Crnogorska policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin, potrvđeno je nezvanično našem portalu iz Uprave policije.
Kako pišu španski mediji, ubistvo se desilo danas poslijepodne, kada je muškarac sa tri hica pogođen u tijelo, s leđa, na ulici.
Žrtva je dobila kritične povrede od kojih je preminula, prenosi <a href="https://elcaso.elnacional.cat/es/noticias/herido-grave-en-tiroteo-en-medio-calle-en-castelldefels-mossos-busca-pistolero-se-ha-escapado_1529413102.html" target="_blank">ElKaso.com</a>.
Navode i da je riječ o muškarcu iz Istočne Evrope, te da će "vlasti morati da potvrde njegov identitet i utvrde njegov odnos sa napadačem, koji je pobjegao".
Katalonska policija pokrenula je potragu, uključujući i angažovanje policijskog helikoptera kako bi ga locirala.
Kako pišu mediji, podaci iz istrage ukazuju na to da bi napadač, kao i žrtva, mogli biti povezani s trgovinom drogom.&nbsp;
Vijesti pišu da je u Barseloni, prema njihovim saznanjima iz bezbjednosnog sektora, ubijen Podgoričanin, navodno pripadnik škaljarskog kriminalnog klana.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin

Potrebna nam je snažnija koordinacija, bolja razmjena informacija i više zajedničkih inicijativa - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Barseloni, na 10. Regionalnom forumu Unije za Mediteran (UzM).
Ibrahimović tu boravi na poziv visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas, ministra vanjskih poslova Kraljevine Španije Hosea Manuela Albaresa i potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Hašemitske Kraljevine Jordan Ajmana Safadija.
Forum, održan povodom obilježavanja 30 godina Barselonskog procesa, okupio je ministre i visoke predstavnike država članica sa ciljem jačanja političkog dijaloga i regionalne saradnje. Tokom zasijedanja usvojen je Pakt za Mediteran, novi strateški okvir za produbljivanje euro–mediteranskog partnerstva i zajednički odgovor na bezbjednosne, ekonomske i klimatske izazove.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, poseban akcenat stavio na humanitarnu krizu u Gazi, ponovivši dosljedan stav Crne Gore o potrebi uspostavljanja pravednog i trajnog mira, kroz rješenje zasnovano na dvije države, u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija.&nbsp;
On je poručio da je naša država spremna da dodatno doprinese bezbjednosti na moru, klimatskoj otpornosti i zaštiti morskih i obalnih ekosistema.&nbsp;
- Ohrabruje što je Crna Gora, kao država koja prednjači u procesu evropske integracije, prepoznata kao kredibilan i konstruktivan partner - istakao je ministar.
Ibrahimović je imao bilateralne susrete sa španskim šefom diplomatije Albaresom i potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Jordana Safadijem, dok je na marginama foruma razgovarao i sa brojnim ministrima i šefovima delegacija.&nbsp;
Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima na geopolitičkom i regionalnom planu, kao i o načinima unapređenja bilateralnih odnosa i konkretnih inicijativa u oblastima od zajedničkog interesa.

500x500

1250x600

1084x550

Ibrahimović u Barseloni: Zajednički odgovor na izazove ključan za stabilnost i prosperitet regiona

Barselona je nakon blizu 900 dana ponovo zaigrala na svom Kamp nou, koji je još uvijek djelimično zatvoren zbog radova, pa je utakmicu pratilo 45.157 gledalaca. Povratak na stadion obilježen je ubjedljivim trijumfom nadDomaći tim je rano došao do prednosti - u 4. minutu Robert Levandovski je iskoristio nesporazum u zadnjoj liniji Bilbaa i donio 1:0.&nbsp;
Barselona je drugi gol postigla pred odlazak na odmor. Lamin Jamal lijepo je proigrao Ferana Toresa, koji je ostao sam pred Simonom i precizno plasirao loptu u mrežu - 2:0.
Na početku drugog poluvremena uslijedila je nova greška gostujuće odbrane, Fermin Lopez izašao je sam ispred golmana Bilbaa i mirno pogodio za 3:0.
Bilbao je u 54. ostao sa igračem manje na terenu - Sanset je isključen nakon VAR intervencije zbog oštrog starta.
Barselona je nastavila da stvara šanse preko Danija Olma, Rafinje i Jamala, a konačan rezultat postavljen je u 89. minutu. Jamal je ponovo bio ključni kreator akcije, a Tores je pogodio za 4:0. Gol je prvobitno poništen zbog ofsajda, ali je VAR potvrdio da je pogodak regularan.
Barselona se nalazi na prvom mjestu La Lige sa 31 bodom, koliko ima i Real Madrid uz utakmicu manje, sa druge strane Atletik Bilbao je osmi sa 17 bodova. Atletik Bilbaom - 4:0.

