Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom, to je naše osnovno pravo - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Ulićević iz NVO Spektra komentarišući neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju navela je da neusvajanje ovog akta ozbiljan propust u oblasti temeljnih prava.
Ulićević navodi da je istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo da više od 50 odsto građana smatra da ljudi ne treba da prolaze sterilizaciju da bi imali oznaku pola promijenjenu u ličnim dokumentima.
- Po istraživanju nevladine organizacije Spektra svega je 10 do 15 odsto građana izričito protiv ljudskog prava transrodnih osoba, pa se problem zbog neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja može pripisati isključivo najbrojnijoj Vladi koja je dala saglasnost, ali neće da izglasa taj zakon - ocijenio je Ulićević.
Ističe da osobe čiji rodni identitet nije pravno prepoznat moraju da biraju između prinudne sterilizacije, jer država primorava na sterilizaciju ako osoba želi dokumenta koja odgovaraju ličnom opisu, ili svakodnevnog nasilja zbog svakodnevnog nošenja dokumenata koja ne odgovaraju ličnom opisu.
- Zbog toga što mi nemamo ovaj zakon trans osobe nemaju to pravo i veoma praktično hoćete da pređete granicu imate problem, hoćete da podignete nešto u pošti imate problem, hoćete da pođete do Kliničkog da izvadite nalaze, da odete na pregled imate problem, zato što u svakoj od tih situacija vi morate da objašnjavate zašto je vaša lična karta potpuno suprotna od onoga kako vi izgledate i koji je vaš identitet - rekao je Ulićević.
Podsjeća da se o tom zakonu govori više od osam godina, zbog čega je prvo privremljena analiza pravnog sistema, zatim i sam prijedlog zakona još 2016. godine.
- Mi smo polako pristupali temi u saradnji sa institucijama, oformili radnu grupu, radili na njoj, postigli jedan visok stepen kompromisa, toliko da mislim da se ti kompromisi ulaze u kršenje ljudskih prava, da bi zakon prilagodio našem pravnom sistemu i što je jos bitnije - da bi naši poslanici, naša Vlada bila spremna da ga izglasa. Mi smo u tom procesu došli do toga da je zakon spreman, što je Evropska komisija i konstatovala, čak je konstatovala da je prošao i konsultacije sa Evropskom komisijom. Ko zna diplomatski rječnik zna da ne može konkretnije od toga, jer ona nikad neće napisati u izvještaju ,,ako ovo ne usvojite nećete ući u Evropsku uniju”, ali će konstatovati stanje, što su oni i uradili, da je zakon bio spreman, da je prošao sve konsultacije, da je prošao konsultacije sa Evropskom komisijom i da uprkos tome nije usvojen - zaključio je Ulićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulićević: Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom

Evropska komisija (EK) je u ovogodišnjem izvještaju još jednom potvrdila da je neusvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza u oblasti zaštite ljudskih prava, kazali su iz Asocijacije Spektra.
Iz te nevladine organizacije su rekli da ovogodišnji izvještaj EK pokazuje da, uprkos napretku u određenim poglavljima, Crnu Goru u okviru ključnih poglavlja 23 i 24 i dalje čekaju neispunjene obaveze.
- U njemu se između ostalog ističe da Vlada Crne Gore još nije usvojila Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, iako je prošao sve neophodne korake u zakonodavnom procesu, kao i konsultaciju sa Evropskom komisijom - naveli su iz Asocijacije Spektra.
Kako su dodali, u dokumentu je istaknuto da su određene obaveze i dalje nedovoljno implementirane i neusklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU), a tiču se, osim zakona o samoodređenju, i zakona o zabrani diskriminacije i o životnom partnerstvu osoba istog pola. 
- Ovaj izvještaj EK još jednom potvrđuje da izostanak usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja predstavlja ozbiljan propust države Crne Gore u ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza u oblasti zaštite ljudskih prava - rekli su iz Asocijacije Spektra.
Oni su pojasnili da nedostatak te pravne regulative znači da je dio crnogorskih građanki i građana i dalje primoran da prođe kroz proces prinudne sterilizacije kako bi uskladili lična dokumenta sa svojim identitetom. 
Iz Asocijacije Spektra su kazali da je jedini zabilježeni napredak na polju kvaliteta života LGBTIQ osoba koji je istaknut u izvještaju rješavanje pristupa hormonskoj terapiji za transrodne žene.
- Sve ovo jasno pokazuje da Crna Gora ne može biti shvaćena kao ozbiljna kandidatkinja za članstvo u EU ukoliko ne planira da poštuje institucije, preporuke, i obaveze kojima se štite ljudska prava, demokratija i vladavinu prava - navodi se u saopštenju. 
Iz Asocijacije Spektra su poručili da, ukoliko Crna Gora pretenduje da bude naredna članica EU, mora omogućiti svim svojim građanima/kama adekvatna dokumenta koja oslikavaju njihov lični opis i identitet, bez nehumanih prinuda poput sterilizacije, što je praksa koju potvrđuje i Sud pravde EU.
- Vrijeme da makar na ovo pitanje Vlada konačno stavi tačku, i ostavi nasilnu praksu sterilizacije u sramnu prošlost naše države, prije nego što za ovakva gruba kršenja ljudskih prava bude i sama morala da odgovara pred nadležnim pravnim institucijama - navodi se u saopštenju.

