Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta uništili i vratili 75.000 kilograma proizvoda iz uvoza zbog lošeg kvaliteta ili sadržaja veće količine pesticida od dozvoljene, piše u izvještaju za prošli mjesec.
Sa granice je vraćena jedna pošiljka od skoro 10.000 kilograma vinskog grožđa, dok su uništene dvije u količini 11.200 kilograma.
Zbog lošeg kvaliteta inspektori su uništenili dvije pošiljke banana od ukupno 46.116 kilograma, a 1.261 kilogram krastavaca i jedna pošiljka karija u prahu težine 250 kilograma deponovani su zbog prekomjernog sadržaja pesticida.
Iz istog razloga uništena je pošiljka nektarine mase 5.223 kilograma, a 1.000 kilograma kukuruznog brašna zbog postojanja štetnih materija.
Sporno je bilo i 70 komada paleta koje su bile nepropisno označene.
- Fitosanitarna inspekcija je pri izvozu izvršila pregled 504 pošiljki i izdala 329 fitosertifikata za izvoz: merkantilnog krompira, lubenice, stonog grožđa, nektarina, ljekovitog bilja; rezane drvene građe i hrane za životinje i 175 fitosertifikata za reeksport - navedeno je u izvještaju.
Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta naplatili na 67.834,36 eura naknada.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sa granice vraćeno 10 tona grožđa, uništeno 65 tona banana, krastavaca, nektarina...

Panama je proglasila vanredno stanje u svom glavnom regionu proizvodnje banana, nakon što su prodavnice opljačkane, a zgrade vandalizovane tokom trenutnih protesta zbog penzione reforme.
Kako piše BBC, vlada je saopštila da će ustavna prava biti suspendovana u narednih pet dana u sjeverozapadnoj provinciji Bokas del Toro.
Ta mjera ograničava slobodu kretanja i omogućava policiji da vrši hapšenja bez naloga.
Nevolje u regionu počele su prije mjesec, kada se lokalni sindikat radnika u proizvodnji banana pridružio nacionalnom protestu protiv predloženog smanjenja penzija i proglasio štrajk.
- Suočena sa narušavanjem reda i aktima sistematskog nasilja, država će sprovesti svoj ustavni mandat da garantuje mir - rekao je panamski zvaničnik Huan Karlos Oriljak.
Protesti širom latinoameričke nacije izbili su u martu zbog penzione reforme.
U Bokas del Toru, nemire su uglavnom predvodili radnici na plantaži banana "Čikita Brends".
Sukob je eskalirao prošlog mjeseca nakon što je kompanija otpustila hiljade zaposlenih koji su bili u štrajku.
Demonstranti su postavljali barikade na putevima u provinciji, često se sukobljavajući sa policijom.
Ranije ove nedjelje, grupa ljudi je oštetila jedan od objekata kompanije "Čikita Brends", kao i lokalni aerodrom.

Portal ETV

1084x550

Panama proglasila vanredno stanje zbog banana

Zaposleni u jednom norveškom preduzeću za nabavku voća i povrća naišli su na paket kokaina dok su otvarali pošiljku banana, poslije čega su upozorili carinike, koji su zaplijenili ukupno 147 kilograma te droge, saopštila je danas norveška carinska služba.
Norveška carina navela je da je kokain pronađen 3. aprila u devet gajbi banana, a ulična vrijednost droge je procijenjena na 170 miliona kruna (15,5 miliona eura).
To je najveća zapljena u Norveškoj od 2023. godine, kada je konfiskovano 2,3 tone.
Droga je transportovana morem u Švedsku iz Južne Amerike i vjerovatno nije bila namijenjena norveškom tržištu.
- Postoje konkretne informacije koje ukazuju da je kokain trebalo da bude preuzet u luci Antverpen, na osnovu obavještajnih podataka dobijenih međunarodnom saradnjom sa Evropolom i belgijskim vlastima - navodi se u saopštenju.
Carinski službenik Tim Gurik rekao je da iza pokušaja krijumčarenja vjerovatno stoji kriminalna mreža.
- Zapljena ovakvih razmjera zahtijeva značajna finansijska sredstva i čvrstu organizaciju, koju samo velike kriminalne mreže mogu da mobilišu - rekao je on.
- Vidimo da su kriminalne mreže koje stoje iza ovog šverca spremne da rizikuju i znaju kako da se prilagode - dodao je norveški carinik.

1250x600

U Norveškoj pronađen kokain u gajbama za banane

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

Marija Žižić

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

Španska policija zaplijenila je rekordnu količinu kokaina nakon što je pronašla 13 tona droge skrivene u pošiljci banana u kontejneru iz Ekvadora u južnoj luci Alhesiras.
- Očigledno je da ovih 13 tona kokaina nije bilo namijenjeno samo za špansko tržište. Špansko tržište ne može da se nosi sa toliko droge odjednom. Ova droga je bila namijenjena da se distribuira širom Evrope - rekao je šef Centralne brigade za borbu protiv narkotika Nacionalne policije Antonio Hesus Martines, a prenio je Rojters.
Kako tvrdi španski list “Diario de Pontevedra”, droga je stigla iz Ekvadora, a preko Atlantika je došla po nalogu balkanskog kartela, čiji šefovi nastavljaju sa vode velike poslove iz svog sigurnog utočišta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vjerovatno u Dubaiju.
Kokain je otkriven u paketima koji su se nalazili u kutijama s bananama. Droga je bila skrivena u posebno izrađenim kutijama i zaklonjena voćem.
Operacija koju su vodili Nacionalna policija i Agencija za borbu protiv droge rezultirala je hapšenjem predstavnika kompanije koja je primala isporuku.
Cilj nije samo da se pronađe ko je bio paravan za obavljanje ove vrste transporta nego da se dođe do šefa organizacije, navodi list.
Navodno počinioci ovog djela imaju ćelije u različitim djelovima svijeta.
Izvorno je Balkanski kartel bio smješten u Ekvadoru, tvrdi “Diario de Pontevedra”.
Zapljena izvršena ove srijede je druga najveća u istoriji u cijeloj Evropi.
Najviše droge - 16 tona, zaplijenjeno je 2021. godine u Hamburgu.

U Španiji zaplijenjeno 13 tona droge u pošiljci banana, navodno po narudžbini balkanskog kartela

Holandska policija je uhapsila dvije osobe nakon što je pronašla 334 kilograma kokaina u pošiljci banana u holandskoj luci Vlisingen.
Kokain je pronađen u srijedu, objavilo je sinoć tužilaštvo (OM), prenio je NL Tajms.
Droga se nalazila u pošiljci banana iz Kolumbije, a prema podacima državnog tužilaštva imala je uličnu vrijednost preko 25 miliona eura.
Detektivski tim jedinice Zeland-Vest Brabant pokrenuo je istragu, koja je rezultovala hapšenjem 55-godišnjeg stanovnika Hendrik-Ido-Ambahta.
Kuća osumnjičenog je pretresena juče po nalogu suda, a oduzeti su digitalni nosači podataka, administrativna dokumenta, novac, satovi i dva vozila.
Popodne je još jedan 26-godišnji muškarac bez određenog boravišta uhapšen na autoputu u blizini Edea.
Obojica osumnjičenih su privedeni radi dalje istrage.
Trenutno su u strogom kućnom pritvoru.

U banane sakrili 334 kilograma kokaina

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: banane