Nalazi CG Pulsa iz decembra ove godine ukazuju da 44,7% građana i građanki smatra da Crna Gora ide u dobrom ili veoma dobrom pravcu, dok 38,4% cijeni da je taj pravac pogrešan, a 16,9% nema stav, što znači da je pravcem kojim se država kreće zadovoljno manje od polovine stanovnika.
&nbsp;Takođe, gotovo polovina (47,1%) ispitanih navodi da im mjesečni prihodi nijesu dovoljni da pokrivaju osnovne troškove, dok 36,8% uspijeva „zatvoriti“ budžet. Trećina (33%) živi lošije nego prošle godine, 25,5% bolje, a 41,5% ne primjećuje razliku, što pokazuje da ekonomska nesigurnost postaje ključna tema u Crnoj Gori.
&nbsp;Najčešća osjećanja građana i građanki u posljednja dva mjeseca su zabrinutost (26,1%), nada (17,8%), ravnodušnost (15,7%) i tuga (15,6%), dok su zadovoljstvo (9%) i bijes (6,3%) rjeđa, pokazalo je istraživanje.
&nbsp;Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 08. do 18. decembra 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1000 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
&nbsp;CG puls predstavlja zajedničku inicijativu Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta DAMAR, sa ciljem da, kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.
Kompletno istraživanje je dostupno na: <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf" target="_blank">https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf</a>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2005577046815015359&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CG Puls: Manje od pola građana smatra da Crna Gora ide u dobrom pravcu, gotovo polovina nema dovoljne mjesečne prihode

Centralna banka Crne Gore (CBCG) pokrenula je prvu sveobuhvatnu <a href="https://cbcg.me/me/anketa/anketa-o-zadovoljstvu-klijenata-bankarskim-uslugama">anketu o zadovoljstvu korisnika bankarskih usluga</a>, s ciljem identifikovanja područja u kojima je potrebno unaprijediti kvalitet bankarskih usluga u zemlji.
- Kroz kratku onlajn anketu sa 18 pitanja, korisnici bankarskih usluga mogu ocijeniti različite aspekte bankarskog poslovanja – sigurnost transakcija, visinu kamatnih stopa i naknada, dostupnost digitalnih servisa, zaštitu ličnih podataka, kvalitet informisanja, stručnost i ljubaznost službenika, kao i nivo društvene odgovornosti banaka čiji su klijenti - kazali su u Centralnoj banci.
Istraživanje se sprovodi kako bi se obezbijedili podaci za dalje unapređenje politika i praksi u bankarskom sektoru, a shodno nadležnostima Centralne banke Crne Gore u oblasti zaštite prava klijenata banaka i korisnika finansijskih usluga,
Anketa će biti aktivna narednih 15 dana na sajtu i društvenim mrežama CBCG. 
- Anketa je u potpunosti anonimna i koristiće se isključivo za unapređenje kvaliteta usluga i identifikaciju oblasti u kojima je potrebno poboljšanje - kazali su u CBCG.

1250x600

1084x550

CBCG sprovodi anketu o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama

Francuskog predsjednika Emanuela Makrona podržava samo 11 odsto Francuza, pokazala je najnovija anketa koju je danas objavio Figaro.
Ova istorijsko niska podrška predsjedniku dolazi u vrijeme produbljivanja političke krize u Francuskoj.
Francuska Vlada već dvije godine nema parlamentarnu većinu, što je posljedica Makronove odluke iz juna 2024. godine o raspuštanju Nacionalne skupštine.
Taj potez, podstaknut porazom Makronove koalicije na izborima za Evropski parlament, smatra se velikim političkim promašajem, koji je doveo do blokade zakonodavnog rada.
Makron je početkom ovog mjeseca izbjegao opoziv uprkos optužbama da snosi odgovornost za trenutnu političku situaciju.
Nestabilnost Makronove vladavine ogleda se i u činjenici da je od preuzimanja dužnosti 2017. godine promijenio čak sedam premijera.
Sadašnjeg premijera Sebastijana Lekornua, Makron je ponovno imenovao nakon što je podnio ostavku.
Podrškom od 11 odsto Makron je izjednačio sa bivšim predsjednikom Fransoom Olandom, koji je krajem 2016. godine zabilježio sličan rezultat, nakon čega je odustao od kandidature za drugi mandat.
Trend pada podrške Makronu je konstantan - u januaru je podrška bila 21 odsto, u septembru 15 odsto, dok se tada 80 odsto ispitanika izjasnilo da mu ne vjeruje.
Najnoviju anketu je provela agencija "Veran grup" na uzorku od 1.000 ispitanika, prenosi Srna.

