Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ušli u sjedište Barske plovidbe u Baru, gdje su tražili na uvid dokumentaciju oko sporne odluke o prodaji stare zgrade kompaniji Roaming Montenegro.
Više izvora Vijesti navelo je da su službenici SPO u subotu od ranog jutra bili u Barskoj plovidbi, jer je SDT odmah reagovalo nakon što su se u medijima pojavile informacije o mogućem namještanju prodaje i nezakonitom isključivanju jednog od ponuđača.
Ministarstvo pomorstva krajem aprila tražilo je urgentnu prodaju imovine - stare poslovne zgrade, ali i poslovnog prostora u Beogradu, kako bi Barska plovidba, 21. jula ove godine, imala novac da plati ratu kredita Eksim banci i kako bi pomogla spasavanje brodova Crnogorske plovidbe.
Zbog toga je raspisan oglas za prodaju stare poslovne zgrade Barske plovidbe, u elitnom dijelu u centru Bara, a dvije ponude dostavljene su 27. juna ove godine.
Komisija je na otvaranju konstatovala da su obje ponude - kompanije Roaming Montenegro i Admiral holding, ispravne.
Kompanija Admiral holding je za oronulu zgradu, koja se ne koristi već četvrt vijeka, ponudila 1,95 miliona eura, dok je Roaming Montenegro ponudila 1,75 miliona. 
 
Prema oglasu Barske plovidbe, jedini kriterijum za izbor najboljeg ponuđača bila je visina ponude. 
 
Izvršni direktor, Boris Mihailović, je sredinom prošle sedmice saopštio da će tu nekretninu od 1,8 hiljada kvadrata prodati drugorangiranom ponuđaču na oglasu odnosno kompaniji Roaming Montenegro za 1,75 miliona eura, što je tek nešto malo više od početne cijene. 
 
To je za 200 hiljada eura manje od ponude koju je dostavila kompanija Admiral Holding. 
 
Mihailović je ponudu Admirala nakon višednevnog analiziranja, ali i konsultacija sa advokatskim timom, proglasio neispravnom, zbog navodno manjkave prateće dokumentacije.
On je u saopštenju potvrdio da je iz kompanije Admiral holding navodno dostavili neispravnu dokumentaciju, odnosno netačnu izjavu ovjerenu kod notara.
Oglašavanje Barske plovidbe i odluka o najboljem ponuđaču uslijedila je nakon što su se iz kompanije Admiral holding obratili javnosti i nagovijestili da se priprema scenario kako bi se nekretnina prodala Roaming Montenegru, navodeći da sumnjaju da se oglas namješta, te da u cijelom postupku “ima posla za tužilaštvo”.
- Kako je jedini uslov za izbor ponuđača viša cijena, čudi da je Komisiji i izvršnom direktoru potrebno toliko vremena da utvrde razliku između dva broja, osim ako nije u pitanju neka druga namjera na koju sumnjamo od trenutka kada je trebalo da se održi javno otvaranje ponuda i kada smo saznali ime konkurenta - navodi se u saopštenju kompanije Admiral holding.
Nakon toga Mihailović je potvrdio je da je 21. jula donijeta odluka da se stara poslovna zgrada proda kompaniji Roaming Montenegro, naglašavajući da je Admiral holding navodno nije dostavio ispravnu dokumentaciju, odnodno da su dostavili, kako je napisao, netačnu izjavu ovjerenu kod notara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Ministarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović.
Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.
Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu - smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se šansa mora iskoristiti.
- Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak - rekao je Mihajlović.
Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.
- Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod naše Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu - dodao je Mihajlović.
Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.
- Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema - rekao je Mihajlović.
Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe usvojile su danas Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija kojim je planirano da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost, saznaje Portal ETV.
Na taj način, a kako je već ranije kazao ministar pomorstva Filip Radulović, Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti će izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru.

