&nbsp;Atlantski savez Crne Gore danas je ugostio delegaciju Odbora za vanjske poslove britanskog Parlamenta, zajedno sa predstavnicima Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Podgorici. Posjeta, dio regionalne turneje britanskih parlamentaraca, imala je za cilj bolje razumijevanje političkih i bezbjednosnih izazova sa kojima se Crna Gora suočava na putu ka Evropskoj uniji, saopšteno je iz Atlantskog saveza.
- Predstavnici Atlantskog saveza i Digitalnog forenzičkog centra (DFC) predstavili su britanskoj delegaciji najvažnije trendove u oblasti bezbjednosti i demokratije, sa posebnim naglaskom na rastuće dezinformacione kampanje i maligni strani uticaj. Tim DFC-a iznio je nalaze o koordinisanim aktivnostima usmjerenim na podrivanje povjerenja u institucije, NATO i EU, kao i ulogu lokalnih aktera u širenju narativa koji Crnu Goru udaljavaju od njenih strateških partnera- navodi se u saopštenju.
U razgovoru je ocijenjeno da su hibridne prijetnje danas jedan od ključnih izazova za stabilnost Crne Gore. Istaknuto je da borba protiv dezinformacija nije tehničko, već strateško pitanje koje zahtijeva blisku saradnju državnih institucija, civilnog društva i međunarodnih saveznika. Delegaciji je predstavljen i rad Digitalnog forenzičkog centra, jedinstvenog resursa u regionu, koji kroz analize, istraživanja i obuke gradi otpornost društva na manipulacije i maligni uticaj.
Atlantski savez podvukao je da je evropska perspektiva Crne Gore od suštinskog značaja za stabilnost, razvoj i jačanje demokratskih institucija, te da se svaki pokušaj potkopavanja tog kursa mora ozbiljno tretirati. Dezinformacije koje relativizuju evropske vrijednosti i slabe povjerenje građana direktno ugrožavaju strateške interese zemlje.
- Posjeta britanske delegacije predstavlja potvrdu snažne podrške saveznika Crnoj Gori i zajedničkog opredjeljenja da se hibridnim prijetnjama odgovori koordinisano i odlučno. Atlantski savez zahvalio je parlamentarcima Ujedinjenog Kraljevstva na interesovanju, kontinuiranoj podršci i partnerstvu koje ostaje ključno za očuvanje evropske i euroatlantske budućnosti Crne Gore- zaključuje se u saopštenju,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Delegacija britanskog Parlamenta u Atlantskom savezu: Dezinformacije ozbiljna prijetnja evropskoj budućnosti Crne Gore

Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru. Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi. - Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države - naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE). NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom. Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti. Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija. Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020. Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO. Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. <h2>CEDEM o podršci članstvu</h2> Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto. Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto. CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53" data-rendition-name="original" width="810" height="560" loading="lazy" alt="Istraživanje CEDEM-a"><figcaption>Istraživanje CEDEM-a(Photo: Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))</figcaption></figure>  Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika. <h2>Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji</h2> U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini. - Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći - rekao je zvaničnik Alijanse. Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO. Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji. - Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji - navodi se u odgovoru za RSE. <h2>Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva</h2> Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić. Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"><figcaption>Dragan Samardžić(Photo: ETV/Duško Mihailović)</figcaption></figure>  - Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva - navodi Samardžić. Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse. Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma. Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić. - Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice - dodaje Samardžić. <h2>Podrivanje evroatlantskih vrijednosti</h2> U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti. - Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj - ističu iz Atlantskog saveza. Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad". Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke. - I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina - ističu iz Atlantskog saveza. <h2>Gdje škripi?</h2> Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine). Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF). Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini. Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj. Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane. U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura. Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku. Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu. Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove. Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.

