Ulicama Damaska defilovali su danas na vojnoj paradi ešaloni nove sirijske vojske i sigurnosnih snaga sa novim zastavama i uniformama vojske koja je zbacila režim Bašara al Asada.
Nova sirijska država predvođena Ahmedom al Šarom provela je temeljite promjene kako u političkom tako i u sigurnosnom kontekstu modernizirajući novu sirijsku armiju na temeljima iskustava građanskog rata.
Na održanoj paradi prikazana je mnogobrojna vojna tehnika i naoružanje nabavljeno iz Turske koja je novim sirijskim vlastima strateški partner u nabavci naoružanja.
Tom prilikom demonstrirane su nove uniforme sirijske vojske zajedno sa pratećom opremom uz nalete helikoptera i vojne tehnike koja je zarobljena ili naslijeđena od Sirijske narodne armije Bašara al Asada.
Posebno značajan segment modernizacije jesu i prikazani dronovi i veće bespilotne letilice koje Sirijci samostalno proizvode iako još u poluindustrijskim uslovima.
S druge strane, snimci sa parade pokazuju i stepen uništenja infrastrukture u Damasku koji je pretrpio teška granatiranja i bombardovanja tokom građanskog rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Siriji organizovana vojna parada povodom prve godišnjice pada režima Bašara al Asada

Privremeni predsjednik Ahmad el Šara, koji danas prvi put boravi u posjeti Rusiji, zatražiće od Moskve da izruči svrgnutog lidera Bašara el Asada, rekao je za agenciju Frans pres neimenovani zvaničnik sirijske vlade.
Novi sirijski lider je stigao u Moskvu i trebalo bi da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javila je sirijska novinska agencija SANA.
- Predsjednik Šara će zatražiti od ruskog predsjednika da izruči sve one koji su počinili ratne zločine i nalaze se u Rusiji, prije svega Bašara el Asada- rekao je sirijski zvaničnik koji je zatražio da ostane anoniman.
Podsjećamo, Bašar el Asad je svrgnut u decembru 2024. godine a zatim je pobjegao u Rusiju.
Privremenog sirijskog predsjednika u posjeti Moskvi prate ministar spoljnih poslova i vojni i ekonomski zvaničnici.

Sirija će tražiti od Moskve izručenje Bašara el Asada

Britanski tabloid "Daily Mail" prenosi da su se u Moskvi pojavile informacije o pokušaju atentata na svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara Al Asada, koji u Rusiji boravi kao politički azilant još od prošle godine.
Prema navodima Sirijske opservatorije za ljudska prava (SOHR), koja se poziva na "privatni izvor", Asad je početkom nedjelje otpušten iz bolnice na periferiji Moskve.
Izvor tvrdi da je bivši predsjednik Sirije "bio otrovan" i da je cilj napada bio "da se kompromituje ruska vlada i optuži za saučesništvo" u njegovoj eventualnoj smrti. Dodaje se da mu je zdravstveno stanje sada "stabilno".
<h2>Posjete pod jakim mjerama obezbjeđenja</h2>
Kako se navodi, jedino je njegov brat Maher Asad dobio dozvolu da ga posjeti tokom boravka u bolnici, a posjeta se odvijala uz stroge mjere bezbjednosti.
Ruske vlasti do sada nisu davale komentare na ove optužbe, dok su raniji neprovjereni navodi sugerisali da je Asad završio u bolnici "u kritičnom stanju nakon trovanja".
<h2>Spor oko izručenja</h2>
Nova sirijska administracija od Moskve traži izručenje Asada, ali je Rusija odbila taj zahtjev. Lično predsjednik Vladimir Putin, prema tim izvještajima, odobrio je azil Asadu, njegovim bližnjima i najbližim saradnicima.
Šezdesetogodišnji Asad se od dolaska u Rusiju nije pojavljivao u javnosti, a pretpostavlja se da je pod zaštitom ruskih obavještajnih struktura. Za sada nema nezavisnih potvrda da je zaista bio otrovan.
U ranijem periodu, dok je boravio u Rusiji manje od mjesec dana, pojavila se tvrdnja da se požalio obezbjeđenju na slabost i probleme s disanjem, ali ta informacija nikada nije potvrđena, prenosi "24Sedam".