Makronu vjeruje samo 11 odsto Francuza

Opština Bar realizovala je anketu povodom izrade strateškog plana razvoja za period od 2026. do 2030. godine na koju je odgovorio 581 građanin, odnosno stiglo je 1.726 odgovora, što pokazuje da su građani ove primorske opštine žele da uzmu aktivno učešće u oblikovanju budućih pravaca razvoja grada - kazala je potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović.
Rezultati ankete, kako je istakla ona juče za Bar Info, a koja koordinira radom Radne i Konsultativne grupe za izradu Strateškog plana, pokazuju da su građani Bara kao najznačajnije oblasti za budući razvoj prepoznali saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, socijalnu zaštitu i zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo, zapošljavanje i privredu, te obrazovanje i mlade.&nbsp;
- U fokusu interesovanja građana našla su se i pitanja zaštite životne sredine, kulture, sporta, poljoprivrede i ruralnog razvoja, a istaknuta je i važnost digitalizacije i inovacija - navela je Spicanović.
Upravo odgovori građana, kako dodaje, ukazuju na manjkavosti postojećeg centralizovanog sistema, koji lokalnim upravama ostavlja minimalne mogućnosti da utiču na odlučivanje o strateškim potrebama, &nbsp;kao što su regionalna putna mreža ili izgradnja nove bolnice, novih školskih objekata i slično.&nbsp;
- Većina onog što su građani sugerisali, a u domenu je naših nadležnosti i može se finansirati iz lokalnog budžeta, biće obuhvaćeno ovim dokumentom - najavila je Spicanović.
Lokalna uprava će, kako ističe, sa posebnom pažnjom razmotriti pristigle prijedloge i sugestije, čime će se osigurati da razvojni plan ne bude samo administrativni dokument, već strategija koja će doprinijeti ravnomjernom, održivom i dugoročnom razvoju Bara.
- Opština Bar zahvaljuje svim učesnicima ankete na uloženom vremenu i doprinosu, uz podsjećanje da je do 20. septembra otvorena i onlajn anketa u vezi sa izradom lokalnog plana socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije za period od 2026. do 2030. godine - saopšteno je iz Opštine Bar.

Spičanović: Barani žele da uzmu aktivno učešće u oblikovanju budućih pravaca razvoja grada

Prema anketi objavljenoj danas na izraelskom Kanalu 12, 67 odsto Izraelaca smatra da politika izraelske vlade i njene odluke ne odražavaju njihovu volju građana.
Samo 29 procenata Izraelaca kaže da politika i odluke vlade odražavaju ono što oni žele, prenosi Tajms of Izrael.
Čak i među glasačima koalicije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, 44 odsto ispitanih je reklo da politika vlade ne odražava njihovu volju, dok je 51 procenat kazao da je odražava.
Kanal 12 u Izraelu — takođe poznat kao Kešet12 — izuzetno je relevantan i ima veliki uticaj na izraelske medije i društvo.

Dvije trećine Izraelaca smatra da politika vlade ne predstavlja njihovu volju

Uoči lokalnih izbora u Nikšiću, pitali smo građane šta im je najvažnije kada biraju kome će dati svoj glas, očekuju li promjene, kako danas vide svoj grad i šta bi voljeli da se promijeni.&nbsp;
Pogledajte šta su nam rekli:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIRIakPIiM4%2F%3Figsh%3DMXExbm03czB5eWVmcw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Evo šta Nikšićani očekuju od predstojećih izbora

