Izuzetan značaj prekida vatre u Gazi - poruka je sa sastanka mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića sa ambasadorkom Izraela u Crnoj Gori i u Srbiji Avivit Bar-Ilan.
Oni su, kako se navodi na sajtu Mitrpolije, istakli „značaj dobrih odnosa između naša dva naroda, kako u prošlosti, tako i danas“.
Dodaju kako je istaknuto da „mnogi pravoslavni hrišćani iz Crne Gore i regiona rado posjećuju Svetu Zemlju, a takođe i da je Crna Gora jedna od omiljenih destinacija turista iz Izraela“.
- Sagovornici su se saglasili o izuzetnom značaju prekida vatre u Gazi, povratku taoca i prestanku stradanja na obje sukobljene strane, sa nadom da će postignuti mir uticati na smirivanje neprijateljstava i u drugim djelovima svijeta - ističe se u saopštenju..
Susret je, kažu, okončan uz očekivanje da će se „odnosi između Izraela i Crne Gore i naših naroda i dalje unaprjeđivati“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Joanikije s ambasadorkom Izraela: Izuzetan značaj prekida vatre u Gazi

Postoji veliki prostor za dalji razvoj odnosa i nadamo se da će u narednom periodu biti otvorena diplomatsko-konzularna predstavništva u obje zemlje, poručeno je na sastanku predsjednika Skupštine Andrije Mandića sa ambasadorkom Izraela Avivit Bar-Ilan.
Mandić je tokom razgovora izrazio zadovoljstvo povodom nedavnog izbora Nine Ofner Bokan, predsjednice Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, za potpredsjednicu Svjetskog jevrejskog kongresa. 
Istakao je da je riječ o značajnom i istorijskom trenutku – prvi put neko iz regiona bivše Jugoslavije zauzima tako visoku poziciju u ovoj prestižnoj međunarodnoj organizaciji.
Tokom susreta, razgovaralo se i o važnosti njegovanja kulture sjećanja. U tom kontekstu, podsjetili su da je Skupština Crne Gore ove godine po prvi put obilježila 22. april – Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau.
- Govoreći o odnosima Crne Gore i Izraela, sagovornici su se osvrnuli na nedavnu posjetu predsjednika Mandića toj zemlji, tokom koje se sastao sa predsjednikom Kneseta Amirom Ohanom i predsjednikom države Isakom Hercogom - navedeno je u saopštenju Skupštine.
Mandić je sinoć prisustvovao i svečanosti povodom obilježavanja 77. godišnjice nezavisnosti Države Izrael, koju su u Podgorici organizovali Ambasada Izraela i Jevrejska zajednica Crne Gore.

1250x600

Mandić-Bar Ilan: Nadamo se da će biti otvorena diplomatsko-konzularna predstavništva u Crnoj Gori i Izraelu

Grupa demonstranata fizički je blokirala ulaz u Kulturno – informativni centar (KIC) “Budo Tomović” tokom otvaranja manifestacije Dani izraelskog filma, kazala je nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar Ilan, navodeći da se ne radi o mirnom protestu niti činu slobode govora.
Ona je, na konfrenciji za novinare, rekla da je cilj manifestacije da promoviše umjetnost, dijalog i prijateljstvo između Crne Gore i Izraela.
- Radikalne grupe pokušavaju da naruše kulturnu saradnju između Izraela i Crne Gore, a to nije Crna Gora kakvu poznajemo. Duboko sam razočarana pokušajem da se miran kulturni događaj sabotira kroz strah i agresiju - navela je Bar Ilan.
Ona je kazala da ono što se dogodilo u ponedjeljak nije bio miran protest niti čin slobode govora.
Bar Ilan je ocijenila da je to bilo zastrašivanje, s ciljem da se ućutka umjetnost, zbog kojeg su mnogi, uključujući i pripadnike jevrejske zajednice, iz straha odustali od dolaska.
- Uzvikivali su nasilne parole sa lažnom propagandom, zastrašivali goste i, što je najuznemirujuće, širili slike lažne krvi kako teče ulicama Podgorice. Moj strah je jednostavan: gdje danas teče lažna krv, sjutra može teći prava - navela je Bar Ilan.
Ona je kazala da se 58 njihovih državljana još nalazi u zarobljeništvu Hamasa u Gazi.
- U velikoj smo boli. Pozivamo svijet - pomozite nam da ih vratimo kući - kazala je Bar Ilan.
Ona je rekla da ovog mjeseca i Izrael i Crna Gora slave Dan nezavisnosti.
- Mi smo dva mala naroda sa ponosnim istorijama i snažnim duhom - istakla je Bar Ilan.
Ta dva naroda, kako je dodala, povezana su ne samo diplomatijom i kulturom, već i kroz skoro 100 hiljada izraelskih turista koji svake godine posjećuju Crnu Goru i koji žele da se tu osjećaju bezbjedno.
- Pobrinimo se da kultura nastavi da gradi mostove između naših naroda, nećemo dozvoliti da nas teror razdvoji - kazala je Bar Ilan.
Ona je rekla da se Dani izraelskog filma nastavljaju danas i sjutra, i pozvala sve da im se pridruže i uživaju u umjetnosti o ljubavi i životu.