Spektra: Zakon o samoodređenju i dalje neispunjena obaveza

Solidarnost je danas ključna, jer je demokratija sve slabija, životi svih građana i građanki ugroženi a posebno onih koji su na bilo koji način dodatno marginalizovani, zajednice fragmentirane, a međugeneracijska i regionalna podrška potrebnija nego ikad.
To je poruka sa panela drugog izdanja SOLIDUM festa, koji je u okviru Neđelje ponosa organizovala Asocijacija Spektra u Njegoševom parku. U otvorenom prostoru ljetnje pozornice diskutovalo se o radikalnoj solidarnosti i načinima praktikovanja iste.
Nađa Bobičić, iz organizacije Trans mreža Balkan, govorila je o iskustvima radikalne solidarnosti u regionu. Istakla je dobre primjere solidarnosti koja se razvijala unutar studenskog pokreta u Srbiji, koji, uprkos ideološkoj raznolikosti, pokazuju primjere svakodnevne brige i međusobne podrške:od pripreme hrane, pomaganja starijim sugrađanima, pa do okupljanja i pružanja pomoći onima koji su bili pritvoreni.
Ona je izrazila nadu da će se i u Crnoj Gori, gdje studentski protesti nisu izgradili očekivano povjerenje, uspjeti razviti praksa praktične solidarnosti.
- Možda ne mora uvijek biti radikalna, neka bude i praktična. Ali ono što je važno jeste da gledamo i u regionalnoj perspektivi, da vidimo šta rade komšije, i da jedni druge podržimo u konkretnim borbama - zaključila je Bobičić.
Predstavnica Centra za ženska prava, Anita Stjepčević, podsjetila je da je ta organizacija od svog osnivanja njegovala solidarnost.
- Kapitalizam je, međutim, usitnio zajednice do te mjere da je solidarnost postala isključivo interesna - &nbsp;ja sam solidarna sa tobom samo onoliko koliko mi trebaš. Kada se izgubi osjećaj povezanosti i značaja rada, to postaje plodno tlo za razvoj trauma. A onda dolazi i plašt fašizma, koji ljudima nudi instant potrebu za povezivanjem – ovoga puta mehaničkim, kroz podjele na "nas" i "njih" - objasnila je Stjepčević.
Poručuje da čuvaju vrijednosti, ali su stalno u promišljanju gdje se nalaze - lijevo, desno ili u centru.&nbsp;
- Nasuprot tome, generacija Z, koja po prvi put ima digitalna sredstva kao alatku, razmišlja transnacionalno i pokazuje jednu novu mobilizacijsku sposobnost. Oni su, u najboljem smislu riječi, netrpeljivci – nemaju vremena da čekaju, već brzo reaguju i preuzimaju stvari u svoje ruke. To nas uči da demokratija i dalje kuca - navela je Stjepčević.
Boško Milović iz organizacije NVO Optimisti prisjetio se perioda od prije desetak godina, kada je, kako je naveo, grupa mladih preuzela tadašnji Dom vojske u Nikšiću i pola godine organizovala koncerte, izložbe i različite kulturne programe.
- Danas se na tom mjestu nalazi "Tehnopolis". Mi smo tada, kao mlada ekipa, napravili nešto što u Crnoj Gori do tada nije bilo viđeno. Ljudi su dolazili da snimaju dokumentarce o svemu tome. Postojalo je tada pedeset do sto mladih ljudi spremnih na solidarnost, da volontiraju, da danima rade na starom objektu, pa i da rizikuju, samo da bi ga pripremili za zajednicu - kazao je Milović.
Smatra da će, bez obzira na apatiju i prepreke, zajednice uskoro biti prinuđene da brane ono što im pripada.
- Siguran sam da uskoro nećemo imati alternativu, osim da štitimo ono što je naše - poručio je Milović.
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević, smatra da je pitanje solidarnosti ključno u vremenu kada su, kako je kazao, ozbiljno ugroženi životi marginalizovanih grupa, ali i svih građana i građanki, a demokratija sve slabija.