Iz organizacije Alternativa Crna Gora saopšteno je da će od sljedeće sedmice najvjerovatnije bojkovati samo jedan trgovinski lanac - a građane su pozvali da se putem onlajn ankete o tome izjasne.
- Glasanjem možete odlučiti koji trgovinski lanac ćemo bojkotovati dok ne spusti cijene. Anketa je anonimna, što znači da nije potrebna registracija, ime, prezime niti e-mail - navode u Alternativi
Glasanje je, napominju, moguće samo jednom sa jedne IP adrese.
- Savjetujemo da pri donošenju odluke uzmete u obzir sve aspekte - od cijena i kvaliteta usluge do odnosa prema kupcima i radnicima - dodali su u Alternativi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fpoll-maker.com%2Fpoll5403030x2f44ec5A-161%3Ffbclid%3DIwY2xjawIV92RleHRuA2FlbQIxMQABHXUENCWKFZMAxezY3Rj4__WJsc8OQ1RZb3z-kMD02_wgcgL7au9IWNjBQg_aem_XN_tvVDbSQiMdHIEdMN_gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Alternativa objavila anketu: Građani da biraju koji trgovinski lanac bojkotujemo iduće sedmice

Američke građane uoči izbora 5. novembra preplavljuju različita osjećanja, ali uzbuđenje ne dominira među njima.
Čak sedam od njih deset osjeća anksioznost ili frustriranost predsjedničkom kampanjom, a slične brojke ukazuju i na nezainteresovanost, zaključci su najnovije ankete agencije Asošijeted pres i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC).
Svega jedna trećina anketiranih odgovorila je da je uzbuđena zbog predstojećih izbora.
Posljednjih nedjelju dana predsjedničke kampanje obilježila je izrazita neizvjesnost u pogledu podrške predsjedničkim kandidatima.
Aktuelne ankete ukazuju da je izborna trka na nacionalnom nivou konkurentna, što važi i za takozvane neopredijeljene države koje su ključne za ishod glasanja.
U njima kandidati Kamala Haris i Donald Tramp nisu ostvarili mjerljivu prednost.
Uz to, završne riječi republikanskog kandidata i demokratske kandidatkinje bile su u oštroj suprotnosti.
Haris je iznijela tvrdnje da je Tramp opsjednut osvetom i ličnim potrebama i interesima, dok je Tramp kandidatkinju demokrata označio nesrećom koja je uništila sve što se našlo pred njom.
Pojedine grupe građana zabrinutije su nego prije četiri godine, iako je glasanje 2020. održano u jeku pandemije kovida 19.
Anketa AP-a i NORC-a je 2020. pokazala da je oko dvije trećine građana zabrinuto zbog izbora, što je približno aktuelnom rezultatu. Međutim, kada se uzme u obzir političko opredjeljenje, anksioznost je veća.
Osam od deset anketiranih demokrata osjećanja koja imaju opisuju kao uznemirenost, što je više u odnosu na oko tri četvrtine njih koliko ih je bilo 2020.
Takođe, oko dvije trećine republikanaca je zabrinuto što predstavlja umjereni porast u odnosu na njih šest od deset, koliko ih se tako osjećalo prije četiri godine.
Učesnici ankete, koji su se odredili kao nezavisni, nisu značajnije promijenili stavove: manje su zabrinuti od demokrata ili republikanaca. Zabrinuta je njih otpilike polovina - što odgovara podacima iz 2020.
Prema istraživanju, u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima, intenzivniji su postali i drugi vidovi osjećanja. Jedna trećina anketiranih navela je da se osjeća uzbuđeno zbog kampanje tokom 2024, u odnosu na otprilike jednu četvrtinu u 2016.
Međutim, većina građana ukazala je da nije uzbuđena zbog ovogodišnje trke.
Uz to, jedan podatak ostao je prilična konstanta: broj građana koji je frustriran. Gotovo sedam od deset anketiranih prijavilo je frustriranost kao preovlađujuće osjećanje u vezi sa kampanjom, što je slično kao i 2020. godine.
U anketi sprovedenoj od 24. do 29. oktobra učestvovalo je 1.233 odraslih. Uzorak je formiran tako da odrazi reprezentativnost populacije Sjedinjenih Država.
Margina greške uzorkovanja iznosila je plus ili minus 3,6 procentnih poena.