Barselona pobjedom obilježila povratak na Kamp nou

Desetine hiljada ljudi u Barseloni demonstriraju u znak podrške Palestincima i protiv rata u Gazi, a protesti se spremaju i u Italiji i Portugaliji.
Gradska skupština saopštila je da policija procjenjuje da se na demonstracijama okupilo 70.000 ljudi.
Ljudi su ispunili glavni bulevar Pasejg de Grasija. Učestvuju osobe svih uzrasta, kao i mnoge porodice. Demonstranti nose palestinske zastave ili majice s porukama podrške Palestini.
Protesti u Barseloni, kao i u Madridu, najavljeni su prije nekoliko nedjelja, dok su pozivi na demonstracije u Rimu i Lisabonu uslijedili pošto je Izrael presreo flotilu sa humanitarnom pomoći koja je ka Palestini isplovila iz Barselone.
Više od 40 Španaca, uključujući bivšeg gradonačelnika Barselone, nalazi se među 450 aktivista na humanitarnoj flotili, koju je ove nedjelje zaustavio Izrael, a aktiviste protjeruje od danas.
Proteklih nedjelja u Španiji je ojačala podrška Palestincima, dok ljevičarska vlada pojačava diplomatske napore protiv krajnje desničarske izraelske vlade Benjamina Netanjahua.
Španski premijer Pedro Sančez ranije je razaranje u Gazi nazvao genocidom i tražio zabranu učešća svih izraelskih ekipa u međunarodnim sportskim takmičenjima.
Protesti su zakazani i u mnogim drugim španskim gradovima.
Kasnije danas trebalo bi da uslijede i protesti u Lisabonu i Rimu.
U petak je širom Italije više od dva miliona ljudi učestvovalo u jednodnevnom generalnom štrajku u znak podrške stanovnicima Gaze.
Pozivi na proteste u Južnoj Evropi dolaze nakon što je Hamas saopštio da je prihvatio neke elemente mirovnog plana koji je iznio američki predsjednik Donald Tramp.
Demonstranti se nadaju da bi mogli da pokrenu još protesta i podstaknu evropske lidere da zauzmu čvršći stav prema Izraelu.

Desetine hiljada u Barseloni demonstriraju u znak podrške Palestincima i protiv rata u Gazi

Dvije klimatske aktivistkinje isprskala su danas crvenom farbom fasadu crkve Sagrada Familije u Barseloni protestujući zbog neaktivnosti za rješavanje klimatske krize, koju ekolozi smatraju odgovornom za šumske požare koji su opustošili Španiju.
U video snimku koji je objavilo udruženje Futuro Vegetal na društvenim mrežama, vidi se kako aktiviste hapse pripadnici obezbjeđenja nakon što su farbom poprskali dno stuba čuvene katedrale, vičući „Klimatska pravda“.
- Tim protestom, ekološka grupa osuđuje nedostatak akcije vlade protiv klimatske krize i njenih posljedica na požare koji su ovog ljeta opustošili Španiju i veći dio Evrope- naveo je Futuro Vegetal.&nbsp;
Sagrada Familija, koju je projektovao arhitekta Antoni Gaudi (1852-1926), koja još nije završena, jedna je od glavnih atrakcija turističkog grada Barselone.
U avgustu je Španija pretrpjela talas dramatičnih šumskih požara u kojima su poginule četiri osobe i opustošeno više od 350.000 hektara.
Ti požari predstavljaju „jednu od najvećih ekoloških katastrofa“ koje je zemlja doživjela posljednjih godina, navela je španska vlada, koja je njihov obim povezala sa klimatskim promjenama.
Futuro Vegetal je poslednjih godina sproveo desetine sličnih protesta, koje su mnogi muzeji osudili kao vandalizam, uključujući i jedan iz 2022. u kojem su njegovi aktivisti lijepili ruke na ramove slika španskog majstora Fransiska de Goje (Francisco de Goya) u muzeju Prado u Madridu.