Atlantski savez: Pad podrške NATO-u potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi

Kritična infrastruktura više nije samo tehničko, već i političko oružje i instrument meke moći, poručio je na okruglom stolu „Kritična infrastruktura kao instrument meke moći“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore predsjednik te organizacije dr Savo Kentera i ocijenio da kontrola nad strateškim resursima direktno određuje stepen nezavisnosti jedne države. - Kada govorimo o kritičnoj infrastrukturi, govorimo o srcu države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da diše. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku – dovoljno je da zavrne ventil gasa, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano - kazao je Kentera. On je naglasio da Crna Gora posebno osjeća ranjivost u energetskom i digitalnom sektoru.&nbsp; - Nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Naša digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije odluke se donose daleko od Podgorice - naveo je Kentera. Prema njegovim riječima, Crna Gora mora postaviti tri imperativa: energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa. - Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija – ona je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Kentera, dodajući da se isti princip odnosi na luke, aerodrome i vodne resurse. Kentera je ocijenio da je partnerstvo sa privatnim kompanijama moguće, ali da država mora zadržati kontrolu nad strateškim sektorima.&nbsp; - Odbrana tih resursa nije pitanje tržišne cijene, već nacionalnog dostojanstva i opstanka – kazao je on i poručio da mala društva, poput Crne Gore, moraju imati jasne crvene linije kada je riječ o odbrani kritične infrastrukture, jer - ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Okrugli sto Kritična infrastruktura"> <figcaption>Okrugli sto Kritična infrastruktura kao instrument meke moći(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalizaciju u Ministarstvu javne uprave Dušan Polović istakao je da je Crna Gora postavila čvrst normativni okvir za zaštitu digitalnog prostora i kritične infrastrukture, usklađen sa evropskim standardima, ali iskazao nezadovoljstvo dinamikom formiranja Agencije za sajber bezbjednost.&nbsp; Ne možemo biti zadovoljni dinamikom formiranja Agencije za sajber-bezbijednost kao jednog od ključnih entiteta kada je kritična infrastruktura u pitanju. Kao što i sami primjećuejte, taj proces uspostavljanja Agencije ne teče željenom dinamikom uprkos tome što je Ministarstvo javne uprave preduzelo sve neophodne korake za njeno uspostavljanje i dostavilo Vladi prijedloge za formiranje organa te agencije, budući da je agencija u skladu sa zakonom već morala početi sa radom početkom godine, te da su za njen rad predviđena budžetska sredstva u iznosu od nekih 2,5 miliona eura &nbsp;- kazao je Polović. On je podsjetio da je prvi Zakon o informacionoj bezbjednosti u Crnoj Gori donijet još 2010. godine, a dopunjen 2016. i djelimično usklađen sa tada važećom NIS direktivom EU.&nbsp; - Međutim, nakon sajber napada u avgustu 2022. godine, koji je ozbiljno paralizovao sistem javne uprave, postalo je jasno da moramo uspostaviti jasne procedure i institucionalne mehanizme za reagovanje - kazao je Polović. Podsjetio je da je Evropska unija krajem 2022. donijela novu NIS2 direktivu, a da je Crna Gora ubrzo transponovala njene odredbe u novi zakon o informacionoj bezbjednosti.&nbsp; - Na taj način, postali smo prva zemlja regiona koja je ugradila NIS2 u svoje zakonodavstvo - naglasio je Polović. Cilj donošenja zakona, kako je dodao, bio je dvostruk – ispunjavanje obaveza na evropskom putu i stvaranje bezbjednog sajber prostora, uz zaštitu kritične infrastrukture u skladu sa praksom EU.&nbsp; - Zakon je omogućio uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za odgovor na sajber incidente i krizne situacije - precizirao je Polović. Agencija za sajber bezbjednost, čije formiranje značajno kasni, imaće ingerencije, između ostalog, fokusirane na zaštitu kritične infrastrukture.&nbsp; - Agencija će u saradnji sa Savjetom za informacionu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom unutrašnjih i vanjskih poslova, pravde i drugim institucijama, predstavljati ključni stub u ovoj oblasti – kazao je Polović. Prema njegovim riječima, od napada 2022. godine značajno je unaprijeđen nivo sajber bezbjednosti – formiran je Vladin CERT, uspostavljen Operativni centar za sajber bezbjednost, povećana finansijska ulaganja i razvijeni kapaciteti za rano otkrivanje i sprječavanje napada.