Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, poručio je da je put Crne Gore ka Evropskoj uniji jasno ubrzan, budući da je naša država ove sedmice uspješno zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Takođe je istakao da se raduje sljedećem samitu EU - Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori.
"Upravo smo zaključili naš samit sa partnerima sa Zapadnog Balkana. To je najznačajnija prilika u godini da ponovo potvrdimo snagu našeg odnosa. Današnji samit poslao je jasnu poruku: snažno podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", kazao je Košta.
On je istakao da proširenje ostaje u samom središtu "naših zajedničkih ciljeva".
"To je pravi izbor iz tri razloga:
- prvo, iz geopolitičke perspektive. Proširena Evropska unija znači sigurniju, snažniju i mirniju Evropu;
- drugo, zato što proširenje jača naš zajednički prosperitet. Svako prethodno proširenje to je i dokazalo;
- i treće, zato što Evropska unija ostaje privlačan i vjerodostojan projekat — i moramo ispuniti očekivanja koja ona stvara. Proširenje se sada odvija brže nego u posljednjih 15 godina. Moramo iskoristiti ovu priliku", naveo je Košta.
Predsjednik ES je istakao da je proširenje Evropske unije proces proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje među kandidatima, kao i da oni koji napreduju brže ne trebaju da budu usporeni zbog drugih.
"U proteklih 12 mjeseci ostvaren je značajan napredak:
- put Crne Gore ka EU jasno je ubrzan. Samo ove sedmice uspješno je zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja;
- Albanija je uspjela da u veoma kratkom roku otvori sve pregovaračke klastere, a posljednje već u novembru. Naredna godina biće njihov trenutak istine za ubrzanje reformi;
- kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, pozdravljamo korake za jačanje regionalne povezanosti i nadamo se stvarnom napretku u 2026. godini. Njihove vlasti znaju šta treba da urade;
- ove godine Bosna i Hercegovina je usvojila Reformsku agendu, što je neophodan korak za pristup Planu rasta. To će im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Evropske unije i postepene integracije;
- kada je riječ o Kosovu, pozdravljamo korake preduzete u izgradnji povjerenja među zajednicama. Predstojeći parlamentarni izbori mogu biti ključni trenutak za učvršćivanje reformi i konstruktivno uključivanje u evropski pristupni put.
Budimo jasni: pored tehničkih aspekata procesa, pred nama je temeljni politički izbor — izbor između ostajanja zarobljenim u prošlosti ili kretanja naprijed ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji; izbor između podjela ili pomirenja i saradnje, koji su sami temelji Evropske unije", kazao je Košta.
On je poručio da Zapadni Balkan samo prevazilaženjem prošlosti može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprinijeti "stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi".
"Put pred nama neće biti lak. Neke reforme biće teške, ali vrijede truda. I uvjeren sam da su naši partneri posvećeni njihovom sprovođenju", kazao je Košta.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da će EU nastaviti da podržava svoje partnere na svakom koraku.
Proširenje je duboko transformativan proces. Društveno-ekonomska konvergencija učvrstiće njihovu budućnost u Evropskoj uniji. EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi oni su dio evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mjesto", Zaključio je Košta.
On je na kraju poručio da se raduje narednom samitu u Crnoj Gori u junu 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Postoje velika očekivanja od narednog, istorijskog Samita EU–Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori u junu 2026. godine - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Briselu gdje boravi na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte i učestvuje na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana zajedno sa evropskim liderima.
On je saopštio da je upravo završio izvanredan sastanak sa Koštom.
- U Briselu postoje velika očekivanja od samita koji će naredne godine biti održan u Crnoj Gori. To mora biti samit rezultata kada je Crna Gora u pitanju - kazao je Milatović.
Istakao je da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažna poruka da Evropska unija želi uspjeh Crne Gore, te naglasio da je u narednom periodu potrebno još više nacionalnog jedinstva, fokusa, rada i odgovornosti svih institucija.
- Da bismo ušli u EU, svakoga dana moramo da se ponašamo i radimo na evropski način. Zatvaranje poglavlja je važno, ali je presudno da benefite od reformi osjete naši građani - poručio je Milatović.
U tom kontekstu, predsjednik je ukazao da evropske integracije moraju značiti konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu građana: od snažnije podrške poljoprivrednicima, do čistijeg vazduha, dostupnijeg i efikasnijeg zdravstva, kao i zaštite životnog standarda u uslovima rasta cijena.
- Ključni su benefiti od reformi kada su u pitanju građani Crne Gore. To uvijek moramo imati na umu - zaključio je Milatović.