Barselona: Dvije ekološke aktivistkinje isprskale crvenom farbom fasadu Sagrada Familije

U subotu veče, u centru Barselone, na terasi bara u ulici Comte d'Urgell, došlo je do pucnjave u kojoj je ranjen Predrag Vujošević, muškarac pedesetih godina srpskog porijekla sa kriminalnom prošlošću, a koji je nedavno pušten iz zatvora.
Odjeljenje za krivične istrage (DIC) katalonske policije koje je zaduženo za ovu istragu zasad sumnja da se radi o sukobu crnogorskih kavačkih i škaljarskih klanova, u kojem je prije nekoliko dana u Barseloni ubijen i Filip Knežević, piše španski portal El caso.
Istraga će morati da razjasni je li ova najnovija pucnjava u Barseloni povezana sa tim ubistvom.
Vujošević je upucan dok je šetao psa, a napadač je pobjegao.
Prema prvim informacijama, Vujošević, koji je nedavno izašao iz zatvora zbog povezanosti sa drogom i pljačkama, pogođen je u grudi dok je sjedio na terasi bara, prenosi Nova.rs.
On je uspio sam da stigne do bolnice, gdje mu je stanje stabilizovano. Napadač je pobjegao, a policija još nije izvršila hapšenja.
Kako je El caso ranije pisao, Knežević koji je ubijen u istom kvartu 15. jula takođe je imao veze sa kriminalnom organizacijom, tačnije iz Crne Gore. Prema prvim izvještajima, danas upucani Vujošević, je povezan sa škaljarskim klanom, koji je navodno ubio Kneževića iz kavačkog klana.
Ovo je, kako podsjećaju španski mediji, treća pucnjava u posljednje tri nedjelje.

Pucnjava u Barseloni: Ranjen muškarac, policija sumnja na obračun kavačkog i škaljarskog klana

U centru Barselone, usred bijela dana, juče popodne likvidiran je muškarac koji je, kako se spekuliše pripadnik kavačkog klana.
Pucnjava se, kako javljaju mediji u Španiji, dogodila juče oko 16 i 25 u pješačkoj zoni u Ešampleu. Napadač je prišao žrtvi sa leđa i ispalio više hitaca u njega.
Žrtva je zadobila četiri rane, u glavi i grudima, i preminuo je na licu mjesta.
Očevici, kako javljaju tamošnji mediji, tvrde da je napadač hladnokrvno sačekao pravi trenutak i potom nestao bez traga.
Kako javljaju mediji u Srbiji, u pitanju je muškarac porijeklom iz Crne Gore, koji je dovođen u vezu sa kavčanima, a koji je poslednjih godina boravio u Španiji koristeći lažni identitet.
Španska policija pregleda snimke kamera i traži svjedoke. Unutar zgrade u kojoj je žrtva ubijena, policija je do kasno u noć pregledala zidove u potrazi za otiscima, dok je istovremeno obavljena i zvanična obdukcija u lokalnom sudsko-medicinskom institutu.
Kako piše španski El pais, policija Katalonije započela je istragu kako bi rasvijetlila šta se dogodilo i ogradila je to područje. Mossos d’Esquadra su zvanično potvrdili samo smrt jednog muškarca srednjih godina, starog između 30 i 40 godina. Do sada niko nije uhapšen, ali su Mossosi aktivirali patrole Regionalne jedinice operativnih resursa (ARRO) u toj zoni i rasporedili policajce u civilu kako bi pokušali da pronađu ubicu.
Tijelo ubijenog, pronađeno u hodniku jedne stambene zgrade, imalo je – prema prvim informacijama – najmanje četiri prostrijelne rane: jednu u glavu i još tri u grudni koš. Sa spoljne strane zgrade bio je vidljiv trag metka na staklu ulaznih vrata na broju 200 u ulici Consell de Cent, a sve ukazuje na to da se zločin dogodio na mjestu koje je vrlo malo privatno – u samom ulazu zgrade.
Nedugo nakon dolaska pogrebnih službi, oko 19:00 časova, stigli su sudija i tužilac kako bi odobrili podizanje tijela. Nakon toga, sudska ekipa je pozvala mogućeg svjedoka ubistva, koji se slučajno zatekao na mestu događaja, da pomogne u rekonstrukciji onoga što se dogodilo.
Mossos i dalje istražuju kako identitet žrtve, tako i moguće počinioce ubistva.