Daily Mail: Informacije o pokušaju atentata na Asada, početkom sedmice pušten iz bolnice

Sirijska komisija za nestale osobe procijenila je da je između 120.000 i 300.000 ljudi nestalo tokom više od pet decenija autoritarne vladavine porodice Asad.
Mohamed Reda Jalki, šef Nacionalne komisije za nestale osobe, rekao je 18. avgusta da je između 120.000 i 300.000 ljudi nestalo od 1970. godine.
- Ali stvarni broj bi mogao biti mnogo veći - rekao je za državnu novinsku agenciju SANA.
On je naveo da mandat vladine komisije pokriva period od 1970. godine do danas.
Hafez al-Asad bio je predsjednik Sirije od 1971. do svoje smrti 2000. godine, nakon čega je njegov sin, Bašar al-Asad, preuzeo vlast sve dok ga u decembru nije svrgnula islamistička pobunjenička alijansa.
Jalki je rekao da je komisija, koja je formirana u maju, do sada dokumentovala 63 masovne grobnice i dobila informacije o drugim lokacijama koje tek trebaju biti provjerene.
Desetine hiljada ljudi nestalo je nakon što su prodemokratski protesti 2011. godine protiv Al-Asadovog režima eskalirali u građanski rat velikih razmjera, raselivši oko 14 miliona ljudi i ubivši više od 300.000 civila, prema procjenama UN-a.
Sirijska mreža za ljudska prava ranije je saopštila da je od marta 2011. godine nestalo oko 157.000 ljudi.
Od kada je Bašar al-Asad pobjegao u Moskvu u decembru, zemljom vlada prelazna administracija koju predvodi predsjednik Ahmed al-Šara.

Procjenjuje se da je pod vlašću porodice Asad nestalo i do 300.000 Sirijaca

Sirijska nevladina Opservatorija za ljudska prava saopštila je danas da je od četvrtka u Siriji ubijeno 300 civila u sukobu sirijskih bezbjednosnih snaga i savezničkih grupa sa lojalistima svrgnutog predsjednika Bašara al Asada na zapadu zemlje.
Radi se o prvom nasilju ovog obima od kada je 8. decembra u Siriji preuzela vlast pobunjenička koalicija predvođena radikalnim islamističkom sunitskom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTS).
Sukobi su izbili u četvrtak poslije više dana tenzija u oblasti Latakija, uporištu aluitske manjine, ogranka šiitskog islama kome pripada Asadova porodica.
Prema Opseravatoriji bezbjednosne snage i savezničke grupe ubile su 311 aluitskih civila u toj priobalnoj oblasti od četvrtka, kao i da se sprovode egzekucije i pljačka kuća i robe.
Prema Opservatoriji, u tom nasilju na zapadu Sirije ukupno je poginulo 524 ljudi, od kojih 93 pripadnika bezbjednosnih snaga i savezničkih grupa i 120 boraca lojalnih svrgnutom predsjedniku Asadu.
Opservatorija, čije je sjedište u Londonu, naznačila je da se danas vratio relativni mir u regionu, ali i dodala da bezbjednosne snage nastavljaju čiščenje na mjestima gdje se nalaze naoružani ljudi i da šalju pojačanja.
Rano jutros zvanična sirijska novinska agencija Sana javila je da su srijske bezbjednosne snage odbile „napade koje su sproveli ostaci svrgnutog režima“, izvršene na nacionalnu bolnicu u gradu Latakiji.
Ponovno uspostavljanje bezbjednosti u Siriji je glavni izazov za nove sirijske vlasti poslije više od 13 godina građanskog rata.
Privremeni sirijski predsjednik Ahmad al Šareh sinoć je pozvao aluitske pobunjenike da polože oružje prije nego što bude prekasno.
Eskalacija je pokrenuta poslije krvavog napada lojalista Bašara al Asada na bezbjednosne snage u priobalnom gradu Džableu u noći od četvrtka na petak, prema navodima vlasti.
Bezbjednosne snage su dan poslije poslale pojačanja i pokrenule opsežne operacije čišćenja u regionu.
Specijalni izaslanik UN za Siriju Geir Pedersen rekao je da je subok uznemiren ovim događajima i pozvao sve strane na uzdržanost, a isti poziv je uputio Berlin i više zemalja u regoinu.
Moskva koja je primila svog bivšeg saveznika Bašara al Asada pozvala je nove sirijske vođe da odmah prekinu krvoproliće.
Od dolaska na vlast Šareh se trudi da ohrabri manjine i pozvao je svoje snage da pokažu uzdržanost i da izbjegavaju vjerske sukobe, ali taj stav ne dijele sve frakcije koje djeluju pod njegovom komandom i danas čine sirijsku vojsku i policiju, ocjenjuju analitičari.