&nbsp; - Rezultat rada centra je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo njihove posljedice, za razliku od 2022. godine - naglasio je Polović. On je dodao kako su pred Crnom Gorom i dalje brojni izazovi. - Jačanje institucija, unapređenje sajber higijene, bolja međuinstitucionalna saradnja, saradnja sa privredom i usvajanje međunarodnih praksi. Naše opredjeljenje je jasno – kao članica NATO-a i buduća članica EU, Crna Gora mora doprinositi sistemu kolektivne i globalne bezbjednosti - &nbsp;zaključio je Polović. <h2>Cerović: Strateški resursi u Crnoj Gori podložni pritiscima i pokušajima preuzimanja</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f" data-rendition-name="original" width="1159" height="652" loading="lazy" alt="Držaen Cerović"> <figcaption>Dražen Cerović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Dražen Cerović ocijenio je da Crna Gora nema dovoljno razvijene i stabilne institucije koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, te da su postojeći strateški resursi često izloženi političkim pritiscima i pokušajima potcjenjivanja njihove vrijednosti. - Crna Gora nema svoje telekomunikacione institucije, a ni kontrolu nad izvorima vode. Elektroprivreda je još uvijek u domaćem vlasništvu, ali se aerodromi i drugi resursi permanentno onesposobljavaju kroz različite kombinacije političkih pritisaka i subverzija - naveo je Cerović. On je podsjetio na pokušaje da se vrijednost Luke Bar umanji kako bi lakše bila predmet kupovine.&nbsp; - Takvi procesi dovode do toga da strateški resursi postaju izloženi manipulacijama i pokušajima preuzimanja. To su pitanja o kojima moramo otvoreno govoriti i tražiti strategiju kako da se takvim opasnostima suprotstavimo - istakao je Cerović. On je kao primjer naveo i telekomunikacioni sektor:&nbsp; - Zamislite situaciju u kojoj jedan operator, kroz damping cijene i dobijanje tendera od države, faktički preuzme kontrolu nad komunikacijama cijele države. To više nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje. Zvuči vam poznato, zar ne - kaže Cerović. Govoreći o uticaju meke moći, ukazao je da ona ne dolazi samo kroz ekonomske instrumente, već i kroz religijska i ideološka uvjerenja.&nbsp; - To je kao kod autoimunih bolesti – dio organizma okrene se protiv samog sebe. Tako se i određeni segmenti državnog aparata ili društva mogu instrumentalizovati protiv sopstvene države - kazao je Cerović. On je upozorio da Crna Gora predstavlja posebno primjer na Balkanu.&nbsp; - Samo na osnovu dešavanja u posljednjih pet godina mogli bismo napisati deset ozbiljnih naučnih studija. Kulminacija procesa dešava se upravo sada, pred našim očima - rekao je. Cerović je istakao da zakoni, uredbe i direktive jesu važni, ali da oni sami po sebi nisu dovoljni.&nbsp; - Možete imati hiljadu zakona, ali ako nemate svijest o tome šta štitite, ako nemate strategiju i odlučnost da je sprovedete – sve ostaje mrtvo slovo na papiru - poručio je Cerović. Posebno je naglasio i pitanje medija, navodeći da oni u određenom smislu mogu predstavljati kritičnu infrastrukturu.&nbsp; - U Crnoj Gori postoji značajan broj medija koji nominalno posluju ovdje, a realno zastupaju interese drugih država. To je opasnost koju ne smijemo zanemariti - kazao je Cerović. <h2>Neophodna saradnja državnih organa, privrede i akademske zajednice</h2> Direktor Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture Atlantskog saveza Crne Gore, prof. dr Zoran Keković podsjetio je da se pojam kritične infrastrukture u međunarodnoj praksi afirmisao još tokom administracije američkog predsjednika Bila Klintona devedesetih godina, nakon terorističkog napada u Oklahoma Sitiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Prof. dr Zoran Keković"> <figcaption>Prof. dr Zoran Keković(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Od tada vlade zapadnih zemalja, naročito Evropske unije, razvijaju sveobuhvatan okvir zaštite. Danas koncept zaštite evoluira ka otpornosti kritične infrastrukture - kazao je Keković. On je naglasio da je riječ o multidisciplinarnom pitanju, koje zahtijeva saradnju državnih organa, privrede i akademske zajednice.&nbsp; - Bez simbioze društvenih, prirodnih i tehničkih nauka ne možemo govoriti o sveobuhvatnom pristupu - rekao je Keković. Prema njegovim riječima, Atlantski savez Crne Gore, kroz rad Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture, nastoji da gradi platformu za dijalog svih relevantnih činilaca. On je najavio i međunarodnu konferenciju posvećenu ovoj temi, koja će u oktobru biti održana u Beogradu u saradnji sa više regionalnih i evropskih institucija.

