Belgijska ministarka za azil i migracije razmatra "svako moguće rješenje" za povećanje broja ilegalnih migranata koji se izbacuju iz Belgije, uključujući iznajmljivanje prostora u zatvorima u inostranstvu za smještaj stranaca-zatvorenika.
U intervjuu za briselski Juronjuz Anelin Van Bosajt rekla je da Belgija u sklopu mjera protiv migracije želi da smjesti strance-zavorenike u inostranstvu i da je otvorena za partnerstva sa zemljama Zapadnog Balkana i šire.
Nedavno je belgijska ministarka bila u Albaniji i na Kosovu kako bi istražila mogućnosti za iznajmljivanje prostora u zatvorima za smještaj ilegalnih migranata osuđenih za krivična dela u Belgiji.
- Razmatramo svako moguće rješenje za povećanje stope povratka. To je jedna od mogućnosti koju razmatramo sa ministarstvom pravde - rekla je Van Bosajt.
Pojasnila je da je cilj razgovora sa Albanijom bio smještaj državljana te zemlje koji su u belgijskim zatvorima, dok na Kosovu belgijska vlada želi da smjesti "ljude koji ilegalno borave u Belgiji i koji su u njenim zatvorima" bez obzira na nacionalnost.
Juronjuz podsjeća da vlada Danske već isprobava takav plan šaljući strance kojima je naređeno da napuste zemlju na Kosovo da izdržavaju kaznu i da potom odatle, kako se očekuje, budu vraćeni u zemlje porijekla.
Kako piše briselski portal, Zapadni Balkan se pokazao kao region koji treba istražiti za, kako to EU opisuje, "inovativna rješenja" za migracije.
Italija je već otvorila prve centre za pritvor migranata u Albaniji prošle godine, ali ima pravnih nedoumica u vezi s njima i kritikuju ih branioci ljudskih prava.
Van Bosajt je istakla da je Belgija otvorena da istraži partnerstva i van Zapadnog Balkana.
- Bili smo tamo (u Albaniji i na Kosovu), razgovarali sa nadležnim ministrima, ali možda će biti i drugih mogućnosti ili zemalja. Ali važno je da vidimo gdje možemo da računamo na takvo rješenje - rekla je ministarka.
Na pitanje da li bi Vlada razmotrila slična rješenja za migrante koji nelegalno borave u Belgiji, a nisu osuđeni za krivična djela, Van Bosajt je rekla da bi Belgija mogla da ispita mogućnosti novog sporazuma EU koji bi omogućio članicama da šalju migrante u takozvane "centre za povratak" u zemljama van EU.
Taj prijedlog, koji je deo napora EU da ubrza povratak ilegalnih migranata, mogao bi da dovede do toga da se ljudi kojima su odbijeni zahtjevi za azil, vraćaju u centre u zemljama s kojima nemaju veze, ali ih Unija smatra bezbjednim.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Belgija razmatra slanje stranaca-zatvorenika u zemlje Zapadnog Balkana

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Avio-kompanija Ryanair ukinuće 20 belgijskih ruta tokom predstojeće zime, nakon odluke savezne Vlade u Briselu o povećanju poreza na letove.
Odluka irskog niskotarifnog prevoznika da smanji broj sjedišta na linijama u Belgiji za oko milion uslijedila je nakon objavljivanja budžetskog plana belgijske Vlade, u kojem će se porez na ukrcavanje udvostručiti na deset EUR po putniku od 2027. godine.
Istovremeno, vijeće grada Šarlroa predložilo je uvođenje pomenutog "poreza na letove" od tri EUR po odlazećem putniku sa aerodroma u tom mjestu od naredne godine, prenosi Tanjug.
- Belgijska savezna Vlada je bizarno odlučila da dodatno poveća već vrtoglavi porez na usluge avionskog saobraćaja još 100 odsto od januara 2027. godine, pored 150 odsto u julu prošle godine- rekao je glavni operativni direktor Ryanair-a, Jason McGuinness.
On je istakao da je odluka donijeta jer nije bilo izbora zbog loše procijenjene ekonomske politike, koja će nanijeti neizmjernu štetu Belgiji, a posebno regionu Šarlroa.
- Iskreno, ovo je potpuno glupa odluka belgijske Vlade i Gradskog vijeća Šarlroa- rekao je McGuinness.