Anksioznost, frustriranost i nezainteresovanost dominantna osjećanja uoči izbora u SAD-u

Američka demokratska potpredsjednica Kamala Haris i bivši republikanski predsednik Donald Tramp uživaju podjednaku podršku u sedam ključnih saveznih država koje bi mogle da odluče ishod predsjedničkih izbora u novembru, pokazala ja predizborna anketa Volstrit džurnala.
Prema anketi, Haris ima marginalnu prednost od dva postotna boda u Arizoni, Džordžiji i Mičigenu, a Tramp vodi za šest postotnih bodova u Nevadi te za jedan u Pensilvaniji. Izjednačeni su u Sjevernoj Karolini i Viskonsinu.
Anketa u kojoj je učestvovalo 600 registrovanih birača sprovedena je između 28. septembra i 8. oktobra s marginom greške od četiri postotna boda u svakoj saveznoj državi.
Rezultati odgovaraju drugim predizbornim anketama koje predviđaju tijesnu trku prije izbora 5. novembra dok američke glasače najviše muče pitanja poput privrede, migracije, ženskih prava i demokratskih vrijednosti.
Anketa Rojters/Ipsos je ove nedjelje takođe prognozirala mrtvu trku na nacionalnoj osnovi, pri čemu je Haris imala neznatno vođstvo od 46 odsto prema Trampovih 43.
Istraživanja stavova birača u sedam ključnih saveznih država mogu biti važan pokazatelj s obzirom na činjenicu da rezultati u pojedinim državama odlučuju ko će biti pobjednik izbora.
Haris (59) osvojila bi tijesnu većinu u elektorskom sistemu ako pobijedi u državama u kojima ima prednost prema anketi Volstrit džurnala.
Trampu (78) je ovo treća uzastopna kandidatura za Bijelu kuću nakon što je izgubio od aktuelnog predsjednika Džozefa Bajdena 2020. godine. I dalje lažno tvrdi da je poražen zbog raširene prevare birača. Istovreno je suočen s krivičnim optužbama zbog pokušaja da poništi izborne rezultate. On poriče optužbe.
Haris je postala demokratska kandidatkinja nakon što je Bajden odustao od reizbora u julu. Haris je bivša američka senatorka, državna tužiteljka Kalifornije i lokalna tužiteljka koja nastoji da unese svježu viziju Amerike i oživi demokratsku koaliciju mladih birača, Afroamerikanaca i žena iz predgrađa, a istovremeno odvlači neke republikanske glasače.
- Ovo je mrtva trka - rekao je za Volstrit džurnal republikanski anketar Dejvid Li, koji je sproveo istraživanje s demokratom Majklom Bosijanom.
Više birača reklo je da podržava Trampa u pogledu privrede i migracije, dok više njih smatra da bi Haris bolje obavila posao u pitanjima stanovanja, zdravstvenoj zaštiti i zaštiti za ljude poput njih, pokazala je anketa.

Anketa: Haris i Tramp izjednačeni u svim američkim "sving" državama

Američka potpredsjednica i demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima Kamala Haris vodi nad republikanskim kandidatom i bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, pokazala je anketa Rojters/Ipsos. Podaci pokazuju da Haris vodi sa 47 odsto šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima nad Trampom koji ima 40 odsto šanse.
Američki predsjednički izbori se održavaju 5. novembra.
Na pitanje koji kandidat ima bolji pristup po pitanju "ekonomije, nezaposlenosti i radnih mjesta", oko 43 odsto birača u anketi izabralo je Trampa, a 41 posto Harris. Trampova prednost od dva boda kada su u pitanju ove teme smanjena je u odnosu raniju prednost koju je imao. Tramp je imao prednost od 11 bodova kada je Haris tek pokrenula predsjedničku kampanju.
Dok istraživanja poput ankete Rijters/Ipsos daju značajne naznake o stavovima biračkog tijela, rezultati elektora iz saveznih država odlučuju pobjednika.
Podaci najnovije ankete doneseni su na osnovu ispitivanja 1.029 Amerikanaca širom zemlje, uključujući 871 registrovanog glasača. Među njima, njih 785 vjeruje da će izaći na izbore. Među onima koji vjeruju da će na izbore Harris vodi sa 50 odsto, dok Tramp ima 44 odsto.

SAD: Najnovija anketa pokazuje prednost Haris nad Trampom

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: anketa