Govoreći o međugeneracijskim razlikama u protestima i društvenom angažmanu, Vukčević je naglasio da je opasno upadati u zamku generacijskog odvajanja.
- Danas se često govori da će Generacija Z biti ta generacija koja se bavi otporom, dok stariji neće. Mislim da to nije tačno. Protesti moraju da budu protesti svih, a ne samo jedne generacije - smatra Vukčević.
Prema njegovim riječima, određene sitne privilegije koje su zajednice dobijale dovele su do uljuljkivanja.
- Možda nijeste mogli promijeniti oznaku pola u ličnoj karti, ali ste mogli registrovati partnerstvo. Svaka zajednica je dobijala ponešto, ali suštinski mnogo toga je ostalo neispunjeno. Te sitnice su davale privid napretka. Sada više ni toga nema. Ostaje samo sve veća opresija, koja će nas sve natjerati da se vratimo solidarnim praksama - naveo je Vukčević.
Sa SOLIDUM-a poslata je poruka da nema budućnosti bez konkretne, jake, i neopozive solidarnosti i da svako može tome da doprinese. Ovakve diskusije su jedan od načina.
SOLIDUM fest je dio projekta „Self-determination is the key for democarcy“, koji sprovodi Asocijacija Spektra, &nbsp;koji je podržan širim programom „Together for LGBTIQ+ Equality“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje u partnerstvu sa organizacijama LGBT ERA, Queer Montenegro, Kvir centar, Tuzlanski otvoreni centar, OMSA Albanija, &nbsp;i CSGD sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.

1084x550

Solidarnost između pokreta potrebnija nego ikad

Akcija za ljudska prava (HRA) se pridružuje apelu kolega iz organizacije Spektra i poziva premijera Milojka Spajića da na dnevni red 62. sjednice Vlade stavi predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da očekuju od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke da bez odlaganja preduzme sve neophodne mjere kako bi nacrt ovog zakona bio dostavljen poslanicima na razmatranje prije završetka ovogodišnjeg zasijedanja.
- Usvajanje ovog zakona dio je Vladinog Programa za pristupanje Evropskoj uniji 2024-2027, predstavlja važan korak ka poboljšanju uslova i kvaliteta života trans osoba u Crnoj Gori i znači usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Ovaj zakon je, kako dodaju, i ključni preduslov za dalji napredak u procesu pristupanja EU, jer doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 23 (Pravosuđe i temeljna prava).&nbsp;
- Napominjemo da se završnim mjerilima za Poglavlje 23 zahtjeva ispunjenje svih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je jasno u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu naglasio da je država u obavezi da omoguće pravno prepoznavanje roda, bez neophodne sterilizacije - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da aktuelna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je okrutno i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava.
- Evropski sud za ljudska prava je više puta zaključio da uslovljavanje priznavanja rodnog identiteta transrodnih osoba sterilizacijom, operacijom ili tretmanom koji gotovo sigurno dovodi do sterilnosti predstavlja kršenje njihovog prava na poštovanje privatnog života prema članu 8 Evropske konvencije za ljudska prava i prava na fizički integritet prema članu 3 Konvencije (A.P., Garçon i Nicot protiv Francuske, 2017, § 131; X i Y protiv Rumunije, 2021, § 165). Upozoravamo da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka - zaključili su u Akciji za ljudska prava.