Duško Mihailović

Kentera: Kritična infrastruktura je srce države, ako ono prestane da kuca država prestaje da diše

Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već pokazatelj da institucije funkcionišu po principima odgovornosti, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza (ASCG) Azra Karastanović, ističući da se državom ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa.
Karastanović je, na otvaranju okruglog stola „Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije”, koji danas u Podgorici organizuje ASCG, rekla da se trenutno svjedoči tektonskim geopolitičkim promjenama koje oblikuju novu stvarnost.
Kako je navela, u vremenu snažnih bezbjednosnih izazova i kada se vrijednosti liberalne demokratije sve češće dovode u pitanje, traže se jasni stavovi, brzi odgovori i strateška usmjerenost.
- Snažna polarizacija, populizam koji je u porastu i erozija povjerenje u institucije, nijesu apstraktni pojmovi, već, nažalost, stvarnost koju živimo i koja itekako utiče na kvalitet našeg javnog života, na to koliko vjerujemo jedni drugima i sistemu koji nas okružuje - navela je Karastanović.
Ona je kazala da je lako deklarativno podržavati demokratiju kada donosi rezultate koje neko želi, ali da prava provjera posvećenosti demokratiji dolazi onda kada se ne dobije to što se želi.
- U ovom trenutku istorije, kada su osnovni demokratski principi stalno na udaru i kada su mnogi ljudi širom svijeta postali cinični, apatični i nezainteresovani, upravo je vrijeme da sebi postavimo teško pitanje - kakvo društvo želimo da budemo - rekla je Karastanovć.
Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori u proteklih pet godina bilo nekoliko smjena vlasti, navodeći da je to zdrava i neophodna pojava u svakom demokratskom društvu.
- Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već znak da institucije funkcionišu po principima odgovornosti - navela je Karastanović.
Karastanović je istakla da oni koji dobiju povjerenje da upravljaju, moraju znati da to povjerenje ima rok i da se ne temelji na ličnoj harizmi i populizmu, nego na poštovanju Ustava, zakona i institucija koje svi dijelimo.
- Ne može se i ne smije upravljati državom po mjeri trenutnog političkog interesa - naglasila je Karastanović.
Prema njenim riječima, ako je zakon tek alat za pregovaranje, a ustavne norme smetnja, a ne okvir, onda država nije na putu demokratije, nego na putu improvizacije.
Krastanović je kazala da cijenu toga dugoročno uvijek plaćaju građani.
- Zato ne možemo govoriti o demokratiji samo kroz broj izašlih na izbore. Jer ako većina ćuti, ne znači da se ne slaže već je, nažalost, možda samo odustala - rekla je Karastanović.
Kako je navela, izvršna i zakonodavna vlast moraju djelovati ne kao ad hoc mehanizmi za održavanje većine, već kao nosioci političke kulture koja ima dosljednost i pamćenje.
Ona je istakla da civilni sektor ima ulogu koja nadilazi samo praćenje rada i pozivanje na odgovornost institucija i donosioca odluka.
- Naša odgovornost je i da svorimo nove modele participacije i uključimo one čiji se glas rijetko čuje - navela je Karastanović.
Ona je naglasila da mediji, uprkos političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pritiscima, imaju odgovornost da ostanu tačni, objektivni i slobodni, jer bez pouzdanih informacija nema ni informisanih građana koji mogu da donose odluke u svom interesu.
Karastanović je naglasila da obrazovni sistem ne može biti samo prostor za usvajanje činjenica, već da mora podučavati mlade kako da razmišljaju kritički, kako da prepoznaju manipulaciju, da postavljaju pitanja i traže odgovornost od donosilaca odluka.
- Uloga svakog od nas u ovom procesu nije pomoćna, već suštinska. Demokratija nije delegirani posao, već zajednički zadatak - poručila je Karastanović.
Kako je navela, u vremenu kada autoritarni modeli mnogima djeluju privlačnije, jer ostavljaju utisak brzine i odlučnosti, mora se podsjetiti da prava snaga demokratije ne leži u njenoj brzini, već u legitimnosti.
- Demokratija nije povremeni događaj koji se aktivira na dan izbora. Ona je proces, odgovornost i način života koji traži svakodnevno učešće - istakla je Karastanović.
Ona je naglasila da demokratski proces treba učiniti živim, vidljivim i otvorenim.
- Ako građani svakodnevno ne osjećaju da imaju uticaj, onda će oni koji nude jednostavna rješenja, bez procedura djelovanja, djelovati primamljivo, a znamo da takva rješenja najčešće vode ka sve manjem broju ljudi koji donose odluke i to iza zatvorenih vrata - kazala je Karastanović.
Ona je poručila da je, iz tog razloga, vrijeme za promjenu narativa.
- Demokratija nije zgrada čiju izgradnju čekamo da neko drugi završi, kako bi se uselili. Ona se kreira tako što je svakodnevno živimo, kroz uključivanje, jer bez pluralizma demokratija je prazna forma - navela je Karastanović.
Kako je kazala, demokratija se gradi kroz dijalog, poštovanje Ustava, zakona i institucija i kroz spremnost građana da budu dio rješenja.