U Siriji ubijeno više od 300 civila od četvrtka

U sukobima oružanih snaga novih vlasti Sirije i boraca lojalnih svrgnutom predsjedniku Bašaru al Asadu poginulo je više od 70 osoba, saopštila je 7. marta Sirijska opservatorija za ljudska prava.
- Ubijeno je više od 70 ljudi u borbama na zapadu u priobalnom dijelu zemlje - objavila je ova nevladina organizacija sa sjedištem u Londonu.
Navela je da je da je policijski čas uveden u lučkim gradovima Latakija i Tartus.
BiBiSi (BBC) prenosi da je to najgore nasilje koje se dogodilo u Siriji od kada su pobunjenici zbacili sa vlasti Bašara al Asada u decembru prošle i postavili islamističku prelaznu vladu.
Britanski javni servis javio je da su sukobi počeli kada su vladine snage upale u zasjedu tokom bezbjednosne operacije gradu Latakija, u primorskom regionu koji važi za uporište porodice Bašara al Asada.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je da je ubijeno 35 pripadnika vladinih snaga, 32 vojnika bivšeg režima i četiri civila, kao i da je povrijeđeno na desetine drugih.
Sirijska novinska agencija Step izvijestila je da su provladine snage ubile oko 70 boraca bivšeg režima, dok je više od 25 drugih zarobljeno u Džablehu i okolini.
Sirijski mediji javili su da je sukoba bilo i u Homsu i Alepu.
Pukovnik Hasan Abdul Gani, portparol sirijskog Ministarstva odbrane, uputio je javno upozorenje snagama lojalnim Asadu.
- Izbor je jasan, odložite oružje ili se suočite sa neizbježnom sudbinom - rekao je Gani.
Primorski region postao je veliki bezbjednosni izazov za privremenog predsjednika Sirije Ahmeda al Šaru.&nbsp;
Svjetski mediji prenose da su pripadnici bivše režimske vojske raspoređeni uglavnom u nekoliko priobalnih gradova i sela, a da su se u posljednjem napadu smjestili u planinama oko Latakije i Džabli.

Više od 70 poginulih u sukobima sirijskih snaga i Asadovih lojalista

Ruska delegacija održala je prethodnih dana razgovore sa novim sirijskim vlastima, koji su ocijenjeni kao vrlo korisni. Međutim, postoji cijeli niz otvorenih pitanja između Sirije i Rusije, a u prvom redu za sirijsku stranu jeste izručivanje Bašara al-Asada koji se nalazi u Rusiji, prenosi Klix.ba.
Ahmed al-Šara zatražio od Moskve da preda bivšeg sirijskog predsjednika, koji je pobjegao u Rusiju dok su, s druge strane, iz ruske delegacije potvrdili da su imali kvalitetan razgovor sa sirijskim vlastima.
U ruskim medijima navodi se da su predstavnici delegacije Rusije tražili model prema kojem bi se u Siriji zadržale njihove vojne baze sa posebnim akcentom na luku Tartus.
S druge strane niko od članova ruske delegacije nije otkrio šta su ponudili u zamjenu za ostanak ruskih baza u Siriji. Prema pisanjima dijela sirijskih medija od ruske strane je zatražena i podrška u obnovi, rekonstrukciji i kompenzaciji ratnih šteta pričinjenih borbenim dejstvima ruske vojske.
Rusku delegaciju je predvodio zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov koji je naglasio "da obnavljanje odnosa mora riješiti greške iz prošlosti, poštovati volju sirijskog naroda i služiti njegovim interesima".

Sirijske vlasti zatražile od Rusije da im isporuče Bašara al-Asada

Francuska je izdala novi nalog za hapšenje Bašara al Asada, svrgnutog lidera sirijskog režima, optužujući ga za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, potvrdili su zvaničnici.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro objavio je odluku na Iksu, navodeći da je francusko pravosuđe izdalo nalog za hapšenje Bašara al Asada.&nbsp;
- Zločini koje je počinio režim, uključujući i one kojima sam svjedočio u zatvoru Sednaja, ne smiju ostati nekažnjeni - naveo je on.
Poručio je da Francuska ostaje posvećena osiguravanju pravde za Sirijce.
Prema francuskom nacionalnom antiterorističkom tužilaštvu (PNAT), nalog za hapšenje povezan je sa smrću sirijsko-francuskog državljanina 2017. godine.
Prema nalogu, izdatom 20. januara, Asad se tereti za saučesništvo u ubistvu i namjerne napade na civile, što predstavlja ratne zločine.
Baro i njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok posjetili su zatvor Sednaja u Damasku ranije ovog mjeseca kako bi dokumentovali dokaze o mučenju Asadovog režima.
Francuski sud je 15. novembra prošle godine takođe izdao nalog za hapšenje Asada zbog saučesništva u hemijskim napadima u sirijskoj regiji Istočna Guta 2013. Napadi se smatraju zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima.