Ambasadorka Izraela: Razočarana sam pokušajem da se sabotira miran kulturni događaj

Odnosi Crne Gore i Izraela tradicionalno su dobri i nas veže velika zajednička istorija, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sastanku sa Avivit Bar-Ilan, ambasadorkom Izraela.&nbsp;
Mandić je istakao da mu je zadovoljstvo što se po prvi put sastaje sa novo-izabranom ambasadorkom.
- Mandić je istakao da ga posebno raduje činjenica da je započeta izgradnja prve sinagoge u našoj zemlji. U tom kontekstu, dodao je da se ovih dana svi molimo za mir i okončanje sukoba na Bliskom Istoku i širom svijeta - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Predsjednik Skupštine se osvrnuo i na spomenik Velveta koji je prije par mjeseci otkriven u Nikšiću uz saradnju ambasade Izraela, Jevrejske zajednice u Crnoj Gori i Opštine Nikšić na čijem čelu je Marko Kovačević.
- Ambasadorka Bar-Ilan se zahvalila predsjedniku Mandiću na srdačnom prijemu, dodavši da se u Crnoj Gori osjeća kao kod kuće, jer su i njeni korijeni vezani za prostor bivše Jugoslavije. Ona je istakla da je predsjednik Mandić iskreni prijatelj države Izrael i jevrejskog naroda - navedeno je u saopštenju Skupštine.
Predsjednik parlamenta i ambasadorka su se dotakli brojnih tema koje se tiču daljeg ekonomskog razvoja i izraelskih investicija u Crnu Goru, sa posebnim akcentom na Opštinu Nikšić gdje je planirano otvaranje novog tržnog centra koji bi trebao da stvori više stotina novih radnih mjesta.

Mandić sa ambasadorkom Izraela: Molimo se za okončanje sukoba na Bliskom Istoku i širom svijeta

Sinagogu će, pored vjerskih, obavljati i kulturne aktivnosti i tako dublje povezivati naša dva prijateljska naroda - kazala je nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar-Ilan tokom posjete lokacije ovog vjerskog objekta koji je u izgradnju u Podgorici.
Bar-Ilan je, kako se navodi u saopštenju Jevrejske zajednice Crne Gore, uputila zahvalnost Vladi i čelnicima Glavnog grada koji su pomogli da Jevreji u bliskoj budućnosti dobiju sinagogu.
- Imala sam prilike da vidim izuzetno arhitektonsko rješenje buduće građevine, koja će biti kuća, ne samo lokalnog jevrejskog stanovništva, već i brojnih izraelskih turista koji u velikom broju dolaze ovdje da otkriju ljepote Crne Gore. Očekuje se da do kraja ove godine, izuzetno teške za Državu Izrael, njihov broj dostigne čak 200.000 - navela je Bar-Ilan.&nbsp;
Prva sinagoga u Crnoj Gori, simboličnog imena “Gora Gospodnja”, kako ističe, biće od velikog značaja za sve članove Jevrejske zajednice Crne Gore za Podgoričane koji žele da se upoznaju sa jevrejskom kulturom i tradicijom, kao i za kulturnu raznolikost Glavnog grada.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je, tokom obiliska gradilišta, da ono predstavlja simbol suživota i međusobnog poštovanja.&nbsp;
- Živjeti u sredini koja je nacionalno i vjerski raznolika zaista je prava privilegija, a na svima nama je da njegujemo te različitosti i iz njih crpimo ono najbolje za dobrobit svih građana i građanki. Podrška koju je Glavni grad pružio izgradnji prve sinagoge potvrđuje važnost zajedništva i harmonije u multinacionalnim i multivjerskim sredinama. Vjerujem da će ova inicijativa poslati snažnu poruku mira i tolerancije, koje su temelj za jačanje našeg društva - istakla je ona.
Predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan kazala je da obilježavaju još jedan korak ka ostvarenju njihovog zajedničkog sna.&nbsp;
- Ovaj projekat je mnogo više od izgradnje sinagoge i Jevrejskog kulturnog centra; on simbolizuje zajedništvo, toleranciju i razumijevanje koje Crna Gora njeguje. Postavljanje kamena temeljca prije sedam godina bio je prvi korak, a značaj ovog mjesta dodatno je osnažen u martu, kada smo, zajedno sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica, na inicijativu predsjednice Skupštine GG dr. Jelene Borovinić Bojović, zasadili maslinu – simbol mira i zajedništva. Maslina je donijela rod upravo u vrijeme kada smo konačno započeli gradnju - istakla je ona.

Bar-Ilan: Sinagoga će dublje povezivati naša dva prijateljska naroda

Potrebno nastaviti rad kako bi se finalizovalo više inicijativa za bilateralne sporazume, prvenstveno na polju turizma, ekonomske saradnje, životne sredine, poljoprivrede, poručeno je na sastanku predsjednik Vlade Crne Gore, Milojka Spajića i novoimenovane ambasadorke Izraela u Crnoj Gori, na nerizedentnoj osnovi, Avivite Bar-Ilan.
&nbsp;Premijer je ambasadorki poželio dobrodošlicu i istakao da se očekuje nastavak dobrih bilateralnih odnosa Crne Gore i Izraela.
Na sastanku je konstatovana odlična saradnja u oblastima ekonomije i investicija, a raduje rastući interes izraelskih kompanija za ulaganje i njihovo sve veće prisustvo u Crnoj Gori.
- Naglašeno je i veliko interesovanje izraelskih turista za dolazak u Crnu Goru, a tome doprinose i uspostavljene avio-linije od Tel Aviva do Podgorice i Tivta - saopšteno je iz Vlade.
Spajić je u razgovoru ponovio da Crna Gora podržava posvećenost iznalaženju političkog i diplomatskog rješenja, zasnovanog na dvodržavnom modelu, kao jedinom održivom i trajnom rješenju krize na Bliskom Istoku.

Spajić sa Bar-Ilan: Veliko interesovanje izraelskih kompanija za ulaganja i turista za dolazak u Crnu Goru

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: avivit-bar-ilan