Zemljotres magnitude 5,5 pogodio je danas centralni Bangladeš, poginulo je najmanje šest osoba a desetine su povrijeđene, saopštile su vlasti.
Zgrade u glavnom gradu zemlje Daki tresle su se zbog čega su ljudi u panici izlazili na ulice.
Potres se osjetio u 10:38 sati ujutro po lokalnom vremenu a epicentar je u oblasti Gorašal u okrugu Narisngdi, oko 25 kilometara od Dake. Američki geološki institut saopštio je da je dubina potresa 10 kilometara.
Televizja DBC sa sjedištem u Daki, javila je da je najmanje šest osoba poginulo u glavnom gradu Bangladeša, troje od pada krova i zida jedne zgrade, i troje pješaka kada je ograda jedne zgrade pala na njih u Daki.
Prema Američkom geološkom institutu, sjeverni i jugoistočni Bangladeš spadaju u seizmički aktivne oblati zbog interakcija između ploča Indije i Evroazije, dok je centralni dio zemlje manje seizmički aktivan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zemljotres magnitude 5,5 pogodio Bangladeš, najmanje šestoro mrtvih

Sud u Daki je bivšu premijerku Bangladeša Šeik Hasinu, koja je u egzilu, danas osudio na smrt zbog toga što je naredila obračun sa demonstrantima 2024. godine tokom protesta na kojima je bilo 1.400 mrtvih.
- Prisutni su svi elementi zločina protiv čovječnosti. Odlučili smo se za izricanje samo jedne kazne: smrtne kazne - rekao je sudija Golam Mortuza Mozumder.
Suđenje 78-godišnjoj bivšoj premijerki, koja je u Indiji otkako je pobjegla helikopterom iz Bangladeša, počelo je u junu.
Tokom suđenja, proglašena je krivom po nekoliko tačaka optužnice za zločine protiv čovječnosti, uključujući podsticanje i naređivanje ubistva, navodi se u presudi.
Ona je negirala sve optužbe.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, najmanje 1.400 ljudi, uglavnom civila, stradalo je tokom antivladinih protesta od 1. jula do 5. avgusta 2024, koji su primorali bivšu premijerku da napusti zemlju nakon 15 godina vlasti.
Demonstracije su počele zbog velike nezaposlenosti mladih, školovanih ljudi, dok privilegije za zapošljavanje u državnojh službi, gdje je većina radnih mjesta, imaju osobe bliske vlasti i rođaci veterana građanskog rata za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971. godine.
Vladini pokušaji da suzbiju demonstracije silom, policijskim časom i isključivanjem usluga interneta su podstakle nezadovoljstvo.
Muhamed Junus, koji je 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, šef je prelazne vlade Bangladeša.

Bivša premijerka Bangladeša osuđena na smrt: Naredila obračun sa demonstrantima

Tužilaštvo u Bangladešu zatražilo je da bivša premijerka Šeik Hasina bude osuđena na smrtnu kaznu zbog brutalnog obračuna s protestima koje su predvodili studenti prošle godine, a koji su na kraju doveli do njenog svrgavanja s vlasti.
Hasina, koja je pobjegla u Indiju, sudi se za zločine protiv čovječnosti. Prema navodima iz procurjelog audio snimka, ona je naredila snagama sigurnosti da "koriste smrtonosno oružje" protiv demonstranata. Hasina odbacuje sve optužbe.
Tokom višesedmičnih nereda, u kojima je okončana njena petnaestogodišnja vladavina, ubijeno je do 1.400 ljudi. Bio je to najteži talas nasilja u Bangladešu još od rata za nezavisnost 1971. godine.
Glavni tužilac Tajul Islam izjavio je da Hasina zaslužuje "1.400 smrtnih kazni".&nbsp;
- Pošto to nije ljudski moguće, zahtijevamo barem jednu - rekao je pred sudom.
Hasinin cilj je, prema njegovim riječima, bio je da trajno zadrži vlast, za sebe i svoju porodicu.
- Postala je okorjeli zločinac i ne pokazuje nikakvo kajanje zbog brutalnosti koju je počinila - dodao je Islam.
Protesti su počeli u julu 2024. godine zbog kvota u državnoj službi namijenjenih rodbini učesnika rata za nezavisnost, ali su ubrzo prerasli u masovni pokret za svrgavanje Hasine.
Najteži sukobi zabilježeni su 5. augusta, kada je Hasina pobjegla helikopterom, neposredno prije nego što su demonstranti upali u njenu rezidenciju u Daki, otkrila je istraga BiBiSija (BBC).
Istog dana policija je ubila najmanje 52 osobe u jednoj prometnoj četvrti Dake, što je označeno kao jedan od najgorih slučajeva policijskog nasilja u istoriji zemlje.
Hasinina advokatica, koju je imenovala država, tvrdi da su policajci bili primorani otvoriti vatru zbog nasilnog ponašanja demonstranata.
Osim Hasine, na optuženičkoj klupi su i njen bivši ministar unutrašnjih poslova Asaduzaman Kan Kamal, koji se takođe skriva, te bivši šef policije Čouduri Abdulah Al-Mamun. Tužilaštvo traži smrtnu kaznu i za Kamala, dok je Čoudury priznao krivicu još u julu, ali mu kazna još nije izrečena.
Hasina je već ranije osuđena na šest mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a suočava se i s odvojenim optužbama za korupciju.
Naredni izbori u Bangladešu trebali bi se održati u februaru iduće godine, a favorit za pobjedu je opoziciona Nacionalistička partija Bangladeša (BNP). Hasinina stranka "Awami League2 zabranjena je i ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti na izborima.

