nad situacijom, što je stvorilo atmosferu nesigurnosti i straha u društvu. Koliko god je Plenković napravio uslugu Hrvatskoj neutralizirajući ekstremnu desnicu kao političku stranku, sada je isti politički i ideološki projekt u formi kontrakulturnog pokreta preplavio Hrvatsku.

Vesna Pusić: Rehabilitacija ustaštva danas nije opravdavanje prošlosti, već zagovaranje budućnosti straha, nasilja, agresije

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić reagovala je na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je Srbija na ivici građanskog rata.
Poručila je da je “njihov” strateški cilj da Aleksandar Vučić ne bude na čelu države.
- Plenković govori da je Srbija na ivici građanskog rata. A šta bi drugo? Toliko su to željeli i toliko u to uložili. Znaju da njihov strateški cilj – da Aleksandar Vučić ne bude na čelu Srbije, samo tako mogu ispuniti. Na žalost nekih, i na veliku sreću Srbije i većine njenih građana, čitavog našeg naroda, to niti je tačno, niti će se dogoditi. Da parafraziram jednu našu pjesmu – džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila… Kuharica završila u đubretu (i bukvalno)- napisala je Brnabić na mreži X.

Brnabić Plenkoviću: Džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila…

Na Strateškom forumu u Bledu, hrvatski premijer Andrej Plenković &nbsp;govorio je o političkoj situaciji na Zapadnom Balkanu i izazovima koji prate proces proširenja Evropske unije.
- Srbija je na rubu građanskog rata- rekao je Plenković u panel raspravi s trojicom premijera iz Slovenije, Albanije i Crne Gore na Bledskom strateškom forumu.&nbsp;
Tema panela bila je dalje proširenje Evropske unije, a hrvatski je premijer, iako kao i uvijek naglašava podršku proširenju, naglasio da treba vidjeti i surovu političku stvarnost.
- Imate Sjevernu Makedoniju koja je blokirana. Imate Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutrašnjih nemira i demonstracija, na rubu građanskog rata. Imate Bosnu i Hercegovinu, s Dodikom koji godinama rasteže separaciju ili ne separaciju, i hop, on je vani. Imate Banjsku, koja je 2023. prošla bez ozbiljne opaske ili artikulacije bilo koga u EU, pravimo se da se to nije dogodilo. To je stvarnost. Moramo biti zaista trezveni oko proširenja i mijenjajućeg globalnog konteksta. Ja sam za proširenje, mislim da se svi trude da pristupe, ali trebaju se politički stabilizovati - rekao je Plenković.&nbsp;

Plenković na forumu u Bledu: Oprezno sa proširenjem EU, Srbija je na rubu građanskog rata

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: andrej-plenkovic