Evropska fudbalska federacija (UEFA) je smanjila kaznu Arsenal u aferi koja je potegnuta zbog namještanja utakmice sa jermenskim Alaškertom.
UEFA je djelimično uvažiila žalbu tivatskog kluba, pa je suspenzija u evropskim takmičenjima sa deset smanjena je na sedam godina. S druge strane, smanjena je i novčana kazna sa 500.000 na 400.000 eura.
Takođe, žalbom su bili obuhvaćeni i igrači, koji su bili osumljičeni da su učestvovali u namještanju. Tako je golman Dušan Puletić oslobođen krivice, a bio je kažnjen sa deset godina zabrane bavljenja fudbalskim aktivnostima. Tadašnji igrač Nikola Čelebić i predstavnik Arsenala Ranko Krgović dobili su doživotne zabrane rada u fudbalu, a 10 godina van fudbala će morati da budu i igrači, nekadašnji kapiten Ćetko Manojlović i Radule Živković.
Međutim, u tivatskom klubu nisu zadovoljni, jer su očekivali veće smanjenje kazne, pa slijedi nova žalba. Ovoga puta adresa će biti Sportski sud u Lozani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

UEFA smanjila kaznu Arsenalu na sedam godina

Jučerašnje saopštenje sportskog direktora FK Arsenal, Ranka Krgovića, dodatno potvrđuje činjenicu da za istorijsku sramotu kluba posljedice i sankcije ne mogu trpjeti samo pojedinci u drugom i trećem redu odgovornosti i igrači, saopšteno je iz Evropskog saveza&nbsp;
- Neće baš biti da se kockarska kriminalna aktivnost tog obima osmislila u glavama nepovezanih pojedinaca i da se radi o toliko „savršenom zločinu“ da su uprava i stručni štab zatečeni naivno iznenađeni. To potvrđuje nažalost i kazna koju je UEFA-a odredila klubu – 10 godina zabrane igranja u evropskim takmičenjima i plaćanje pola miliona eura. Gdin. Krgović vrlo jasno naglašava da nikada odluke nije donosio sam i da su sve aktivnosti koje je sprovodio bile u dogovoru sa predsjednikom kluba kao zakonski ovlašćenim licem - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Stim u vezi, kako navode, a u svom ovom ludilu, pokušaji manipulacije čelnika Opštine Tivat i uprave Arsenala da su za sve dobro zaslužni oni, a sa ovom sramotom nemaju nikakve veze, su tragikomični.&nbsp;
- Ipak, kako se to uobičajeno kaže „imamo puno povjerenje u tužilaštvo i nadležne sudske organe“ - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Sa druge strane, kako ističu, nije neuobičajeno zaista da na rukovodećim funkcijama budu naivni i ljudi nesposobni da uoče da im se prvi saradnici bave namještanjem i kockanjem sa klubom.&nbsp;
- A ako je to već tako i ako Opština Tivat ne planira da reaguje u pravcu beskompromisnih čistki u FK Arsenalu onda se postavlja logično pitanje - ko garantuje da se tako „naivnim i neznavenim ljudima“ neće ponoviti isto? „Moralnu odgovornost“ nam je zbilja glupo više i pominjati ovoj vlasti. Došli su na vlast sa navodnih moralnih vrhova Olimpa, ali im je dok su se spuštali među građane ta vrsta odgovornosti očigledno neđe ispala i nemaju je više kod sebe. Lijepo li je bilo dok su u „oslobodilačkom“ zanosu tvrdili da „riba smrdi od glave“ - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Evropski savez: Istorijska sramota Arsenala, u „oslobodilačkom“ zanosu se tvrdilo da „riba smrdi od glave“

Fudbaleri Pari Sen Žermena i Arsenala odigraće večeras na Parku pinčeva revanš utakmicu polufinala Lige evropskih šampiona. 
 
Pari Sen Žermen je prvi duel u Londonu dobio 1:0. 
 
Utakmica će početi u 21 sat. 
 
Plasman u finale juče je izborio Inter, koji je u Milanu, nakon produžetaka, savladao Barselonu 4:3. 
 
Utakmica je u regularnom toku, kao i prva na olimpijskom stadionu Luis Kompanis, završena neriješeno 3:3. 
 
Finale je zakazano za 31. maj u Minhenu.

PSŽ i Arsenal za finale

Fudbaleri londonskog Arsenala i Intera iz Milana igraće u polufinalu Lige evropskih šampiona.
Arsenal je u Madridu, u revanš meču četvrtfinala, savladao Real 2:1 i sa dva trijumfa, nakon 16 godina, izborio polufinale.
Prvi duel u Londonu dobio je 3:0.
Londonski tim do pobjede vodili su Bukajo Saka u 65. i Gabrijel Martineli u trećem minutu sudijske nadoknade.
Jedini pogodak za Real, koji je branio trofej, postigao je Vinisijus u 67. minutu.
Inter i Bajern igrali su u Milanu neriješeno 2:2, ali je italijanski tim slavio zahvaljujući pobjedi u Minhenu od 2:1.
Bajern je poveo golom Herija Kejna u 52. minutu.
Izjednačio je Lautaro Martinez u 58, a potpuni preokret donio je Benžamin Pavar u 61. minutu.
Konačan rezultat postavio je Erik Dajer u 76. minutu.
Arsenal će u polufinalu igrati protiv Pari Sen Žermena, dok će rival Intera biti Barselona.
Prvi mečevi polufinala na programu su 29. i 30. aprila, dok su revanši sedam dana kasnije.