Karastanović: Državom se ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa

Atlantski savez Crne Gore u partnerstvu sa NATO organizuje peti NATO Samit mladih (NATO Youth Summit) koji će ove godine održati 25. i 26. aprila u hotelu Splendid u Budvi.
- Ovaj značajan događaj koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, okupiće mlade lidere, donosioce odluka i stručnjake iz oblasti bezbjednosti, sajber i AI tehnologija, kao i drugih ključnih sektora. Učesnici će kroz dinamične diskusije oblikovati odgovore na globalne bezbjednosne izazove i istaći ulogu mladih u kreiranju sigurnije budućnosti - saopšteno je iz Atlantskog saveza.
Kako bi uključili mlade lidere, Atlantski savez Crne Gore i NATO pokrenuli su NATO Youth Summit Challenge – takmičenje namijenjeno mladima od 18 do 35 godina iz zemalja članica i partnerskih država Alijanse.&nbsp;
Pobjednici takmičenja dobiće priliku da učestvuju na Samitu mladih uz pokrivene troškove, dok će najbolji među njima imati ekskluzivnu šansu da svoje ideje predstave na događaju pred međunarodnom publikom.
Kako bi se kvalifikovali za učešće u takmičenju, učesnici treba da odgovore na pitanje: „Kako izgleda lider budućnosti?”. Očekuje se da razmotre koje su vrijednosti, vještine i osobine ključne za snalaženje u dinamičnom globalnom okruženju, kao i koje konkretne akcije treba preduzeti za izgradnju sigurnijeg svijeta.
Prijave mogu biti u različitim formatima – od video prezentacija i umjetničkih izraza poput fotografije, grafičkog dizajna i poezije, do predloga konkretnih politika.
Atlantski savez Crne Gore poziva mlade iz zemlje i regiona da iskoriste ovu priliku i postanu dio globalne debate o sigurnosti i liderstvu.
Više informacija o programu i načinu prijave dostupno je na zvaničnoj stranici događaja www.natoyouthsummit.com.