Milatović sa Koštom: EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori idućeg juna mora biti samit rezultata

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas i sjutra, 17. i 18. decembra, u Briselu na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, gdje će učestvovati na Samitu EU - Zapadni Balkan sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, italijanskom premijerkom Đorđom Meloni i ostalim EU liderima, najavljeno je iz njegovog Kabineta.
Uoči Samita, kako je precizirano, Milatović će imati bilateralni sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.&nbsp;
- Razgovor je prilika da se, na najvišem nivou, sagledaju naredni koraci evropske agende Crne Gore, kao i dinamika priprema za istorijski Samit EU - Zapadni Balkan koji će u junu 2026. godine biti održan u Crnoj Gori, a čiji će domaćin biti upravo Milatović - istaknuto je u saopštenju.
Samit, kao i važni sastanci sa liderima EU u Briselu koje će imati Milatović dolazi neposredno nakon što je Crna Gora privremeno zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na dvanaest.
- Predsjednik države će ukazati da je sada ključno da se postojeći zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa, kroz jasne naredne korake, uključujući i pripremu Ugovora o pristupanju - navodi se u saopštenju.
Na Samitu će lideri EU i regiona razgovarati o jačanju strateškog partnerstva, Planu rasta, bezbjednosnoj i odbrambenoj saradnji, otpornosti na hibridne i sajber prijetnje, kao i zajedničkom odgovoru na izazove migracija i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na kraju Samita biće usvojena i zajednička deklaracija.
- Na marginama Samita Milatović će imati susrete sa više evropskih lidera i predstavnika institucija EU, sa ciljem jačanja političke podrške za završnu fazu pregovora, koja se i u kontekstu snažne diplomatske ofanzive Milatovića prema Parizu, pokazala kao ključna - kazali su iz Kabineta predsjednika.

Milatović danas u Briselu sa evropskim liderima: Sada ključno da se zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta uputio je pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, zahvaljujući mu se na, kako je naveo, „liderstvu u napredovanju pristupnog procesa Crne Gore Evropskoj uniji - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako navode, Košta je istakao da je Milatovićevo zalaganje prepoznato na evropskom nivou i ocijenio ga kao „izuzetno pohvalno“.
- Košta je podsjetio i na njihov nedavni susret u Briselu, gdje su razmijenjena mišljenja o ključnim pitanjima evropskih integracija - ističe se u saopštenju.
Dodaju da će se predsjednik Milatović sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra u Briselu kada će zajedno definisati naredne korake u vezi sa organizacijom predstojećeg Samita EU–Zapadni Balkan, koji će 1. juna 2026. biti održan u Crnoj Gori.
- Košta je izrazio uvjerenje da će snažna saradnja dvije strane doprinijeti uspješnoj pripremi i realizaciji ovog važnog događaja - zaključuje se u saopštenju.

