Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću uhapšen je D.J. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prikrivanje.
D.J. se sumnjiči da je kupio automobil za koji je znao da je pribavljen krivičnim djelom.
Kako je saopšteno iz ODT Nikšić, D.J. je tim vozilom pokušao da izađe iz Crne Gore u čemu su ga spriječili službenici granične policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikšić: Uhapšen prilikom pokušaja da napusti države sa vozilom koje potiče iz krivičnog djela

Prijestonicu Cetinje sinoć je zahvatilo nevrijeme koje je bilo praćeno jakim vjetrom i obilnim padavinama. Zbog jakog vjetra oborena grana oštetila je jedno vozilo. Usljed nepovoljnih vremenskih uslova, gradske službe imale su više intervencija na terenu. Ekipe komunalne službe su od ranih jutarnjih sati bile na terenu i radile na uklanjanju oborenih stabala i grana na više lokacija u gradu, rekao je za Radio Cetinje direktor DOO Komunalno Cetinje Boško Dragutinović. U parkovima (13. jul i Njegoševom) su usljed jakog vjetra oborena dva stabla, ali nije pričinjena materijalna šteta, kazao je i dodao da je na Studentskom trgu grana kestena pala na automobil koji je bio parkiran ispred zgrade studentskog doma, koju su uklonili. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DefAm4oZiQzg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;- Najviše problema izazvale su oborene grane, oštećena vozila i kratkotrajni prekidi u snabdijevanju električnom energijom. Mi smo od ranih jutrarnjih sati na terenu i ulažemo maksimalne napore kako bi što prije uklonili sve posljedice nevremena. Moram reći da je angažovano kompletno naše ljudstvo i mehanizacija. Za sada smo uklonili veće grane koje su predstavljale problem, a uskoro će i sve gradske površine biti očišćene i dovedene u uredno stanje - kazao &nbsp;je Dragutinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131036_e2734d8756bce0633222b4fc32ab4c9db818874a95bf6eea24d861f6499667d3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024131036_e2734d8756bce0633222b4fc32ab4c9db818874a95bf6eea24d861f6499667d3" data-rendition-name="original" width="1181" height="905" loading="lazy" alt="Posljedice nevremena"> <figcaption>Posljedice nevremena(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  On je rekao da su na gradskim ulicama i trgovima angažovane čistilice i ljudstvo koje rade na uklanjanju lišća. - Nadležne službe su reagovale blagovremeno i situacija je već sada stabilizovana - kazao je Dragutinović.

1084x550

(FOTO i VIDEO) Nevrijeme obaralo stabla na Cetinju, oštećeno jedno vozilo

Radi objektivnog informisanja javnosti, Ministarstvo zdravlja obavještava građane da je Vlada Crne Gore, na sjednici održanoj u srijedu, 15. oktobra 2025. godine, dala saglasnost za pokretanje postupka nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka “Montefarm”.
Na osnovu odluke Vlade, predviđeno je da se pokrene nabavka u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, radi obezbjeđivanja urednog i stabilnog snabdijevanja javnih zdravstvenih ustanova i apoteka neophodnim ljekovima, medicinskim materijalom i pomagalima do kraja 2025. godine.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da je snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom kontinuirano i ne dovodi se u pitanje, te da se sve aktivnosti sprovode planski i koordinisano, kako bi građanima bile dostupne sve neophodne terapije i zdravstvene usluge.
Postupak nabavke sprovodi JZU Apoteke Crne Gore “Montefarm”, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Ministarstvom zdravlja, u skladu sa važećim propisima i zaključcima Vlade.
“Montefarm” uredno nastavlja proces nabavke i isporuke ljekova svojim apotekama i javnim zdravstvenim ustanovama, a prema informacijama iz ove ustanove, do kraja tekuće godine ne očekuju se zastoji u snabdijevanju.
Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa nadležnim zdravstvenim institucijama, nastavljaju da preduzimaju sve neophodne mjere kako bi zdravstvene ustanove bile redovno snabdjevene, a građanima dostupne sve potrebne terapije i medicinska sredstva.