Tužilaštvo traži smrtnu kaznu za bivšu premijerku Bangladeša, tužilac: "Zaslužila ih je 1.400"

Policija u Bangladešu saopštila je danas da je uhapsila više od 1.300 ljudi u masovnoj akciji nazvanoj "Lov na demone" usmjerenoj na bande za koje vlada sumnja da su povezane sa svrgnutom bivšom premijerkom Šeik Hasinom.
Džanhagir Alam Čovdhuri, koji je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova privremene vlade uspostavljene nakon što je Hasina pobjegla poslije višenedjeljnih protesta, obećao je da će nastaviti operaciju „dok demoni ne budu iskorijenjeni“.
Policija je navela da je od subote do danas 1.308 ljudi je uhapšeno širom zemlje.
Hapšenja su uslijedila poslije niza nemira prošle nedjelje.
U srijedu, 5. februara, pola godine nakon što je bivša premijerka pobjegla, demonstranti su uništili nekoliko zgrada povezanih sa njenom porodicom.
Predvođeni studentima koji su bili na čelu nereda prošlog ljeta, izveli su akcije nakon što su saznali da će se Hasina obratiti svojim pristalicama na Fejsbuku iz susjedne Indije, gdje je potražila utočište.
Hasina ima 77 godina, a pravosudni sistem Bangladeša optužuje je za zločine protiv čovječnosti i za njom je raspisano nekoliko međunarodnih naloga za hapšenje.
Privremena vlada je za nerede okrivila bivšu premijerku, koja je gvozdenom šakom vladala zemljom od 2009. do izgnanstva, a na društvenim mrežama postavlja poruke, podstičući svoje pristalice na akcije.
Dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus, koji je na čelu privremene vlade, pozvao je u petak na smirivanje.
Vlada je saopštila da je obračun počeo nakon što su bande „povezane sa bivšim autokratskim režimom napale grupu studenata, od kojih su neki teško povrijeđeni“.

U Bangladešu uhapšeno 1.300 pripadnika bandi povezanih sa bivšom premijerkom

Privremeni premijer Bangladeša i dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus saopštio je danas da će njegova Vlada tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije, gdje se nalazi u egzilu, nakon bjekstva zbog masovne građanske pobune u avgustu.
U televizijskom obraćanju povodom 100 dana njegove vlade Junus je rekao da će privremena Vlada suditi onima koji su odgovorni, uključujući i Hasinu, za stotine poginulih tokom pobune predvođene studentima kojom je okončana njena 15-godišnja vladavina. On je rekao da će biti istražena ne samo smrt svih tokom pobune, već i sva druga kršenja ljudskih prava, uključujući i nestanke ljudi dok je Hasina bila na vlasti. Bangladeš je zatražio pomoć od Interpola u izdavanju crvene potjernice za hapšenje Hasine i njenih saradnika.
- Tražićemo povratak pale autokratkinje Šeik Hasine iz Indije. Već sam razgovarao o tom pitanju sa glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda Karimom Kanom - rekao je Junus.
Rekao je da je najvažniji zadatak njegove Vlade da održi nove izbore kako bi zemlja dobila demokratski izabranu vladu, ali nije naveo nikakav vremenski okvir za to. On je rekao da će njegova administracija prvo sprovesti reforme u različitim sektorima, uključujući i izborni sistem.
On je obećao da će, kada budu završene izborne reforme, biti objavljen datum novih izbora.
U svom obraćanju Junus je opisao napade na manjine, posebno na hinduiste, kao „preuveličane“, od kojih su se mnogi žalili da tvrdolinijaški islamisti postaju sve uticajniji u zemlji, nakon Hasininog zbacivanja.