Miraš Dušević

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.
- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.
Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.
- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.
Premijer Milojko Spajić je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.
- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.
Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.
Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.
- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.
Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.
- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.
- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;
Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.
- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.
Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;
- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.
Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.
- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.
Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.
- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Agencija za zaštitu konkurentnosti je konstatovala da je država pomorskoj kompaniji Barska plovidba nezakonito uplatila šest miliona eura, četiri puta po 1,5 miliona eura. To je potvrđeno Primorskom portalu u AD Barska plovidba.
U rješenju koje je Agencija za zaštitu konkurentnosti donijela 2022. godine, Barska plovidba dobila je nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava. Barska plovidba je pokrenula sudski postupak
Upravni sud Crne Gore je odbio tužbu „Barske plovidbe“ AD Bar protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije o povraćaju neusklađene državne pomoći kao neosnovanu.
Time je Rješenje Agencije za zaštitu konkurencije od 17. avgusta 2022. godine postalo pravosnažno. Agencija za zaštitu konkurentnosti je na svom saajtu objavila vijest da je doneseno rješenje o povraćaju neusklađene državne pomoći koje je postalo pravosnažno.
- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti - naveli su iz Agencija za zaštitu konkurentnosti
U presudi od 21. novembra 2024. godine se navodi da po ocjeni Upravnog suda Crne Gore, obrazloženje Rješenja Agencije za zaštitu konkurencije je potpuno, dati su argumentovani i prihvatljivi razlozi za svaku tačku iz dispozitiva, nije bilo povrede pravila postuka, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno i na takvo činjenično stanje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
Pomorsko preduzeće AD „Barska plovidba“ kreditno se zadužila kod Exim banke 46,4 miliona eura za kupovinu dva teretna broda, „Bar“ i „Budva“. Država je dala garancije.

Barskoj plovidbi nezakonito dodijeljena državna pomoć od šest miliona eura

Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.
Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.
- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti -saopšteno je iz AZK.
<h3>Nezakonita pomoć</h3>
Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.
Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.
- U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje - tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari.
Iz AZK su tvrdili da je nevažno da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.
- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodjele državnih pomoći tužiocu - prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate - naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.
<h3>Obrazloženje</h3>
Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno.
U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.
- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope - stoji u obrazloženju odluke.
Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati.
- Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći - zaključuje Upravni sud.
<h2>Kredit kod Eksim banke</h2>
Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara.
Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

Barska plovidba i hrvatska "Jadrolinija" potpisali su ugovor o obnavljanju pomorske linije Bar - Bari u julu i avgustu 2025. "Jadrolinijin" brod "Dalmacija", kapaciteta 800 putnika i 280 vozila, ploviće na toj ruti jednom sedmično. Utorkom isplovljava iz Barija, srijedom iz Bara. Cijena karte još nije definisana; okvirno će za putnike biti 70 eura, a za vozila do pet metara, prevoz je približno 100 eura.
Ukoliko bude interesovanja, ta pomorska linija između Crne Gore i Italije biće aktivirana, već u junu, ističe komercijalni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković, u razgovoru sa Miloradom Filipovićem u emisiji "Mirno more" na Radiju Crne Gore.
- Ugovor je potpisan, znači da su, da kažem, izvjesni detalji vezani za tu poslovnu saradnju. Očekujemo da će se njihov brod 'Dalmacija' naći na ovoj liniji, odnosno zaploviti definitivno tokom jula i avgusta mjeseca, a ukoliko potražnja bude i u prethodnom ili u postsezonskom periodu prisutna, mi ćemo naravno nastaviti da ta linija bude i duže, odnosno da bude i tokom juna, odnosno septembra - kaže Mirković.
Za sada je dogovorena saradnja tokom jula i avgusta, ali očekuje da će biti veća potražnja i da će marketinški zajedno sa "Jadrolinijom" raditi na privlačenju što više putnika, kako bi ta linija radila i u junu.
- Kada je reč o brodu "Dalmacija", ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, izgrađen je 1993. godine, rekonstruisan u potpunosti 2014. Malo je rano govoriti o preciznim iznosima cijene prevoza na ovoj liniji za 2025. godinu. One će biti preciznije definisane u narednom periodu, negde u februaru, martu. Ali okvirno možemo da kažemo da bi cijena karte trebala da bude za putnika, palubna karta negde oko 70 eura, a za vozilo do pet metara dužine, oko 100 eura - objašnjava Mirković.
"Dalmacija" će ploviti između crnogorske i italijanske obale jednom sedmično.
- S obzirom da je taj brod od strane Jadrolinije angažovan na njihovoj redovnoj liniji između Crne Gore i Dubrovnika, brod će na liniji Bar-Bari saobraćati jedanput sedmično, jer je jako teško da uklope više putovanja s obzirom da imaju i svoju liniju Dubrovnik-Bari - kazao je Mirković.

Linija Bar-Bari od juna jednom sedmično, karta od 70 do 100 eura

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: barska-plovidba