Nakon povećanja poreza na letove: Ryanair ukida 20 belgijskih ruta

Igrač iz Belgije osvojio je džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri Euromillions, saopštila je danas belgijska Nacionalna lutrija.
Izvučena je dobitna kombinacija brojeva 2, 8, 13, 29 i 49, sa dopunskim brojevima 2 i 11, prenosi dnevnik "Brasels tajms", navodeći da identitet pobjednika koji je osvojio 142.433.804 eura nije otkriven.
Ovo nije prvi veliki dobitak u Belgiji u posljednjih nekoliko mjeseci, jer je prošlog septembra jedan belgijski igrač takođe osvojio džekpot, koji je tada iznosio oko 130 miliona eura.

Belgijanac osvojio džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri "Euromillions"

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore učestvovala je na 21. izdanju BTExpo sajma, održanom 17. novembra u Nivelles-u i 18. novembra 2025. u Gentu, jednom od najznačajnijih B2B događaja u oblasti turizma.&nbsp; Ovaj događaj okupio je više od 1.000 turističkih profesionalaca i 180 izlagača iz cijelog svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121081124_804d1739aac9ef8fae2177cbfd2d087729e5183985caf4068254416da364737d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121081124_804d1739aac9ef8fae2177cbfd2d087729e5183985caf4068254416da364737d" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt="BTExpo sajam"> <figcaption>BTExpo sajam(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure>  - Tokom sajma, NTO Crne Gore predstavila je prirodne ljepote, kulturnu baštinu i raznovrsnu ponudu zemlje, sa posebnim akcentom na aktivni odmor, održivi turizam i autentična iskustva dostupna tokom cijele godine. Istovremeno, učešće na BTExpo sajmu omogućilo je intenziviranje saradnje sa postojećim partnerima i uspostavljanje novih poslovnih kontakata. Kroz direktne sastanke, više od 10 stručnih konferencija i razgovore sa turoperatorima i agentima, Crna Gora je dodatno ojačala svoju poziciju na belgijskom tržištu - saopšteno je iz NTO-a. Posebno interesovanje za Crnu Goru potvrdila je Christine Rensonnet, predstavnica turističke agencije AVITOUR. - Sve više klijenata pominje Crnu Goru i razmatra je za odmor, što je sasvim zasluženo. To je izuzetno lijepa zemlja koju sam imala priliku da posjetim nekoliko puta. Moji klijenti traže odmor koji kombinuje relaksaciju i nova iskustva — a u Crnoj Gori upravo to mogu da pronađu - kazala je ona. Značaj Crne Gore kao inspirativne destinacije istakla je i Inge Pincket, predstavnica magazina Destination Explorer. - Crna Gora je, zahvaljujući svojoj raznolikosti na tako malom prostoru, već neko vrijeme na mojoj listi želja. Voljela bih da je posjetim kako bih svojim čitaocima mogla prenijeti utiske iz ličnog doživljaja - istakla je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121081124_fb5ff95c3f3237354df1b787f0f77897da7dc70f2e7392a935e49d26cea1028c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121081124_fb5ff95c3f3237354df1b787f0f77897da7dc70f2e7392a935e49d26cea1028c" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="BTExpo sajam"> <figcaption>BTExpo sajam(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure>  Iz NTO-a su rekli da učešće na ovakvim međunarodnim događajima dodatno doprinosi vidljivosti Crne Gore na belgijskom tržištu, omogućava praćenje savremenih trendova u industriji i razmjenu iskustava sa međunarodnim stručnjacima. - NTO Crne Gore će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim promotivnim aktivnostima u Belgiji, sa ciljem daljeg jačanja prisustva na ovom perspektivnom tržištu - poručuju iz NTO-a.