NATO Samit mladih u aprilu u Budvi

Otpornost Crne Gore na nove prijetnje mogla bi biti ozbiljno ugrožena bez adekvatne strategije, resursa i političke volje - kazao je predsjednik Atlantskog saveza (ASCG) Savo Kentera, dodajući da je zaštita kritične infrastrukture obaveza države.
Kentera je to rekao na otvaranju stručne konferencije „Napredna istraživačka radionica (ARW) – Izazovi i perspektive: Izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture“, koju organizuje ASCG u saradnji sa Centrom za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda.
- Izgradnja otpornosti na prijetnje i izazove postala je imperativ za sve nas. To nije samo globalni imperativ, već i posebna odgovornost za svakog od nas, posebno kada je riječ o obavezi naše države da štiti kritičnu infrastrukturu - poručio je Kentera.
Prema njegovim riječima, izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture od suštinskog je značaja za budućnost društva i ekonomije.
- Kritična infrastruktura je okosnica našeg svakodnevnog života i čini temelj svega što radimo, od snabdijevanja energijom i distribucije vode, do zdravstvene zaštite, komunikacija, transporta - naveo je Kentera.
On je istakao da se države sa brzim napretkom tehnologije, globalizacijom i sve većim prijetnjama, suočavaju sa brojnim izazovima u zaštiti i održavanju stabilnosti tih sistema.
- Kao članica NATO-a, Crna Gora igra ključnu ulogu u implementaciji politika i principa koje je razvio NATO kako bi povećao otpornost država članica - rekao je Kentera.
Kako je istakao, NATO kroz politike i strategije naglašava da je zaštita kritične infrastrukture i jačanje otpornosti na sve vrste prijetnji odgovornost svakog saveznika.
- Crna Gora je, kao članica NATO-a, obavezna da kontinuirano radi na poboljšanju otpornosti svoje ključne infrastrukture i doprinosi kolektivnoj otpornosti Alijanse - naglasio je Kentera.
On je istakao da se Crna Gora i kao buduća članica Evropske unije (EU), osim obaveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u, suočava sa dodatnim zahtjevima u vezi sa zaštitom kritične infrastrukture.
Kentera je ukazao na značaj saradnje u oblasti zaštite kritične infrastrukture, navodeći da ona ne samo da jača nacionalnu sigurnost, već i doprinosi sigurnosti regije, cijele Alijanse i EU.
On je rekao da bi otpornost Crne Gore na nove prijetnje, bez adekvatne strategije, resursa i političke volje, mogla biti ozbiljno ugrožena.
Kentera je najavio da su sa partnerima iz Beograda odlučili da uspostave još jedan centar unutar ASCG - Centar za izgradnju otpornosti kritične infrastrukture.
- Pozivam sve iz Crne Gore i šire da nam se pridružite kako bismo pomogli Crnoj Gori i svim drugim zemljama u regionu da izgrade kritičnu infrastrukturu u mjeri koja je neophodna - rekao je Kentera.
On je naglasio da ASCG može biti vrlo čvrst partner državnim institucijama, NATO-u, kao i u proteklih 20 godina.
Predsjednik Centra za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda Zoran Keković rekao je da je kod zaštite kritične infrastrukture pitanje da li su ljudi spremni za buduće šokove i poremećaje koji mogu pogoditi infrastrukturne sisteme.
- Suočavamo se sa ogromnim potencijalom novih prijetnji, novih tehnologija, dezinformacija, masovnih medija i njihovog uticaja na funkcionisanje infrastrukture - kazao je Keković.
On je rekao da je pitanje da li su sistemi otporni ili ne.
Keković je kazao da je jedan od najvećih stereotipa u svijetu rizika to da nesigurnosti dolaze iz spoljnog svijeta.
- Ključni izazov nije samo suočavanje s njima, već i naša sposobnost da im se prilagodimo - istakao je Keković.
On je rekao da završava novi koncept upravljanja rizicima pod nazivom "Razmišljanje u tetrisu", gdje je pitanje kako se gradi ili prepravlja struktura.
- Dilema je da li smo sposobni da prepoznamo rizike i prilike i da ih integrišemo u naš sistem - dodao je Keković.
On je poručio da se mora promijeniti način razmišljanja.
Keković je rekao da ga često pitaju da li vjeruje u OpenAI model, na šta on odgovara da ne vjeruje, ali da ga koristi.
On smatra da je potrebna prilagodljiva i otporna strategija.
- Ne smijemo samo naglašavati održivost i fleksibilnost infrastrukture, moramo pronaći jednačinu otpornosti - istakao je Keković.
Kako je rekao, potrebna je dubinska analiza problema, koja će omogućiti da međunarodno priznati eksperti i donosioci odluka iz javnih vlasti i predstavnici kritične infrastrukture teže pronalaženju univerzalnih modela rješenja.
- Sve što radimo mora biti podržano kulturom otpornosti - zaključio je Keković.