Bangladeš će tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije

Sud u Bangladešu zatražio je od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom Šeik Hasinom, koja se suočava s optužbama za masovna ubistva i genocid.
- Zatražili smo od Interpola pismom preko glavnog inspektora policije (IGP) da izda crvenu uzbunu i mjere za hapšenje bivše premijerke Hasine, jer je izašla iz jurisdikcije Bangladeša - rekao je glavni tužilac Međunarodnog suda za zločine (ICT) Muhamed Tadžul Islam novinarima u Daki.
Sud je pismo proslijedio u nedjelju IGP-u, jer je policija agencija za komunikaciju u tom smislu, dodao je on.
Protiv Hasine izdat je nalog za hapšenje zbog optužbi za masovna ubistva i zločine protiv čovječnosti koji su se dogodili tokom studentskih protesta u julu i augustu ove godine, dodao je zvaničnik.
Tribunal je ranije naložio bangladeškim tužiocima da Hasinu izvedu pred sud do 18. novembra.
U međuvremenu, sud je tražio naloge za hapšenje protiv još četvorice policijskih službenika pod optužbom za genocid i zločine protiv čovječnosti, čime je, prema riječima Islama, broj policijskih službenika za koje su zatraženi nalozi porastao na 21.
Ranije je savjetnik za pravne poslove Asif Nazrul rekao novinarima da će Vlada učiniti sve što je moguće preko Interpola da uhapsi i vrati odbjegle osobe, uključujući bivšu premijerku Šeik Hasinu.
Tribunal je podnio više od 60 optužbi protiv Hasine, njene stranke Avami liga i nekoliko bivših visokih zvaničnika za sprovođenje zakona, optužujući ih za prisilne nestanke, ubistva pa čak i genocid.
Hasina je pobjegla u Indiju 5. avgusta usred studentsko-civilnog ustanka.
Muhamed Junus preuzeo je dužnost 8. avgusta da vodi prelaznu vladu.
Tokom protesta predvođenih studentima, najmanje 775 ljudi je ubijeno, a više od 22.000 je povrijeđeno, a mnogi su zadobili rane od metaka u sukobima s policijom, drugim agencijama za sprovođenje zakona i pristalicama Avami lige, objavilo je Ministarstvo zdravstva.

Bangladeš traži od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom

Tri skijaša poginula su u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpima, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.
U La Planju je britanskog državljanina, starog oko 50 godina, zatrpao snijeg, saopštilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da su u potragu bila uključena 52 spasioca, psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snega pronađu muškarca, kome, međutim, nije bilo spasa.
U obližnjem Kuršvelu, lavina je zatrpala još jednu osobu, koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navodi se u izvještajima.
Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré takođe je izvijestio o više povrijeđenih skijaša i snoubordera u skijalištima Tin i Orel.
Prema medijskim izvještajima koji se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Valorsinu, blizu švajcarske granice. Skijao je van obilježenih staza kada ga je lavina odbacila na drvo i kasnije je podlegao povredama.
Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe.
U nedjelju je širom Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „izuzetno oprezni” i da ne idu van uređenih skijaških staza.

U lavinama u francuskim Alpima poginulo šestoro skijaša

Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na otvorene izvore najmanje 19 generala ruske vojske poginulo je tokom četverogodišnjeg rata u Ukrajini.
Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile smrti svih generala, ali su brojni Telegram nalozi potvrdili pogibije najviših oficira ruske vojske.
Još tokom 2022. godine poginuli su generali Andrej Suhovecki, Oleg Mitjajev, Vladimir Frolov, Andrej Simonov, Kanamat Botašev i Roman Kutuzov. Tokom 2023. i 2024. godine poginuli su generali Sergej Gorjačev, Oleg Tsokov i Vladimir Zavadski.
Među nedavnim gubicima su Igor Kirillov, načelnik ruskih trupa za radijacijsku, hemijsku i biološku odbranu; Jaroslav Moskalik, zamjenik načelnika glavne operativne uprave Generalštaba; Mihail Gudkov, zamjenik vrhovnog komandanta Ratne mornarice; Fanil Sarvarov, načelnik odjeljenja za operativnu obuku Generalštaba.
Visoki oficiri su ubijeni i blizu linija fronta, ali i dalje od borbenih zona, uključujući napade na komandna mjesta, incidente u avijaciji, eksplozije i sumnje na sabotažu.
Nekoliko generala je navodno ubijeno snajperskom vatrom ili u artiljerijskim napadima ukrajinske vojske.
S druge strane, ukrajinske obavještajne službe provode operacije likvidacije ruskih oficira u ruskoj pozadini kao dio širih operacija.

