Klupko se odmotava, saznaje se kako je ucrtana zgrada umjesto bazena - prokomentarisao je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac postavljajući pitanje kako je to rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1985294343574351939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks, Božovića pitao što će da radi kad građani Bloka V i VI, naselja Kruševac i Siti kvarta budu blokirali gradnju zgrade.
- Građani hoće zatvoreni bazen, a ne još 100 stanova i saobraćajne kolapse ispred zgrada - poručio je Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Kako je rektor Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora?

Mještani Kučkih korita su zajednničkim anagama očistili bazen blizu vodoizvorišta Ljuđe – važan lokalni resurs koji se decenijama koristi prvenstveno za pojenje stoke, ali i kao izvor vode za potrebe žitelja.&nbsp; Nakon uspješno sprovedene akcije čišćenja, mještani su uputili apel Glavnom gradu i nadležnim službama da omoguće punjenje bazena vodom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397" data-rendition-name="original" width="1281" height="1600" loading="lazy" alt="Očišćen bazen"> <figcaption>Bazen prije čišćenja(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Kako ističu, s obzirom na visoke ljetnje temperature i potrebu za očuvanjem stočnog fonda, bazen je od izuzetnog značaja za žitelje ovog kraja tokom ljetnjih mjeseci, a presudan je i za očuvanje stočnog fonda.&nbsp; - Ova inicijativa ne samo da doprinosi zaštiti lokalnih resursa, već i svjedoči o snažnoj vezi zajednice sa prostorom u kojem živi. Zato mještani vjeruju da će i gradske vlasti prepoznati značaj bazena kod vodoizvorišta Ljuđe i pružiti neophodnu podršku u njegovom ponovnom stavljanju u funkciju – kroz hitno obezbjeđivanje vode - navedeno je u saopštenju za javnost. Oni apeluju na sve mještane da iz bazena kada bude napunjen ne uzimaju vodu za zalivanje usjeva kako bi vode bilo dovoljno da se napoji stoka. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fe3FdFVIz0AE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Apel mještana Kučkih korita: Potrebno hitno punjenje bazena kod vodoizvorišta Ljuđe

Protiv R.S. (35) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta u Ulcinju.
On je krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio tako što je u toku 2024. godine protivpravno zauzeo dio zemljišta sa posebnom namjenom u ukupnoj površini od 308 kvm, odnosno u zoni Morskog dobra.
Na tom prostoru napravio je bazen.

Ulcinj: Napravio bazen u zoni Morskog dobra

Lider Demokrata i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić pokušava da preko hrvatskih diplomata u Crnoj Gori dogovori sa hrvatskim vlastima ukidanje statusa persone non grata za sebe u toj državi, a zauzvrat nudi da on bude inicijator i „čovjek odluke“ za promjenu imena bazena u Kotoru koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, saznaje M portal iz diplomatskih izvora.
U Zagrebu će danas biti održan sastanak na nivou državnih sekretara Crne Gore i Hrvatske o deset uslova koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori za njihovu podršku ulasku naše zemlje u Evropsku Uniju, a jedan od njih je upravo promjena imena bazena u Kotoru, rekli su izvori M portala.
&nbsp;„Non paper“ sa deset stvari koje Crna Gora mora riješiti kako bi računala na apsolutnu podršku Hrvatske u priključenju EU stigao je u Podgoricu krajem prošle godine, a potom je Hrvatska blokirala Crnoj Gori zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 koje se odnosi na vanjsku, sugurnosnu i odbrambenu politiku.
Zbog današnjeg sastanka u Zagrebu, Aleksa Bečić je prethodnih dana intenzivirao susrete i pregovore sa hrvatskim diplomatama kako bi ponudio da lično riješi jedan od deset hrvatskih uslova - promjenu imena kotorskog bazena, a da zauzvrat više ne bude nepoželjan gost u Hrvatskoj.&nbsp;
Bečić bi takvu inicijativu mogao da sprovede preko predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića koji dolazi iz njegove partije, ali je pitanje da li lider Demokrata više ima ikakav uticaj na Jokića i kotorske Demokrate, koje već nekoliko godina prilično samostalno i uspješno sprovode politiku, ne obazirući se previše na podgoričku centralu.
Bazen u Kotoru je do 2021. godine nosio ime Nikša Bućin, po kotorskom partizanu i antifašisti, jednom od organizatora ustanka u Boki i fudbaleru „Bokelja“, koji je poginuo u borbi protiv četnika 1944. godine.
Kotorska vlast koju predvode upravo Bečićeve Demokrate na čelu sa Vladimirom Jokićem, inicirala je 2021. godine promjenu imena gradskog bazena u „Zoran Džimi Gopčević“ u čast poznatog crnogorskog vaterpoliste, a za taj prijedlog glasalo je 22 od ukupno 23 odbornika u kotorskoj Skupštini opštine.&nbsp;
Republika Hrvatska je brzo reagovala, njihovo Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova je osudilo ovakvu odluku SO Kotor: „Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekat naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom, te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose“, naveli su oni tada.&nbsp;
Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore su tada naveli da je više logoraša iz Morinja u svojim ispovijestima navelo ime Zorana Džimija Gopčevića u negativnom kontekstu, kao komandira straže u tom logoru. Ipak, kotorski odbornici i lokalna zajednica se ne slažu - za njih je Zoran Gopčević vrhunski proslavljeni sportista i sigurni su da nije učestvovao ni u kakvim zlodjelima u Morinju.
Promjena imena bazena se tako našla među 10 uslova koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori kako bi pregovori sa EU tekli neometano. Tu su, osim bazena, vraćanje školskog broda „Jadran“, pravedna i dostojna naknada svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata, osiguranje zaštite i očuvanje identiteta hrvatske manjine u Crnoj Gori, rješavanje pitanja granice na moru, potom procesuiranje ratnih zločina, obilježvanje mjesta stradanja u logoru Morinj, onemogućavanje posezanja za identitetom i iskrivljavanje istorije...
U krajnjem, odluka će ponovo biti na kotorskim odbornicima i opštinskom rukovodstvu - da li će odustati od slavnog sugrađanina kojeg su toliko branili ili će pristati da i oni i on postanu predmet Bečićevog potkusurivanja i trgovine zbog ličnih interesa.&nbsp;