Vlada dala saglasnost za pokretanje postupka nabavke ljekova i medicinskog materijala

Gradska skupština u Los Anđelesu evakuisana je nakon što je automobil udario u stepenice zgrade, saopštili su zvaničnici.
Vozač je priveden, a povrijeđenih nije bilo, prenosi danas ABC news.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FiCkEdMeL%2Fstatus%2F1974263561686864218%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1974263561686864218%7Ctwgr%5Ef1cde8bafa27accc33e52fb15ba599387df7624a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Policija je reagovala na poziv oko 16 sati po lokalnom vremenu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAnnieRoseNews%2Fstatus%2F1974268797050843248%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1974269442990485986%7Ctwgr%5Ef1cde8bafa27accc33e52fb15ba599387df7624a%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

(VIDEO) Automobilom udario u stepenice gradske skupštine u SAD, zgrada evakuisana

Divljanje u saobraćaju na crnogorskim drumovima nije rijetkost, ali današnja scena u Podgorici prevazila sve granice bahatosti.
Kako se vidi na snimku koji je poslao čitalac Portala ETV, vozač putničkog automobila, nestrpljiv da sačeka u koloni koja se kretala ka Sportskom centru, odlučio je da potraži nesvakidašnje rješenje - popeo se na trotoar Union bridge-a i cijelom njegovom dužinom pretekao vozila.
Osim što je pješačka zona, dio trotoara je obilježen biciklističkom stazom, pa je nesavjesni vozač ovim potezom ugrzorio njihovu bezbjednost i pokazao do koje mjere se pomjeraju granice nepoštovanja saobraćajnih propisa, ali i zdravog razuma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F57fP8olPGZ4%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Pomjeranje granica bahatosti: Autom preko trotoara Union bridge-a u Podgorici

U "Budilniku" na Televiziji E razgovaramo o tome da li bi registar seksualnih prestupnika trebalo da bude javan i koliko bi takva mjera doprinijela većoj bezbjednosti zajednice.&nbsp;
Pitamo i koliko su Snapchat i druge društvene mreže zapravo sigurno mjesto za mlade i postaju li utočište za online predatore.&nbsp;
Razgovaramo i o tome šta će promjena radnog vremena donijeti ugostiteljima, a vraćamo se i starim vrijednostima, saznajemo jesu li vodenice zaboravljene i kako se sprema pravi domaći kačamak.

U "Budilniku" o registru seksualnih prestupnika, društvenim mrežama i mladima, radnom vremenu ugostitelja...

Saobraćajna nezgoda dogodila se danas oko 13 sati, na putu Cetinje – Podgorica, kod tunela Mekavac.
Nezgoda se dogodila kada je automobil, iz za sada neutvrđenih razloga, završilo na krovu. Povrijeđenih nije bilo
Komandir Službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kazao je za RTV Cetinje da razlog nezgode za sada nije poznat.
Uviđaj je obavljen.

Nezgoda kod tunela Mekavac: Automobil završio na krovu, nema povrijeđenih

Na putu Danilovgrad - Nikšić, kod Orje Luke, jutros je došlo do odrona i udesa.
Na tom mjestu se, kako prenosi RTNK, odronila stijena, a dio komada obrušio se na jedan automobil.
Za upravljačem volana bio je državljanin Bosne i Hercegovine.
Za sada nije poznato da li ima povrijeđenih.
No, ta je dionica puta trenutno zatvorena, usljed čega se saobraćaj preusmjerava preko Glave Zete.

Danilovgrad: Odron se obrušio na auto, saobraćaj se preusmjerava preko Glave Zete