Navodni pripadnik “kavačkog klana” likvidiran u sačekuši: Ubica mu prišao s leđa i u njega ispalio više smrtonosnih hitaca

Fudbalski klub Barselona večeras je pobijedila gradskog rivala - Espanjol i tako postala prvak Španije - i to dva kola prije kraja prvenstva.
Barselona je povela fenomenalnim golom Laminom Jamala u 53. minutu i golom Ferana Lopeza u 90+5.
Oni su osvojili duplu krunu, kup Španije i prvenstvo.

Barselona prvak Španije

Španske vlasti naredile su više od 160.000 ljudi u blizini Barselone da ostanu u zatvorenom prostoru nakon što je požar u industrijskom skladištu izazvao toksični oblak hlora.
Požar je izbio u subotu u ranim jutarnjim satima u priobalnom gradu Vilanova i la Geltrú, južno od Barselone, u skladištu gdje su se čuvali proizvodi za čišćenje bazena, saopštila je regionalna vatrogasna služba.
- Ako se nalazite u pogođenoj zoni, ne napuštajte svoj dom niti radno mjesto - upozorila je Služba civilne zaštite na društvenim mrežama, prenosi Guardian.
Građanima je preporučeno da zatvore vrata i prozore. Ugrožena zona prostire se kroz pet opština duž obale, od Vilanove do sela Kalafel, blizu Taragone.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FReuters%2Fstatus%2F1921305492925608196%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1921305492925608196%7Ctwgr%5E21bebc1101a456054c409123f6f1311e0a814217%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vatrogasci su saopštili da za sada nema izvještaja o povrijeđenima, ali su na teren poslali veliki broj jedinica kako bi kontrolisali požar.
- Pratimo stub dima i njegov sastav radi moguće promjene toksičnosti - naveli su iz službe putem mreže X.
Zbog incidenta su zatvoreni putevi i željezničke stanice u pogođenom području, kako bi se spriječilo kretanje ljudi.
Vlasnik skladišta, Horhe Vinjuales Alonso, rekao je za lokalni radio Rac1 da je požar možda uzrokovan litijumskom baterijom.
- Hlor se teško zapali, ali kada jednom krene, teško je ugasiti vatru - izjavio je on.
Gradonačelnik Viljanove, Huan Luis Ruiz Lopez, poručio je za državnu TV stanicu TVE da se sada, kada je požar ugašen, očekuje postepeno raspršivanje otrovnog oblaka i ukidanje sigurnosnih mjera.

Toksični oblak iznad Barselone: Zatvoreno više od 160.000 ljudi

Fudbaleri milanskog Intera prvi su finalisti Lige šampiona. 
 
Inter je večeras u Milanu, u revanš meču polufinala, savladao Barselonu 4:3. 
 
Utakmica je u regularnom toku, kao i prva na olimpijskom stadionu Luis Kompanis, završena neriješeno 3:3. 
 
Inter i Barselona odigrali su spektakularan meč u Milanu, sa puno šansi i golova, u kojem su nijanse dijelile oba tima da pitanje finaliste riješe i ranije. 
 
Domaćin je poveo golom Lautara Martinesa u 21, a na 2:0 povisio je Hakan Čalhanglu u 45. iz jedanaesterca. 
 
Barselona je sa tri vezana pogotka, Erika Garsije u 54, Danija Olma u 60. i Rafinje u 88. minutu, napravila preokret i činilo se izborila finale. 
 
Produžetke je izborio Franćesko Aćerbi u trećem minutu sudijske nadoknade, a sve dileme riješio je Davide Fratezi u 99. minutu. 
 
To je milanskom timu sedmo finale najkvalitetnijeg klupskog fudbalskog takmilenja - trofej je osvojio 
1964, 1965. i 2010, dok je 1967, 1972. i 2023. godine poražen u finalu. 
 
Rival Intera u finalu biće bolji iz dvomeča 
Pari Sen Žermena i Arsenala. 
 
Pari Sen Žermen je prvi duel u Londonu dobio 1:0. 
 
Finale je zakazano za 31. maj u Minhenu.

Inter prvi finalista Lige šampiona

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: barselona