Svi retrogradni i hegemonistički projekti doživjeće poraz punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za TV E potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović je ocijenio da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja uspjeh cijelog društva, ističući da zasluge pripadaju i vlasti i opoziciji, te da je time poslata poruka da Crna Gora može biti jedinstvena kada su u pitanju njeni strateški ciljevi. Poručio je i da su napadi na temeljne vrijednosti Crne Gore dio hibridnih pokušaja da se zemlja uspori na evropskom putu, za šta je odgovornost pripisao pojedinim medijima i političarima koji su, kako je kazao, završili političku karijeru i podredili je apanažama iz susjednih država.&nbsp;
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, istakao je da je nakon pet godina zastoja obnovljen dijalog, uz jasnu spremnost da se otvorena pitanja rješavaju.
<h2>EU put</h2>
Na pitanje novinarke Televizije E kakva je bila 2025.godina i šta očekuje u 2026.godini ministar kaže da je zatvaranjem pet poglavlja na samom kraju 2025.godine generacijski iskorak i poruka međunarodnim partnerima da je Crna Gora spremna da bude član evropske porodice.
- Dali smo snažan podstrek ne samo našem društvu, nego i cijelom regionu, jer vjerujemo da punopravnim članstvom Crne Gore u EU 2028.godine šaljemo snažnu poruku da je Balkan spreman da bude garant stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, pa i Evropske unije - rekao je Ibrahimović.
Podcrtava da je najvažnije to što je 27 država poslalo poruku da vjeruje u ono što radi Crna Gora, da ima prijatelje u zemljama članicama EU i da će, kako ističe, podržati Crnu Goru na evropskom putu.
- Zacrtali smo ambiciozan plan, da sljedeće godine završimo pregovarački proces, a 2028.godine da budemo 28. članica Evropske unije. Nije ništa slučajno, radimo dobro i čini mi se da je naše društvo sazrelo i ovaj uspjeh ne bi bio moguć da nije crnogorsko društvo, spremno da ispuni taj cilj. Ovdje moram povući snažnu i aktivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše diplomatsko konzularne mreže - istakao je Ibrahimović.
Podsjeća da će Crna Gora biti domaćin Samita Zapadni Balkan, da će predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a ove godine, dodaje on, i Fondom za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Ovo je godina u kojoj je Crna Gora poslala poruku da može da bude jedinstvena, da političari mogu da slušaju građane kada imaju svoj cilj, a to je istorijski cilj - da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije - poručio je Ibrahimović.
Upitan da prokomentariše odnose sa susjednom Hrvatskom i kakvi su koraci Ministarstva vanjskih poslova u bilateralnim pregovorima, ministar kaže da je zahvalan toj zemlji na saradnji, promociji i podršci koju pruža Crnoj Gori kako nekad pri ulasku u NATO savez, tako i pri pristupanju Crne Gore u EU.
<h2>Nastavak pregovora sa Hrvatskom</h2>
Podsjeća i da će ubrzo Crnu Goru posjetiti njegov hrvatski kolega Goran Grlić Radman, te da će tada nastaviti pregovore o otvorenim pitanjima dvije države. Očekuje da će Crna Gora pokazati zrelost i zahvalnost prema Hrvatskoj.&nbsp;
- Vjerujte da je Hrvatska naša prijateljska država, podržala je svih ovih pet poglavlja. To je poruka da Hrvatska želi dobrosusjedsku saradnju i dobro građanima Crne Gore. Sa druge strane, moram pohvaliti ono što mi radimo. Vi znate da je poglavlje 31 i tehnički i sadržajno sa tog aspekta potpuno spremno za zatvaranje. Dobili smo izvanrednu, možda i najveću ocjenu od Evropske komisije za poglavlje 31 i 30. Mi radimo dobru stvar i samim tim su pozdravili usklađivanje naše vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dozvolite i da smo mi posle dugih 5 godina bez bilateralnih konsultacija sa nama prijateljskom državom Hrvatskom uspjeli da odmrznemo taj status i da smo prije nekih godinu dana počeli bilateralne konsultacije i napravili ogroman progres. Ne zaboravimo da imamo tri decenije neka otvorena pitanja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. Međutim, ono što je glavno - sjeli smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskreot da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu. Vjerujem, na osnovu intenzivnih razgovora sa mojim kolegom Grlićem Radmanom, da je i njegova želja da ta otvorena pitanja zatvorimo i da u narednom periodu, kao i do sada, potvrdimo da se ipak radi o dvije prijateljske susjedne države koje su saveznice u NATO savezu i vrlo brzo vjerujem da ćemo to i biti u Evropskoj uniji- naglasio je Ibrahimović.