Rast interesovanja za Crnu Goru: Jedinstvena kombinacija relaksacije i doživljaja privlači turiste iz Belgije

Ministar spoljnih poslova Belgije Maksim Prevo objavio je planove za značajno restrukturisanje mreže dilomatskih predstavništava te zemlje u inostranstvu, uključujući zatvaranje ambasade u Sarajevu a otvaranje u Tirani.
Prevo je najavio da se planira osnaživanje dvadesetak misija, otvaranje pet ambasada i zatvaranje osam, uključujući u Havani i gradu Kuvajtu, prenijela je danas belgijska agencija Belga.
Prevo je rekao da je planirano restrukturisanje neophodno, s obzirom na geopolitički kontekst koji se brzo mijenja. Šef diplomatije rekao je da široka diplomatska mreža pruža Belgiji "oči i uši" širom svijeta služeći kao osnovna veza zemlje sa međunarodnim partnerima ali da ta mreža mora da se prilagodi promjenljivoj globalnoj dinamici.
- Trgovina i carinski ratovi tjeraju nas da preispitamo mrežu partnera i diversifikujemo njen doseg i uticaj. Broj oružanih sukova raste dosežući evropske granice... Razvojna saradnja u svijetu suočava se sa budžetskim kresanjima što, uz geopolitičke faktore, zahtijeva preispitivanje načina na koji funkcionišemo - rekao je Prevo.
Reorganizacija diplomatske mreže planirana je tokom sljedeće i 2027. godine a planirano je zatvaranje diplomatskih misija u Sarajevu (Bosna i Hercegovnina), Konakriju (Gvineja), Bamaku (Mali), Maputu (Mozambik), Havani (Kuba), Rio de Žaneiru (Brazil), Kuvajt sitiju (Kuvajt) u Guangdžou (Kina). Prevo je istakao da zatvaranje diplomatskih predstavništava nije posljedica smanjenja troškova.
- Zatvaranje ne umanjuje značaj koji i dalje dajemo bilateralnim odnosima sa tim zemljama. Nećemo biti odsutni iz tih zemalja... - navodi se u saopštenju belgijskog ministarstva spoljnih poslova, prenijela je Belga.
Istovremeno se planira otvaranje pet novih misija, uključujući ambasade u Tirani i Muskatu, dok će nekoliko postojećih misija dobiti dodatne službenike. Planirano je i stvaranje pula "letećih diplomata", fleksibilne grupe sposobne da brzo reaguje na krize, pokrije dugotrajna odsustva ili pruži privremenu podršku gdje je potrebno.

Belgija zatvara ambasadu u Sarajevu, otvara u Tirani

Na zahtjev belgijske vlade pripadnici njemačkih oružanih snaga koji su specijalizirani za borbu protiv dronova stigli su u Belgiju kako bi pomogli u suzbijanju preleta neidentifikovanih dronova.
U proteklim danima bespilotne letilice su uočene iznad vojnih i industrijskih lokacija, a takođe su ometale civilni vazdušni promet.
Njemačko savezno Ministarstvo odbrane izvijestilo je da su prve jedinice njemačkog ratnog vazduhoplovstva već stigle u Belgiju.
Njihov zadatak je da procijene situaciju i koordiniraju s belgijskim oružanim snagama privremenu upotrebu sistema za detekciju i prizemljavanje dronova.
Aerodrom u belgijskom gradu Liž je 7. novembra ujutro obustavio rad zbog neidentifikovanog drona, pri čemu je ovo treći takav incident na aerodromu.
Istovremeno, belgijskim oružanim snagama je naređeno da obore sve neidentifikovane dronove koji lete iznad vojnih baza.

Njemačka šalje jedinice za borbu protiv dronova u Belgiju kako bi se spriječili ilegalni preleti