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dobio je novo vozilo, koje će biti plaćeno 65.110 eura. Prema ugovoru sklopljenom 20. juna sa nikšićkom firmom "Osmanagić", novi automobil za potrebe predsjednika države kupljen je na lizing, s rokom otplate od 60 mjeseci, nakon prve upalate koja iznosi 11.550 eura.
Vrijednost vozila bez PDV-a je 54.993 eura.
U nabavku novog vozila za potrebe Milatovića krenulo se u aprilu, šest mjeseci nakon što su iz Službe predsjednika Crne Gore za "Dan" saopštili da Vlada ugrožava bezbjednost prvog čovjeka države time što ignoriše zahtjeve za obezbjeđivanje bezbjednog vozila za njegov prevoz i prevoz članova njegove porodice. Oni su nam tada kazali da je zahtjev predsjednika države za obezbjeđivanje sredstava za nabavku novog vozila ignorisan godinu dana. Do sada je za potrebe prevoza predsjednika korišćen "audi A8" iz 2015. godine, za koji su iz njegove službe tvrdili da nije bezbjedan i da se zbog dotrajalih guma ne koristi za prevoz izvan Podgorice.
U ugovoru sklopljenom između Službe predsjednika i nikšićke kompanije za prodaju automobila nije precizirano u kojem će se vozilu Milatović voziti u narednom periodu, ali se iz odluke o izboru najpovoljnije ponude zaključuje da se radi o automobilu marke "volvo". U tom dokumentu je navedeno da je dostavljeno ovlašćenje proizvođača "Volvo" u kome se navodi da je firma "Osmanagić" jedini ovlašćeni zastupnik za prodaju i servis "volvo" vozila na teritoriji Crne Gore.
Tenderom je tražen SUV model vozila, sa 4-cilindričnim benzin/hibrid motorom, radne zapremine do 2.000 cm3 i snaga motora od minimum 180 kW. Traženo je vozilo dužine od minimum 4.950 mm, sa pogonom na četiri točka, automatskim mjenjačem od osam stepeni, sa sedam sjedišta i pet vrata, crne metalik boje. Tražen je i paket opreme koji obuhvata ABS + ESP, adaptivni tempomat sa pilot asist funkcijom, sistem za sprečavanje sudara sa nailazećim vozilom, senzor mrtvog ugla, dvostepeni erbeg za vozača i suvozača, erbeg za koljena za vozača, parking senzore naprijed i pozadi, kameru za vožnju unazad, start motora bez ključa, multimediju sa gugl uslugom, digitalnu instrument tablu, zatamnjena stakla pozadi, ambijentalno unutrašnje osvjetljenje...
– U ukupnu vrijednost ponude moraju biti uračunati svi troškovi vezani za realizaciju ugovorene obaveze, izuzev troškovi registracije vozila i polise kasko osiguranja, i oni se ne mogu posebno iskazivati van ponuđene cijene, fakturisati niti naplaćivati. Ukupna vrijednost ponude uključuje i lizing naknadu i druge troškove koji nastaju zaključivanjem ugovora o finansijskom lizingu. Plaćanje putem finansijskog lizinga će se izvršiti: prvo plaćanje obuhvata plaćanje učešća, manipulativnih troškova i troška zaloge predmeta lizinga i iznosi 11.550 eura. Navedeni iznos se plaća neposredno prije preuzimanja predmeta lizinga – predviđeno je ugovorom sklopljenim 20. juna.
Rok isporuke vozila je sedam dana od dana zaključivanja ugovora.