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Kanadski teniser crnogorskog porijekla Miloš Raonić saopštio je danas, 12. januara da je završio igračku karijeru.
- Došlo je vrijeme, povlačim se iz tenisa. Ovo je trenutak za koji znate da će jednog dana doći, ali se nekako nikada ne osjećate spremnim za njega. Ovo je najspremniji trenutak koji će ikada biti. Tenis je bio moja ljubav i opsesija tokom većeg dijela mog života - napisao je Raonić na svom nalogu na društvenoj mreži X.
Raonić je najbolji plasman u karijeri na ATP listi imao u novembru 2016. godine kada je bio treći teniser svijeta.
- Bio sam najsrećnija osoba što sam mogao da živim i ispunim svoje snove. Imao sam priliku da se svakog dana pojavim i fokusiram samo na to da budem bolji, da vidim kuda će me to odvesti, i da igram igru sa kojom sam se, čistom slučajnošću, upoznao sa osam godina. Nekako je to postalo moja potpuna opsesija i djetinjstvo, a zatim i moja profesija i život - dodao je kanadski teniser.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fmraonic%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Raonić je rođen 27. decembra 1990. godine u Podgorici.
- Hvala Kanadi. Moja porodica i ja smo došli prije više od 30 godina. Zahvaljujući vama, bavio sam se tenisom. Zahvaljujući vama, to je promijenilo život moje porodice. Uživao sam u svakom trenutku predstavljajući vas širom svijeta - naveo je Raonić, prenosi Tanjug.
On je u karijeri osvojio osam ATP trofeja, a najbolji rezultat na grend slem turnirima ostvario je 2016. godine kada je u finalu Vimbldona poražen od Endija Mareja (4:6, 6:7, 6:7).
Raonić se posljednji put takmičio na Olimpijskim igrama 2024. godine u Parizu, gdje je u prvom kolu izgubio od Njemca Dominika Kepfera 7:6 (7:2), 6:7 (5:7), 6:7 (1:7).

Miloš Raonić završio igračku karijeru: Uživao sam u svakom trenutku

Građani su zabrinuti jer se u Podgorici, u nekim gradovima na primorju i centralnom dijelu Crne Gore na ugostiteljskim objektima i trgovinskim lancima nalaze QR kodovi sa uputstvima na nekoliko jezika kako i na koji način se moći do psihoaktivnih supstanci - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspert za borbu protiv narkomanije i sudski vještak Dušan Raspopović.
Od pandemije kovida19 došlo je, kako navodi, do promjene na tržištu, distribuciji i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, zbog zaključavanja gradova i potpunog prekida transporta distribucija psihoaktivnih supstanci &nbsp;se seli u online prostor.&nbsp;
Kaže da su od tog perioda promijenjene međunarodne krijumčarske rute, u koju spada i Crna Gora, a mladi su vrlo dobro prihvatili, dodaje on, takav način distribucije i dostave psihoaktivnih supstanci.&nbsp;
- Ono što se zadnjih dana dešava u Crnoj Gori, ne samo u Podgorici nego i u gradovima na primorju i širom Crne Gore, nije novost, to smo imali negdje 2024.godine. Ova pojava se dešava u drugoj polovini decembra, negdje oko 20.decembra i mi smo već imali pozive građana i roditelja koji su primijetili da se u gradu na nekim ugostiteljskim objektima, trgovinskim objektima nalaze naljepnice sa QR kodom kako i na koji način se može kupiti i doći do kokaina, prvenstveno je bio kokain, poslije su bile i neke druge supstance, ali dominantno se ticalo kokaina, čak je na nekim naljepnicama bilo na ruskom, njemačkom i crnogorskom jeziku - rekao je Raspopović.
Dodaje da je ponuda narkotika putem QR kodova dostupna i u regionu, pa se i stručnjaci iz regiona bore sa tim, kako kaže, specifičnim i sofisticiranim načinom distribucije droga.
- Moram da napomenem da možemo da imamo i dvije različite situacije kada je ovaj način ponude u pitanju, to je da u jednoj varijanti možemo da imamo prevaru koja se tiče mladih ljudi, da sa druge strane ako neko pristupi tom QR kodu od njega budu traženi određeni podaci, da mladi ljudi daju dio podataka i da se ti podaci povuku, eventualno da se povuku novčana sredstva njihovih roditelja, ili da se povuku neki podaci iz mobilnog telefona ili računara koji mogu biti zloupotrebljeni za neke dalje aktivnosti od kriminalnih struktura - istakao je Raspopović.
Ističe da su mladi ciljna grupa, oni imaju navike da sve kupovine i usluge koje su dostupne obave onlajn, pa su se i dileri prilagodili izbjegavajući kontakt licem u lice, odnosno, kako kaze, odustaje se od starog načina i ulične prodaje narkotika.
- Dileri su prateći mlade generacije, nove naraštaje koji su sve više vezani za društvene mreže i internet i smisli su način da im na brži i bezbjedniji način ponude psihoaktivne supstance. Naravno da krijumčari i dileri prate sve nove trendove, prate mlade generacije, njihova interesovanja i potrebe, tako da iza ovih ponuda sa QR kodovima stoje dobro organizovane grupe i ovo je jedan novi vid kriminaliteta i koji iziskuje mnogo više vremena, truda i rada specijalizovanih službi - zaključio je Raspopović.

Tag: banglades