Francuska izdala novi nalog za hapšenje svrgnutog sirijskog lidera Bašara al Asada

Sirijci su mogli da se vrate u muzej u Damasku prvi put u posljednjih 30 &nbsp;dana kada je zatvoren neposredno prije nego što su islamistički pobunjenici preuzeli vlast i smijenili predsjednika Sirije Bašara el Asada.
Pošto su pobunjenici krenuli u munjevitu ofanzivu sa sjevera zemlje ka Damasku, muzej antikviteta je zatvoren 7. decembra, dan prije zauzimanja glavnog grada Sirije iz straha od pljačke.
- Zatvorili smo gvozdena vrata muzeja kada smo videli da situacija postaje nestabilna - rekao je direktor za antikvitete Mohamed Nair Avad.
U ranim satima 8. decembra, dana kada je predsjednik Bašar al Asad pobjegao, mnogi vojnici i policajci su napustili svoja mjesta i bez prisustva bezbjednosnih snaga ispred javnih institucija, pljačkaši su mogli da uđu u centralnu Banku, nekoliko ministarstava i druge javne ustanove.
Avad je rekao da je njegov tim odmah kontaktirao nove vlasti predvođene islamistima grupe Hajat Tahrir al Šam.
- Poslali su nam grupu boraca da zaštitimo muzej, koji je ostao netaknut - dodao je on.
Ogromna zbirka muzeja obuhvata desetine hiljada komada, od praistorijskog alata do grčko-rimskih skulptura u islamskoj umjetnosti.
Muzej je zatvoren godinu poslije početka građanskog rata u Siriji 2012. godine da bi se zaštitili eksponati.
Ponovo je otvoren 2018. kada su snage lojalne Asadu preuzele kontrolu nad većim dijelom teritorije zemlje od pobunjeničkih i drugih islamističkih snaga.

Muzej Damaska otvoren prvi put poslije pada vlasti Bašara el Asada

Sirijska prelazna vlada obećala je da će raspustiti i restrukturirati sve bezbjednosne agencije režima svrgnutog diktatora Bašara al-Asada koje se optužuje za masovna ubistva i zlostavljanja.
Asad, koji je vladao Sirijom više od dvije decenije, pobjegao je iz zemlje ranije ovog mjeseca dok su pobunjenici pod vodstvom islamista napredovali prema glavnom gradu Damasku tokom snažnog napada.
Privremena vlada, postavljena od strane novih sirijskih vladara, od tada se bori da ponovo uspostavi sigurnost i nastavila je da slama al-Asadove lojaliste osumnjičene za zločine u njegovoj regiji, piše novinska agencija dpa.
Novoimenovani šef obavještajne službe Anas Hatab rekao je da će sve bezbjednosne agencije biti raspuštene i ponovo izgrađene.
- Bezbjednosne službe biće rekonstituirane nakon raspuštanja svih ogranaka na način koji dolikuje našim ljudima, žrtvama i njihovoj dugoj istoriji - rekao je u subotu veče sirijskoj državnoj novinskoj agenciji SANA.
Katab je optužio Asadov režim za iskorišćavanje sigurnosnog aparata za ugnjetavanje Sirijaca.
- Naš vrijedan narod, sa svim svojim različitim sektama i kategorijama, pretrpio je mnogo nepravde i ugnjetavanja bivšeg režima kroz njegove razne bezbjednosne službe - rekao je on.
Sigurnosne snage prelazne vlade uhapsile su oko 300 osumnjičenih u manje od sedam dana kroz tekuće operacije u nekoliko djelova Sirije, izvijestila je u nedjelju posmatračka grupa.
Hapšenja su uključivala bivše oficire, sigurnosno osoblje i doušnike umiješane u pritvaranje mnogih Sirijaca, kao i druge osumnjičene za počinjenje zlostavljanja pod Asadovim režimom, dodao je Sirijski opservatorijum za ljudska prava.
Prema opservatorijumu sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Liban je u subotu predao sirijskim vlastima oko 70 Sirijaca, uključujući bivše oficire, na graničnom prelazu između dviju zemalja.

Privremena sirijska vlada raspušta Asadove bezbjednosne agencije

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: basar-al-asad