1250x600

Arsenal i Inter u polufinalu

Fudbaleri Arsenala pobijedili su danas u Tivtu ekipu Dečića iz Tuzi 1:0, u meču 29. kola Meridianbet Prve crnogorske lige. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Neđeljko Kovinić u 47. minutu. 
 
Tivatski tim upisao je drugu uzastopnu, ukupno desetu, pobjedu i udaljio se od opasne zone, na dva boda manje od trećeplasirane Sutjeske. 
 
Arsenal je u finišu mogao i do drugog gola, ali je Staniša Mandić pogodio prečku. 
 
Poslije prvog poluvremena, Jezero vodi protiv Mornara 1:0, dok je u duelu Bokelja i Jedinstva nema golova. 
 
U 18 sati počeće duel Otrant-Olimpika i Petrovca. 
 
U premijernom meču Budućnost je juče kao gost savladala Sutjesku 3:1.

Arsenal bolji od Dečića

Fudbaleri Arsenala i Jezera upisali su pobjede, dok je remijem završen duel u Kotoru, u 29. kolu Meridianbet Prve crnogorske lige. 
 
Arsenal je u Tivtu pobijedio ekipu Dečića iz Tuzi 1:0, pogotkom Neđeljka Kovinića u 47. minutu. 
 
Tivatski tim se drugim uzastopnim trijumfom, ukupno desetim ove sezone, probio na četvrto mjesto. 
 
Važan trijumf u borbi za opstanak ostvarilo je Jezero, koje je na Trening kampu Fudbalskog saveza savladalo Mornar 1:0. 
 
Pitanje pobjednika riješio je Mihailo Perović u 37. minutu iz jedanaesterca. 
 
Plavski sastav od 66. minuta igrao je sa igračem manje, nakon što je dva žuta kartona dobio Imran Redžepagić. 
 
Pobjednika nije bilo u duelu Bokelja i Jedinstva, koji su u Kotoru igrali 1:1. 
 
Vođstvo gostima donio je Žarko Korać u 73. minutu iz jedanaesterca. 
 
Izjednačio je i postavio konačan rezultat, samo tri minuta kasnije, Dejan Perović iz jedanaesterca. 
 
U 18 sati počeće duel Otrant-Olimpika i Petrovca. 
 
U premijernom meču Budućnost je juče kao gost savladala Sutjesku 3:1.

Pobjede Arsenala i Jezera, neriješeno u Kotoru

Sjajno popodne sa puno pogodaka u šestom kolu Premijer lige.
Obilježio ga je fenomenalni fudbaler Čelsija Kol Palmer, koji je dao četiri gola u prvom poluvremenu susreta protiv Brajtona.
“Plavci” su na kraju slavili sa 4:2, a engleski reprezentativac postao prvi igrač u istoriji Premijer lige sa takvim učinkom za 45 minuta.
Naročito je bio efektan njegov treći gol kojim je Čelsi poveo 3:1, da bi nakon što su gosti smanjili na 3:2, brzo uzvratio još jednim pogotkom kojim je meč prelomljen.
Čelsi je ovim trijumfom došao do 13 bodova, jednim manje od vodećih Mančester sitija i Arsenala.
Pravi triler na drugom kraju Londona odigrali su Arsenal i Lester, a meč je završen identičnim rezultatom, kao utakmica na “Stamford bridžu”, 4:2.
Vodili su domaći pogocima Martinelija i Trosara 2:0 na poluvremenu, izjednačili gosti preko dvostrukog strijelca Džejmsa Džastina, ali nisu izdržali inicijativu “tobdžija” u završnici.
Leonardo Trosar dao je gol u trećem minutu nadoknade, da bi Kai Haverc u 99. stavio tačku.
Premijer liga, 6. kolo:
Njukasl – Mančester Siti 1:1 (0:1) 
Gordon 58p – Gvardiol 35
Arsenal – Lester 4:2 (2:0) 
Martineli 20, Trosar 45+1, 90+4, Haverc 90+10 – Džastin 47, 63
Brentford – Vest Hem 1:1 (1:0) 
Mbeumo 1 – Souček 54
Čelsi – Brajton 4:2 (4:2) 
Palmer 21, 28p, 31, 41 – Ruter 7, Baleba 34
Everton – Kristal Palas 2:1 (0:1) 
Meknil 47,54 – Gej 10
Notingem Forest – Fulam 0:1 (0:0) 
Himenes 51p
18.30 Vulvs – Liverpul
Neđelja: 
15.00 Ipsvič – Aston Vila 
17.30 Mančester Junajted – Totenhem
Poneđeljak: 
21.00 Bornmut – Sautempton

Arsenal u nadoknadi do pobjede, Čelsi ubjedljiv

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: arsenal