U Belgiji je pokrenuta istraga nakon što su nepoznati dronovi dvije noći zaredom letjeli nad vojnom bazom u toj zemlji, rekao je danas ministar odbrane Teo Franken.
Sumnjivi dronovi su prijavljeni u petak i subotu uveče, iznad vazduhoplovne baze Klajne-Brogel na sjeveroistoku zemlje.
- U subotu nije bio jednostavan prelet, već jasna misija usmjerena na Klajne-Brogel - napisao je Franken na Iksu (X), a onda pomenuo i tri veća drona, koji su letjeli na istoj visini.
On je dodao da su dron pratili policijski helikopter i druga vozila, ali da su izgubili kontakt.
- Strogo je zabranjeno letenje dronovima iznad vojnih područja. Ministarstvo odbrane mora učiniti sve što je moguće da obori ove dronove - izjavio je Franken.
Neidentifikovani dronovi su već letjeli iznad belgijskog vojnog kampa Elzenborn, blizu granice sa Njemačkom početkom oktobra, a Evropska unija (EU) je najavila da do 2027. godine želi da postavi "zid" protiv dronova, nakon niza misterioznih upada u evropski vazdušni prostor.
NATO je u septembru ukazao na nedostatke u evropskom vojnom arsenalu nakon ulaska 20 ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske, a taj vojni savez je morao da obori tri letjelice.

Pokrenuta istraga u Belgiji: Dronovi dvije noći letjeli nad vojnom bazom

Rukometaši Crne Gore nijesu mogli do pobjede u drugom prijateljskom duelu protiv Belgije.
Oni su večeras remizirali sa Belgijancima, rezultatom 27:27 (14:18).
Podsjetimo, za razliku od sinoćnjeg (34:30), večerašnji susret u podgoričkoj dvorani "Verde" odigran je bez prisustva publike.
Može se reći kako je večeras remi sačuvao golman Haris Suljević, koji je upisao 18 odbrana.
Gosti su od početka bili u vođstvu, koje je - kako je vrijeme odmicalo - raslo. Tako je u 27. minutu Crna Gora prvi put bila na minus četiri, nakon što je Danesi pogodio za 13:17.
Upravo je uz toliki zaostatak naša selekcija i otišla na odmor (14:18).
U nastavku su Dinarovi izabranici živnuli, te su u 41. minutu golom Čepića stigli do poravnanja - 21:21. 
Od tada pa do same završnice pratili smo neizvjesnu borbu, da bi u 55. minutu uslijedilo i prvo vođstvo na utakmici - nakon gola Vujačića bilo je 26:25.
No, nijesu se predavali ni Belgijanci, tako da je na ulasku u posljednji minut, nakon gola Riskea, na semaforu stajalo 27:27. Tako je i ostalo - pri čemu je na kraju Miloš Vujović Božović.
Šest puta je za našu selekciju pogađao Radojica Čepić, četvorostruki strijelac bio je Aleksandar Bakić, a po tri gola dali su Miloš Božović i Branko Vujović. U gostujućoj ekipi je Sebastijen Danesi postigao devet golova.

Crna Gora remizirala u drugom duelu protiv Belgije

Rukometaši Crne Gore danas i sjutra , u dvorani "Verde“ odigraće kontrolne utakmice protiv Belgije u okviru EHF sedmice.
Biće to i početak uigravanja za EHF Euro 2026 koje se održava u januaru, a Belgija će biti odlična provjera za sedmo uzastopno, ukupno osmo učešće na smotri najboljih u Evropi.
Igrač Đera, Miloš Božović, kazao je da ova prijateljska utakmica i okupljanje dolaze u idelanom momentu kako bi se tim što bolje pripremio za Evropsko prvenstvo.
- Moramo iskoristiti ovu EHF sedmicu kako bi uigrali varijante koje imamo na umu da isprobamo na prvenstvu. Grupa je takva da možemo pobijediti svakoga, fokus je na nama i na to kako ćemo ući u mečeve. Nakon svih ovih godina, ne možemo reći da možem ozažmuriti na ulogu favorita u nekim utakmicama, i na to ne treba žmuriti. Primarni cilj je da se prođe grupa, kasnije ćemo pričati o drugim stvarima. Desila se Mađarska i veliki uspjeh u tom momentu, radićemo na tome da stvari kliknu kao i te zime- kazao je Božović.
Prvi meč sa Belgijom biće odigran od 17.30h uz prenos na TVCG 2, dok je druga provjera u subotu.
Crna Gora će na šampionatu Evrope igrati u grupi D sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom.
Evropski šampionat na programu je od 15. januara do 1. februara u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Rukometaši danas i sjutra protiv Belgije

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: belgija