Košta pohvalio Milatovića i zakazao sastanak u Briselu

Naredna godina će biti izazovna na planu evropske integracije. Agenda je ambiciozna, ali Crna Gora je već pokazala da svojim primjerom pomjera granice, poruka je susreta predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, koji su danas u Briselu razgovarali o zamahu reformi i daljim koracima Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je istakao da je Crna Gora snažno posvećena sprovođenju reformi koje donose opipljive rezultate i potvrđuju kredibilitet našeg evropskog puta. Ovo se, kako je poručio, još jednom potvrdilo imenovanjima članova Tužilačkog savjeta i viceguvernera Centralne banke, što je dokaz postojanja širokog konsenzusa i političke volje svih aktera da nastave evropskim putem.&nbsp;
- Kada Crna Gora obeća ona to i ispuni - poručio je predsjednik Vlade.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta pozdravio je najnovije odluke i imenovanja usvojene sa širokom skupštinskom većinom, ocijenivši ih kao snažan pokazatelj jedinstva i zrelosti političkog sistema Crne Gore. On je poručio da Unija s pažnjom prati i podržava reformske procese koji našu državu približavaju punopravnom članstvu.
Sagovornici su razgovarali o narednim zadacima i ambicioznoj agendi u ključnoj 2026. godini, ističući da će podrška Evropskog savjeta i država članica biti važan podsticaj u realizaciji planiranih prioriteta.
- Crna Gora baštini evropske vrijednosti i pokazuje da je proširenje moguće. Naša zemlja ostaje istinska predvodnica regiona, odlučna da svojim primjerom potvrdi da je proširenje na Zapadni Balkan izvjesno - istakao je Spajić.
Sagovornici su se saglasili da je organizacija narednog Samita EU–Zapadni Balkan, koji će se održati u Crnoj Gori, potvrda povjerenja prema Crnoj Gori i ujedno dobra prilika da se naša zemlja potvrdi kao predvodnica procesa ujedinjenja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1990853637837344827&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić-Košta: Agenda ambiciozna, ali Crna Gora pokazala da svojim primjerom pomjera granice

Evropska komisija trebalo bi u sljedećih nekoliko sedmica da razmotri pravne opcije za korištenje zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
Čelnici država članica su se složili da će raditi na rješavanju finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, ali nisu eksplicitno podržali korištenje ruske zamrznute imovine za reparacijski zajam, te je to pitanje odgođeno za sljedeći samit u decembru.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je na konferenciji za medije da će "Ukrajina imati finansijska sredstva koja su joj potrebna za odbranu od ruske agresije".
- Potrebno je da se još poradi na tehničkim, pravnim i finansijskim aspektima evropske podrške, a na ovo pitanje vratit ćemo se u decembru na Evropskom savjetu - rekao je Košta.
"Dodaje da je Evropski savjet poslao važnu poruku.
- EU je predana rješavanju hitnih finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, uključujući podršku njenim vojnim i odbrambenim naporima - naveo je Košta.
Evropska unija je zamrznula oko 200 milijardi eura sredstava iz ruske centralne banke nakon što su tenkovi ušli u Ukrajinu 2022. godine. Do sada je EU koristila samo kamate s tih sredstava za podršku Ukrajini u njenoj odbrani protiv Rusije.
Moskva je 23. oktobra upozorila da će svi postupci vezani za ruska sredstva bez pristanka Rusije biti "ništavni s pravnog i ugovornog aspekta". te će izazvati "bolne odgovore".
Evropska unija je razvila šemu zajmova nakon što se našla pod pritiskom da pruži dodatnu pomoć Kijevu kad je američka podrška usporila pod predsjednikom Donaldom Trampom.
Prema šemi, za koju Evropska komisija kaže da ne bi dirala rusku suverenu imovinu, EU bi posudila sredstva od Eurocleara koja su dospjela u gotovinu. Taj novac bi zatim bio posuđen Ukrajini, koja bi ga trebala vratiti samo ako Rusija plati štetu koju je prouzrokovala u Ukrajini.
Imovina ruske centralne banke nalazi se u belgijskoj kompaniji Euroclear, pa se vlada Belgije pribojava da bi na nju možda pao teret u slučaju pravnih problema sa zajmom za Ukrajinu na temelju tih sredstava.
Za korištenje zamrznute ruske imovine za zajam Ukrajini trebaće naći osigurače koji će uvjeriti Belgiju da će sve zemlje članice EU solidarno snositi eventualnu odgovornost za otplatu duga ako do toga ikada dođe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prisustvovao samitu kao gost, rekao je da je sastanak u Briselu donio "dobre rezultate."
- Evropska unija je osigurala da će finansijska pomoć Ukrajini biti održana ne samo sljedeće godine, već i 2027. godine - rekao je Zelenski na mreži Iks (X).
Ovo je, kako dodaje, važna jednoglasna odluka. 
- Osigurali smo političku podršku u vezi s zamrznutim ruskim sredstvima i njihovim maksimalnim korištenjem za odbranu protiv ruske agresije - dodao je Zelenski.
Njemački kancelar Fridrih Merc, jedan od zagovarača šeme, rekao je da očekuje da Evropska komisija predstavi različite opcije prije sljedećeg samita EU.
- Pojačavamo pritisak kako bi ruska strana pristala na pregovore, kako bi oružje konačno prestalo zveckati u Ukrajini. Ukrajina treba pouzdane izglede, naročito kada je riječ o vojnoj opremi. Mi Evropljani moramo da pošaljemo ovaj signal snage – sada - istakao je Merc.
Pregovori EU održavali su se dan nakon što je Unija dogovorila 19. paket sankcija Rusiji i nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama.
Zelenski je pohvalio sankcije SAD-a kao "snažnu i vrlo potrebnu poruku" Rusiji.