Milatović dobio novo vozilo vrijedno 65.000 eura

Do skoro „pljevaljski šerif“ Milan Lekić, funkcioner Nove srpske demokratije Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, moraće Sava osiguranju da plati najmanje 11.620 eura, koliko je ova osiguravajuća kuća isplatila Rudniku uglja Pljevlja za uništeno vozilo kompanije koje je pijan slupao 11. oktobra prošle godine. Iz Agenciji za nadzor osiguranja saopštili su Portalu ETV da „ukoliko je ugovorač kasko osiguranja ili osiguranik pravno lice, društvo za osiguranje je u obavezi da pravnom licu nadoknadi nastalu štetu iz osiguranja uz pravo društva za osiguranje na regres prema vozaču, odnosno licu odgovornom za nastalu štetu u punom iznosu isplaćene naknade iz osiguranja“. Skupo vozilo Rudnika uglja, „infiniti“, premium brend „Nisana“, na kojem je pričinjenja totalna šteta bilo je kasko osigurano. - Po uslovima ove vrste osiguranja društvo za osiguranje ne pokriva štete i troškove ukoliko je vozač upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, droga, psihoaktivnih ljekova i drugih psihoaktivnih materija – saopštili su Portalu ETV iz Agencije za nadzor osiguranja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613060656_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613060656_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Automobil „Infiniti“ koji je Lekić uništio vozeći pijan"><figcaption>Automobil „Infiniti“ koji je Lekić uništio vozeći pijan</figcaption></figure>  S obzirom na to da je štetu, kako su objasnili, prouzrokovao „vozač koji je zapošljen u pravnom licu koje je ugovarač kasko osiguranja, a za vrijeme dok upravlja osiguranim vozilom u vlasništvu pravnog lica“, onda osiguravajuća kuća ima pravo „na regres prema vozaču, odnosno licu odgovornom za nastalu štetu u punom iznosu isplaćene naknade iz osiguranja“. Portalu ETV iz Sava osiguranja su saopštili da bez izričite saglasnosti klijenta nijesu u mogućnosti da komentarišu ili iznose detalje pojedinačnih slučajeva osiguranja, uključujući podatke o isplatama šteta i okolnostima koje ih prate. - Kao odgovorna osiguravajuća kuća, obavezni smo da čuvamo povjerljivost svih podataka koje dobijemo od klijenata ili u vezi s njima – istakli su oni. Naglasili su da je njihov „pristup svakom zahtjevu i postupku obrade štete utemeljen isključivo na zakonskim propisima, uslovima osiguranja i internim procedurama, uz poštovanje obaveze čuvanja povjerljivosti podataka osiguranika“. Iz Rudnika uglja krajem aprila saopštili su dnevniku Vijesti da im je osiguravajuća kuća nadoknadila 90 odsto štete za automobil koji je Lekić uništio, vozeći u pijanom stanju, te da je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade od njega. Nijesu odgovorili na naše pitanje da li su u međuvremenu naplatili štetu od Lekića i u kojem iznosu, kao ni da li je protiv njega, s obzirom na to da je zapošljen u Rudniku, pokrenut disciplinski postupak zbog uništavanja imovine kompanije u pijanom stanju. Pljevaljskom tužilaštvu trebalo je čak sedam mjeseci da „podigne optužnicu“ protiv Lekića, a sudiće mu se za ugrožavanje javnog saobraćaja, odnosno izazivanje saobraćajnog udesa u pijanom stanju, u kojem je lakše povrijeđen Pljevljak V. G. U partijskoj raspodjeli funkcija stranaka parlamentarne većine, Milan Lekić postavljen je na čelo Rudnika uglja u aprilu 2021. Smijenjen je u avgustu 2023, a onda imenovan, opet zahvaljujući partiji, u Odbor direktora Rudnika i izabran za predsjednika ovog tijela. Ostavku na tu funkciju bio je prinuđen da podnese poslije udesa koji je pijan izazvao u oktobru prošle godine, ali je ostao na poziciji još dva mjeseca, do smjene kompletnog Odbora direktora. Lekić i dalje radi u Rudniku, sada kao inžinjer. I opet uništava imovinu kompanije. Tako je u februaru totalno havarisao još jedno službeno vozilo Rudnika – „reno lagunu“ koje je pripadalo kabinetu Odbora direktora. Lekić je automobil „pozajmio“ kako bi se odvezao do svoga sela Rađevići, nadomak Pljevalja, đe je vozilo potpuno izgorjelo. O požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613060656_d32d47086b560f043907651ab2f4f2c07322c75f2383cd95f1676c74dc1a7f3c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613060656_d32d47086b560f043907651ab2f4f2c07322c75f2383cd95f1676c74dc1a7f3c" data-rendition-name="original" width="1080" height="1744" loading="lazy" alt="„Laguna“ Rudnika uglja izgorjela u požaru na Lekićevoj livadi "><figcaption>„Laguna“ Rudnika uglja izgorjela u požaru na Lekićevoj livadi </figcaption></figure>  Pljevaljsko tužilaštvo utvrdilo je da nije odgovoran, odnosno da je vatra izazvana zbog tehničke neispravnosti automobila, ali, s obzirom na to, da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće ustanoviti konkretan uzrok. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. A Lekićem se bavi i Specijalno državno tužilaštvo đe je formirano više predmeta i provjerava se zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je on bio na čelu ove kompanije. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Pljevaljska opozicija optužuje Lekića za kabadahijsko ponašanje, za korupciju i kriminal, a u februaru prošle godine u lokalnom parlamentu ponovo je pokrenuto pitanje njegove otpremnine iz lokalnog Vodovoda, u iznosu od 8.000 eura, koju nije vratio, što je bio u zakonskoj obavezi. Nakon što je imenovan za direktora Rudnika uglja u aprilu 2021, morao je Vodovodu vratiti novac, zato što zakon nalaže da se otpremnina vraća, ako onaj ko je uzeo, prije isteka roka od pet godina bude imenovan na novu funkciju. Otpremninu iz Vodovoda Lekić je dobio u februaru 2017.

Kaćuša Krsmanović

Milan Lekić će morati da plati 11.620 eura, jer je vozio pijan

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: automobil