Bečić bi preko bazena do Hrvatske

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore saopštio je da je uvažio odluku Vlade Crne Gore da se završnica Svjetskog kupa u vaterpolu umjesto u Kotoru igra u Podgorici.
- Nakon što smo upoznati sa preporukama Vlade Republike Hrvatske da utakmice finalnog turnira Svjetskog kupa reprezentacija Hrvatske ne igra u Kotoru, zbog aktuelnog problema po pitanju imena bazena, uvažili smo preporuku naše Vlade da promijenimo prvobitni plan i da Finalni turnir organizujemo u Podgorici - istakli su oni.
Interesovanje i kandidaturu da budu domaćini i organizatori finalnog turnira Svjetskog kupa su pokazali, kažu, zbog želje da ljubiteljima vaterpola u Crnoj Gori pruže priliku da uživaju u sportskom spektaklu i da naše „ajkule“, pred domaćom publikom, izbore plasman na Svjetsko prvenstvo.
- Željeli smo da budemo domaćini tamo gdje su korijeni našeg vaterpola, gdje je vaterpolo i sport i stil života, gdje se stvarao, njegovao i širio kult reprezentacije - na našem primorju, u Kotoru i Budvi - naveli su u Vaterpolo i plivačkom savezu.
Ocijenili su da sve reprezentacije koje su izborile plasman treba da budu dio sportskog spektakla i da okolnosti koje nemaju dodirnih tačaka sa sportom ne utiču i ne umanjuju značaj ovog takmičenja.
- Ovo je ujedno bila i jedina alternativa ako uzmemo u obzir činjenicu da Herceg Novi još uvijek nema zatvoreni bazen, da u Nikšiću nemamo dovoljno adekvatnih hotelskih kapaciteta koji mogu ispratiti standarde jednog ovakvog takmičenja, a da bazen u Budvi samostalno ne ispunjava uslove - dodali su oni.
Izražavaju, kažu, veliku želju i spremnost da sudjeluju u sportskim okvirima da se sporno pitanje bazena u Kotoru što prije riješi.
- Kako bi naš sport još jednom ujedinio i pobijedio sve podjele i nesporazume. Koliko se o jedinstvu vaterpolo porodice vodi računa, koliko su odnosi dva Saveza na odličnom nivou, najbolje svjedoči, prije svega višegodišnje takmičenje Regionalne lige u kojem učestvuju klubovi iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Slovenije - poručili su u VPSCG.
Crnogorski savez se zahvalio Svjetskoj federaciji vodenih sportova (World Aquatic), ali i uošznao javnost na dodatna finansijska sredstva koja će biti potrebna uložiti.
- U proteklom periodu obavili smo niz sastanaka, da se uzme u razmatranje nova lokacija. Ujedno, nadamo se da će uvažiti trenutne vansportske okolnosti i bez obzira na činjenicu da Gradski bazen u Podgorici nema ni približne tehničke mogućnosti za organizaciju formata takmičenja kakav zaslužuje finalni turnir Svjetskog kupa. Ostaje nam samo, da velikom energijom i dodatnim finansijskim ulaganjima, opravdamo ulogu organizatora i na najbolji mogući način se prikažemo kao dobri domaćini - naveli su oni.
Dodaju da ova situacija, nažalost, još jednom podsjeća u kojim infrastrukturnim uslovima funkcioniše i živi vaterpolo, koji bi, kako su ocijenili, prema svim dostignućima trebalo da bude proglašen za naš nacionalni sport.
- Čvrsto vjerujemo, da ćemo upravo uz pomoć Vlade Crne Gore, kojoj zahvaljujemo na razumijevanju situacije i na podršci da u našoj zemlji organizujemo ovako veliko takmičenje, uspjeti da u kratkom roku učinimo sve što je potrebno i da naša reprezentacija iz svoje kuće i uz pomoć navijača izbori plasman na Svjetsko prvenstvo - zaključili su u saopštenju.