EU bez dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, Belgija bila protiv

Šef Savjeta EU Antonio Košta izjavio je da će EU finansirati Ukrajinu naredne dvije godine, uprkos prijetnji Belgije da će blokirati plan o korišćenju zamrznute ruske imovine za pomoć Kijevu.
Dolazeći na samit lidera EU u Briselu, belgijski premijer Bart De Vever iznio je tri zahtjeva za korišćenje ruske imobilizovane imovine kako bi se Ukrajini obezbijedio zajam od 140 milijardi eura.
- Ako se zahtjevi ispune, možemo nastaviti. Ako ne, učiniću sve što je u mojoj moći na evropskom nivou, takođe i na nacionalnom nivou, politički i pravno da zaustavim ovu odluku - rekao je De Vever, čija zemlja drži zamrznutu imovinu koja bi se koristila u šemi, preko depozitara hartija od vrijednosti Euroclear.
De Vever je pozvao sve članice EU da podijele rizike povezane sa planom, što znači da bi podijelile troškove bilo kakvih pravnih postupaka koje pokrene Rusija i finansijski doprinijele ako novac ikada bude morao da se vrati, dodavši da bi ruska zamrznuta imovina koju drže druge zemlje trebalo da bude dio šeme.
S druge strane, Košta je istakao da će EU osigurati da finansijske potrebe Kijeva budu pokrivene za naredne dvije godine, a da će se o tehničkim detaljima odlučiti kasnije.
- Donijećemo političku odluku kako bismo osigurali finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu, uključujući i nabavku vojne opreme - rekao je Košta, koji je na samit stigao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Očekuje se da će lideri zadužiti Evropsku komisiju da iznese formalni pravni predlog o planu zamrznute imovine, a takođe će takođe ponoviti podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Ukrajinski lider je takođe dobio podsticaj u vidu novog paketa sankcija EU protiv Rusije koji je blok formalno odobrio ranije danas, a koji uključuje zabranu ruskog tečnog prirodnog gasa od januara 2027. godine, kao i nove mjere o takozvanoj floti tankera u sjenci i dvije nezavisne Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za Rojters da su Ukrajini potrebna sredstva do kraja godine i autonomija u tome kako će ih trošiti.
Evropska komisija je predložila kompromis po kojem bi veći dio kredita bio potrošen na ukrajinsko i evropsko oružje, ali manji dio bi bio odvojen za opštu budžetsku podršku, koju bi Kijev mogao da koristi i za kupovinu oružja van Evrope.kineske rafinerije nafte.

