Prosječna cijena litre bezolovnog benzina u Italiji pala je na 1,645 eura početkom godine, što je najniža cijena od 22. decembra 2022. &nbsp;
To je zbog promjene poreza od 1. januara, koja je povećala cijenu litre dizelskog goriva na 1,668 eura, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Italijanska vlada uskladila je trošarine na benzin i dizelsko gorivo od 1. januara s uredbom EU, budući da se niža stopa za dizelsko gorivo smatrala "ekološki štetnom subvencijom" jer dizel više zagađuje okolinz od benzina, izvijestile su italijanske novine Corriere della Sera.&nbsp;
&nbsp;Mjera je uključena u zakonodavnu uredbu o reformi trošarina, koja je usvojena prije godinu kao dio poreske reforme.
&nbsp;Italija očekuje da će ove godine od reforme trošarina zaraditi gotovo 600 miliona eura, prema novinama, i oko tri milijarde eura u naredne četiri godine.
&nbsp;Prema stručnoj publikaciji Staffetta Quotidiana, Italija sada ima najvišu trošarinu u Evropi na dizelsko gorivo, dok je na benzin pala s trećeg na osmo mjesto. Od sada se za obje vrste goriva primjenjuje ista stopa trošarine, to jest 672,9 eura po hiljadu litara.&nbsp;
&nbsp;Do prošle godine dizelsko gorivo se u Italiji oporezivalo manje kako bi se pomoglo kompanijama u prometnim i proizvodnim djelatnostima koje su bile uveliko zavisne od njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cijene benzina u Italiji najniže od kraja 2022.

Ruska Vlada produžila je privremenu zabranu izvoza benzina, dizela i drugih goriva, saopštila je danas pres služba Kabineta ministara.
&nbsp;Prema novoj rezoluciji, zabrana izvoza motornog benzina van zemlje važiće do 28. februara naredne godine, javio je TASS.
&nbsp;Ograničenja obuhvataju i brodsko gorivo, dizel i druga gasna ulja, uključujući ona koja su kupljena na berzi, dok direktni proizvođači naftnih derivata nijesu pogođeni, prenosi Tanjug.
&nbsp;Zabrana stupa na snagu sjutra, a Vlada navodi da je cilj ovih mera očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu goriva.

Rusija produžila zabranu izvoza benzina

Vlasti Azerbejdžana saopštile su da je državna naftna kompanija SOCAR isporučila 1,22 hiljade tona benzina Jermeniji, što predstavlja prvu takvu pošiljku između dvije zemlje u posljednjih 30 godina, u okviru postepenog poboljšanja odnosa nakon dugogodišnjih sukoba.
Prema navodima Vlade u Bakuu, benzin je željeznicom otpremljen iz glavnog grada Azerbejdžana do mjesta Bojuk-Kesik, u blizini granice sa Gruzijom, preko čije teritorije će pošiljka biti dalje transportovana do Jermenije, prenosi B92.
- Dogovor o isporuci postignut je prošlog mjeseca na razgovorima zamjenika premijera Azerbejdžana i Jermenije, u okviru napora da se proširi ekonomska saradnja - saopštio je pomoćnik predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i šef spoljnopolitičkog sektora u njegovoj administraciji, Hikmet Hadžijev.
Azerbejdžan i Jermenija bili su u sukobu gotovo 30 godina nakon što je region Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, početkom devedesetih uspostavio faktičku nezavisnost pod kontrolom etničkih Jermena.
Azerbejdžan je 2023. godine ponovo preuzeo kontrolu nad tom teritorijom, nakon čega su dvije strane započele mirovne pregovore.
Ranije ove godine, Azerbejdžan je ponovo otvorio svoju teritoriju za tranzit robe ka Jermeniji, rutu koja je bila zatvorena od 1997. godine.
Od oktobra su već dvije pošiljke žita iz Kazahstana i Rusije prošle kroz Azerbejdžan na putu ka Jermeniji, dok se nova isporuka ruskog žita očekuje do kraja godine.

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti od dva do sedam centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana biti jeftiniji dva, odnosno tri centa, pa će se prodavati po 1,41eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela će u naredne dvije sedmice biti manja sedam centi, pa će iznositi 1,31 euro.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će koštati 1,24 eura.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 29. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 30. decembra.