Finalni turnir Svjetskog kupa u Podgorici

U Rimu je u toku rekonstrukcija Fontane di Trevi pa su gradske vlasti unutar nje postavile manji bazen - kako bi posjetioci mogli da nastave ritualom bacanja novčića.
Ipak, mnogi nijesu zadovoljni ovakvom alternativom.
- Nasmijao sam se kada sam vidio to - kazala je turistkinja iz Amerike Olivija Niport.
Fausto Pastori, posjetilac iz Milana, istakao je da nije imao sreće - pošto je, umjesto u improvizovani bazen, njegov novčić pao u suvo „korito“ fontane.

U toku rekonstrukcija Fontane di Trevi, turisti novčiće ubacuju u bazen

Najbolji primjer funkcionisanja odnosno nefunkcionisanja, rada odnosno nerada lokalne uprave Nikšića je situacija u JP Sportski centar, u okviru kojeg je i olimpijski bazen, koji je u dvije posljednje godine u funkciji bio dva mjeseca - poručili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Oni su poručili da nesposobna uprava nije u stanju osposobiti bazen i obezbijediti rekreativcima i mladim sportistima da svoje aktivnosti realizuju u nikšićkom bazenu, kako su i navikli.
- Nedostatak ovog sadržaja uslovio je da mladi talenti odustaju od plivačkog i vaterpolo sporta, jer vlast u njihovom gradu ne zna da riješi problem, a oni su prinuđeni da idu u klubove van Nikšića ili potpuno napuste ove sportove - naveli su oni.
To je, podvlače, nemjerljiv gubitak za nikšićki sport.
- A šta znači za mladog sportistu odustajanje od svojih snova i karijere to vlastodrsci u gradu pod Trebjesom ne mogu ni razumjeti, jer ne žele, jer ih ne interesuje ili se ne umiju izboriti sa problemima - dodali su u saopštenju.
Dodaju da oni kažu čekaju rebalans budžeta da bi riješili problem, al’ kako poručuju u nikšićkom DPS-u, rebalans im ne treba kad zapošljavaju članove porodice, kumove, kada za potrebe snimanja serija ekipama iz susjedne nam države plaćaju smještaj u iznosu od po nekolike stotine hiljada?!
- Ne treba rebalans ni za druge nepotrebne aktivnosti, tada se sredstva alociraju sa stavke na stavku, al’ za djecu i njihove sportske snove nema novca, bez rebalansa. Toliko o prioritetima aktuelne vlasti u Nikšiću, a možda će direkrtor JP Sportski centar i za ovo reći da izvještaj laže, al’ ne lažu građani Nikšića koji se samoorganizuju kako bi im se dali odgovori i kako bi bazen opet funkcionisao - naveli su u saopštenju.
Ovoj vlasti će, poručuju, doći kraj.
- A bazen će u Nikšiću opet raditi, i u njemu ponovo stasavati neke nove zlatne ajkule, čija ljubav prema državi i požrtvovanost za pobjede Crne Gore najviše i bole one koji danas odlučuju o sudbini mladih sportista, jer bazen su zaključali - zaključili su u saopštenju.

DPS Nikšić: Drašković da podnese ostavku, bazen za dvije godine radio samo dva mjeseca - grad gubi jer mladi sportisti odlaze

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: bazen