Košta: EU nastavlja da finansira i šalje vojnu opremu Ukrajini

Crna Gora želi pomoć Evropske unije u borbi protiv ruske dezinformacije dok se zemlja kreće ka članstvu u bloku.
Ova mala država, koja je postavila ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028. godine, sve više je meta dezinformacija onih koji žele da ometaju njen put ka članstvu, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u ekskluzivnom intervjuu za POLITICO u Briselu. 
- Veoma se nadam da ćemo u budućnosti dobijati veću podršku od EU da bismo zaista mogli da se borimo protiv dezinformacija i lažnih informacija - rekao je Milatović, dodajući da je ovu ideju predstavio kreatorima politika EU i državama članicama.
Moldova, druga kandidatkinja za EU, već je bila česta meta ruske manipulacije, uključujući kupovinu glasova i širenje dezinformacija. To je prošlog mjeseca dovelo do toga da EU pošalje svoj novi sajber rezervni tim – tim stručnjaka iz privatnog sektora za sajber bezbjednost – u Kišinjev i da izdvoji milione za centar za borbu protiv dezinformacija.
Milatović, koji se u Briselu sastao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, rekao je da „zlonamjern uticaj trećih zemalja“ može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.
- Ponekad imam osjećaj da su proevropski političari u regionu Zapadnog Balkana pomalo prepušteni sami sebi od strane partnera u EU - rekao je, dodajući da se dezinformacijama susreće „na dnevnoj bazi“.
Crna Gora je 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU i dobila status kandidata 2010. godine. Od tada je zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja i na dobrom je putu da zatvori još pet do decembra, potvrdio je visoki crnogorski diplomata POLITICO-u.
Sa populacijom od 600.000, ova mala jadranska država nastoji da se pozicionira kao očigledni naredni član 27-članog bloka. Međutim, suočava se sa potencijalnim preprekama, uključujući pro-srpske partije u parlamentu, tenzije sa susjednom Hrvatskom i skepticizam u nekim dijelovima EU u vezi sa širenjem. Zanimljivo je da ovo pitanje nije ni na dnevnom redu narednog samita Evropskog savjeta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron 2023. pozvao je EU da se reformiše prije nego primi nove članice. Milatović je rekao da je, međutim, iza zatvorenih vrata Makron prihvatio ideju crnogorskog članstva.
- Vjerujem da je prije dvije godine, prije nego što je predsjednik Makron počeo da razgovara sa mnom, imao … jedno mišljenje. Nakon toliko razgovora koje sam imao sa njim, sada je optimističan u vezi sa pozicijom Crne Gore u EU. I vjerujem da je slično i sa svim ostalim liderima EU. Crna Gora se sada doživljava kao lider u trci, ali želim da vidim kraj te trke, na neki način - rekao je Milatović.
Još jedna potencijalna prepreka je oslanjanje zemlje na ruske turiste i investitore. Crna Gora još nije uvela vizni režim za Ruse, koji mogu ući bez vize na 30 dana, a Rusi i dalje ostaju najveći strani investitori.
- Trudimo se da to [vizni režim] odložimo koliko god možemo, kako bismo održali turizam“, rekao je Milatović, dodajući da je „apsolutno“ zabrinut zbog priliva ruskog novca. „Trenutno smo pomalo u vakuumu jer … nemamo potpuni pristup EU fondovima.“ Ipak, Crna Gora će uskoro uskladiti vizni režim sa EU - rekao je.
Na kraju, dok je mnogo odgovornosti na Podgorici da ujedini političke snage i sprovede obećane reforme, EU takođe mora da pokaže da „širenje postoji“ i da „reforme daju rezultate“, upozorio je Milatović.
- Zadnja zemlja koja je ušla bila je Hrvatska prije više od deset godina. A između toga je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, i da se ponovo osnaži ideja EU kao kluba koji i dalje ima svoju privlačnost - zaključio je Milatović.

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, gdje je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
- Naredne godine kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti dobijamo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija- Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška, koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja EU. Tako da, prvog juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru - svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja Zapadnog Balkana- svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora- Zapadni Balkan - poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je na nedavnom Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu vrlo jasno i glasno pozvao evropske lidere da počnu sa izradom Nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
- O tome smo i danas ovdje razgovarali. Ukoliko sve bude teklo planiranim tokom, i ukoliko zatvorimo ovih 5-6 poglavlja, koliko je planirano do kraja ove godine, mislim da ćemo biti na jako dobrom putu da se počne sa draftovanjem nacrta Ugovora o pristupanju, i mislim da je to izuzetno dobra vijest. Tako da još jednom, i odavde iz Brisela, iz sjedišta Evropskog savjeta, šaljem važnu poruku, dobru vijest i poziv svima u Crnoj Gori da se okupimo oko ove istorijske misije koju imamo - da uvedemo Crnu Goru u Evropsku uniju svi zajedno - zaključio je predsjednik Milatović.
On je ocijenio da je vrijeme da radimo još više, pokažemo zajedništvo i odgovornost i zajedno završimo posao koji je pred nama, te da je to zadatak svih - političkih aktera, institucija i društva u cjelini.

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: antonio-kosta