Dizel jeftiniji sedam, benzin dva i tri centa

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da će benzin od ponoći pojeftiniti za dva centa.
Eurosuper 98 i 95 tako će koštati 1.45 - odnosno 1.42 eura po litru.
Cijena eurodizela ostaće nepromijenjena i koštaće 1.34 eura po litru.
Lož ulje će i u naredne dvije sedmice koštati 1.28 eura po litru.
Naredni obračun biće obavljen 20. oktobra.

Benzin jeftiniji od ponoći

Šotsi Majkl Bak Hejs iz grada Danvila u američkoj saveznoj državi Virdžiniji osumnjičen je da je u kancelariji lokalnog medija zapalio benzinom člana gradskog vijeća, saopštila je lokalna policija.
Istražitelji vjeruju da je napad izvršen iz ličnih pobuda i nije povezan sa politikom ili radom žrtve Lija Voglera (38) kao gradskog odbornika Danvila, prenosi AP.
Policija je u srijedu saopštila da je osumnjičeni ušao u kancelariju Voglera koji radi za lokalni časopis, suočio se s njim i polio ga zapaljivom tečnošću.
- Potom su obojica izašla iz zgrade, a 29-godišnji osumnjičeni, Šotsi Majkl Bak Hejs je zapalio je Voglera - navodi se u saopštenju policije i dodaje da zdravstveno stanje žrtve za sada nije poznato, kao i da je osumnjičeni u policijskom pritvoru.
Endru Bruks, izdavač časopisa Šoukejs Magazin u čijim prostorijama se dogodio napad rekao je da su napadu prisustvovale dvije osobe koje rade u časopisu.
- Naša vrata su bila zaključana. Napadač je nasilno ušao u kancelariju i krenuo ka Liju. Sljedeće što se desilo, Li je trčao kroz kancelariju poliven benzinom, vičući našem kolegi da pozove hitnu pomoć. Napadač ga je izjurio napolje i zapalio ga - rekao je Bruks izvještaču AP.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh2Tusd8sSAI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

SAD: Muškarac zapalio benzinom gradskog odbornika

Dvije nepoznate osobe sinoć su uoči ponoći, oko 23 sata i 53 minuta, zapalile privatni bager Cetinjanina Ivana Vukadinovića. Policija je do tri sata iza ponoći vršila uviđaj i uzimala otiske, a kako je Vukadinović rekao Portalu ETV, na snimcima se jasno vidi jedna osoba sa majicom preko glave kako benzinom poliva bager, dok druga stoji u neposrednoj blizini. Sve ovo se odvilo kod Kruševog ždrijela. Vukadinović nam je rekao da je njegov bager, inače marke Volvo F210, potpuno izgorio, te da materijalna šteta iznosi više od 40.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250628100652_cd64e1937d96f131073db6de18ecff8725f0876341f4da9d54c64c1da49660bd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250628100652_cd64e1937d96f131073db6de18ecff8725f0876341f4da9d54c64c1da49660bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1164" loading="lazy" alt="Šteta na bageru"> <figcaption>Velika materijalna šteta na bageru(Photo: Portal ETV/Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Od nadležnih organa očekujem brzu reakciju i pozitivne rezultate - rekao je Vukadinović u izjavi za Portal ETV. On je podvukao da se ne osjeća bezbjedno, te da brine za svoj i živote članova porodice. Uz sve to, istakao je i da su ove osobe kamenom razbile staklo na građevinskom kontejneru i pokušale da ga zapale, ali je on to uspio da spriječi.

Anja Ivanović

1250x600

Vukadinoviću sinoć zapaljen bager kod Kruševog ždrijela: Jedna osoba sa majicom preko glave polivala benzin, druga stojala u neposrednoj blizini

Sve vrste goriva od danas su skuplje jedan do dva centa.
Eurosuper 95 i 98 poskupili su po jedan cent, a eurodizel i lož ulje po dva centa.
Eurosuper 95 će u narednih 15 dana koštati 1,43 eura litar, a eurosuper 98 1,46 eura po litru.
Eurodizel će koštati 1,30, a lož ulje 1,24 eura po litru.
Naredni obračun će se obaviti 30. juna.

Od danas skuplje sve vrste goriva

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: benzin