Kentera: Otpornost kritične infrastrukture ključna za budućnost društava

Bilo kakva odluka u pogledu izmjena zakonodavstva iz oblasti državljanstva u pogledu dvojnog državljanstva, mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa, jedan je od zaključaka okruglog stola “Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?” koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore. 
- Pitanje uređenja državljanstva je vrlo složeno i kompleksno, primarno iz njegovog javno-pravnog karaktera, jer predstavlja vezu između države i pojedinca, iz koje nastaju odgovarajuća, zakonom, utvrđena prava i obaveze. Državljanstvo je prije svega obilježje državnog suvereniteta, tj. komponenta vršenja državne vlasti i odredbe o državljanstvu, zajedno o odredbama o državnoj teritoriji i pravu glasa, ne samo da su obilježje nego i elemenat ustavnog utvrđivanja suverenosti jedne države. Značaj i osjetljivost uređenja pitanja državljanstva, posebno pitanja dvojnog državljanstva sadržano je u činjenici jer ono otvara vrlo složen i kompleksan set pitanja koji se odnose na: zapošljavanje u državnim organima, Imovinska pitanja, poreski tretman, služenje vojne obaveze, pravo korišćenja aktivnog i pasivnog biračkog prava - saopšteno je iz Atlantskog saveza.
Na okruglom stolu je, pored ostalog, zaključeno da je potrebno osigurati da odluka, da li će eventualno određeni model realizacije dvojnog državljanstva biti implementiran, bude transparentna i javno dostupna, kako bi ista mogla biti predmet ocjene svih relevantnih društveno-političkih aktera.
Istaknuto je da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva treba da sa dužnom pažnjom prati cjelokupan proces rješavanja ovog pitanja, posebno sa stanovišta ostvarenja biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore.
- Stoga, niti jedan zakonski tekst ili odredba unutar zakona kojima se na direktan ili indirektan način uređuje i razrađuje oblast državljanstva ne smije biti razmatrana bez učešća ovog Odbora i ne smije biti donešena sa sakrivenim političkim motivima iza kojih stoji namjera donosilaca odluka da sprovedu svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering - istaknuto je među zaključcima.
Neophodno je, kako je rečeno, prilikom donošenja odluka uzeti u obzir posljedice uvođenja dvojnog državljanstva na pitanja nacionalne bezbjednosti, prevashodno na mogućnost stranog miješanja, kontrolom nad bezbjednosnim institucijama, članstvo u NATO i EU, te lojalnosti građana državi. 
- Evropska unija, SAD, kao i OSCE, ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na području zemalja Zapadnog Balkana, moraju aktivnije da se uključe u razmatranje pitanja potencijalnog dvojnog državljanstva, kao i svih drugih pitanja koja mogu imati implikacije i reperkusije na birački spisak i izborni proces - takođe je jedan od zaključaka.
Okrugli sto je okupio preko 90 učesnika, među kojima je veliki broj uglednih pravnika, sociologa, političkih analitičara, eksperata za bezbjednost, predstavnika političkih partija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, akademske zajednice, nevladinog sektora i medija.
- Organizovanje ovog događaja bilo je značajno jer se radi o inicijativi dijela parlamentarne većine koja bi, u slučaju usvajanja ovog zakona, imala dalekosežne posljedice na crnogorsko društvo, nacionalni identitet, političku stabilnost i međunarodne odnose Crne Gore - poručili su iz Atlanskog saveza.

Pitanje dvojnog državljanstva mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: atlantski-savez-crne-gore