Akcija za ljudska prava: Usvojite zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku većine političkih partija u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje Asocijacije Spektra. 
 
Ta nevladina organizacija istraživanje je predstavila danas na panel diskusiji "Lično je političko: Stavovi funkcionera/ki, predstavnika/ca i birača/ca političkih partija". 
 
Kako prenosi PR Centar, učesnici događaja apelovali su na Vladu da što hitnije uputi nacrt zakona u proceduru Skupštine, kako bi poslanici mogli da ga razmatraju i donesu odluku o njegovom usvajanju do kraja godine. 
 
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, komentarišući rezultate istraživanja, kazao je da podrška građana nije samo deklarativna, već se vidi i razumijevanje nekoliko stvari. 
 
- Prije svega da su ljudska prava nedjeljiva, da nijesu partikularna, i da je u poštovanju ljudskih prava neophodna jedna dosljednost kako bismo zaista mogli da kažemo da ih kao društvo i država poštujemo - kazao je Ulićević. 
 
On je rekao da ga posebno raduje što tako eksplicitne stavove izražavaju pripadnici partija Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrate i Građanskog pokreta URA, dok se, kako je naveo, ohrabrujuće poruke čuju i od pripadnika partija manje brojnih naroda. 
 
Prema riječima Ulićevića, suština pitanja kojim se bavi zakon su ta “da li smatramo da svako treba da ima pravo da odlučuje o svom životu ili ne, odnosno da ima pravo na samoodređenje”. 
 
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, rekla je da je cilj zakona oslobađanje Crne Gore od retrogradne i nehumane prakse sterilizacije. 
 
- Ne mogu zamisliti da bilo koji građanin, a posebno nosilac javne funkcije, smatra prihvatljivim da država zahtijeva od svojih građana da odstrane organe i trajno se liše reproduktivne sposobnosti samo da bi dobili lični document - rekla je Pajković. 
 
Analitičarka pri institutu DAMAR, Hakile Resulbegoviq rekla je da je istraživanje pokazalo da većina političkih aktera ima osnovno razumijevanje koncepta transrodnosti, ali im nedostaje dublje znanje o psihološkim, socijalnim i medicinskim aspektima. 
 
Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da je naglašena potreba za jasnijom i edukativnijom komunikacijom političkih partija prema građanima. 
 
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini, Jelenka Andrić, kazala je da je istraživanje dokument na koji se mogu osloniti i jasno ukazati da stavovi građanskih partija potvrđuju – ljudska prava nemaju alternativu. 
 
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini, Boris Mugoša, kazao je da nema dileme da će Socijaldemokrate podržati Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. 
 
Poslanica Demokratske partije socijalista, Aleksandra Vuković Kuč, rekla je da ako postoji konsenzus u Skupštini oko nacrta zakona, kao što istraživanje sugeriše, Vlada bi to trebalo da uzme u obzir. 
 
Politička direktorka Građanskog pokreta URA, Ana Novaković-Đurović, istakla je da Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku te partije.

Istraživanje Asocijacije Spektra: Zakon o rodnom identitetu ima podršku većine partija

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Napajanje strujom u podgoričkom naselju Zagorič normalizovano je, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
No, zbog novog ispada, bez struje su ostali još neki djelovi Podgorice.
- Zbog ispada KB 10 kV “Malo Brdo” iz TS 35/10 kV “Gorica A”, trenutno su bez napajanja električnom energijom zgrade kod Ruskog konzulata, bivše Pazarište, Siti Kej i dio iza njega, dio između Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod ambasade Ukrajine i Malo brdo- naveli su iz CEDIS-a.

Tag: asocijacija-spektra