<h2>MVP i diplomate pokazali znanje</h2>
Na pitanje Televizije E kakva je crnogorska diplomatska mreža i da li je bilo kašnjenja u imenovanjima ambasadora, ministar ističe da se osim rada na mjerilima mora uporedo raditi i na snaženju crnogorske diplomatije.&nbsp;
- Zahvaljujem se predstavnicima diplomatsko konzularne mreže koji su uradili izvanredan posao. Ali, da ne bih bio kao neki, pa da kažem da je samo Ministarstvo vanjskih poslova zaslužno za zatvaranje ovih pet poglavlja, zahvalan sam svima, ali želim da istaknem važnost onoga što rade predstavnici diplomatsko konzularnog predstavništva i ono što Ministarstvo vanjskih poslova radi u zvaničnim komunikacijama. U narednom periodu će biti vrlo važno koliko će ta politička diplomatija da uradi posao, ali isto tako kako će parlamentarna diplomatija da uradi posao. Ja vjerujem da su Ministarstvo vanjskih poslova i diplomate naše pokazali znanje, pokazali su šta je cilj naše diplomatije - da jačamo međunarodni ugled Crne Gore, partnerstvo između država i u narednom periodu, da pošaljemo poruku da Crna Gora njeguje civilizacijske vrijednosti, odnosno da naša država zaslužuje, ne samo geografski, istorijski, kulturološki, nego i vrijednostima &nbsp;da bude u društvu najrazvijenijih zemalja Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
<h2>Svi koji su doprinijeli atmosferi linča da budu privedeni pravdi</h2>
Na pitanje da li smatra da bi trebalo da postoji odgovornost crnogorskih političara zbog naprasnog ukidanja bezviznog režima turskim državljanima, o netačnim informacijama policije da su učestvovali u incidentu, u kojem zapravo i nijesu učestvovali, ministar podsjeća da su on i svi ministri Bošnjačke stranke bili protiv ukidanja bezviznog režima za državljane te zemlje.
Vjerovali su, prisjeća se on, da se takva odluka može loše odraziti po prijateljske i svake druge odnose između dvoje države koji su tradicionalno prijateljski.&nbsp;
- Znate da smo kasnije pojačali snažno naše diplomatske aktivnosti i zahvalan sam prijateljima iz Turske, posebno mojem kolegi Akanu Fidanu, koji je razumio trenutnu situaciju i ja mogu iskreno da kažem da smo uspjeli da preduprijedimo da može doći do pogoršanja odnosa između dvije države koji su tradicionalno jaki i koji sigurno ne mogu tako lako da se poruše. S druge strane, većina u Vladi donijela je odluku na osnovu utiska u tom trenutku, radi postizanja bezbjednosti, mira, stabilnosti u našoj državi i zaštiti, ne samo građana Crne Gore, nego i građana drugih država - istakao je Ibrahimović.
Smatra da država mora pomno da prati na narative, poput onog koji su doveli do incidenta sa turskim državljanima i koji su uspjeli "u blažem obliku" da odvrate jedan broj Turaka da ne posjete Crnu Goru.
Očekuje da će svi oni koji su doprinijeli atmosferi linča prema turskim državljanima biti privedeni pravdi. Podsjeća da je u ovom slučaju procesuirano više od 30 osoba.&nbsp;
- Prije desetak dana se govorilo da je oko 9.000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, ali sa druge strane je i dalje veliko interesovanje za posjetu Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo diplomate u Istanbul i Ankaru, tako da je postupak izdavanja viza ubrzan i mogu da kažem da smo uradili uspješan taj dio posla. Ovakva dešavanja se ne smiju u narednom periodu dešavati u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.
<h2>Rezultati zahvaljujući vlasti i opoziciji</h2>
Upitan koliko je teško voditi konzistentnu vanjsku politiku u Vladi koja je sačinjena od partija koje imaju različite političke, ideološke i programske ciljeve, ministar smatra da je takva Vlada primjer demokratskog sazrijevanja jedne države.
- Ja vjerujem da je svima jasno da osnovne državne ciljeve i projekte nema pravo niko da zamijeni zbog političkih kalkulacija. Svi rezultati su bili zahvaljujući i opoziciji i vlasti…. Svi zakoni i sve odluke u vezi evropskog puta Crne Gore su na Vladi jednoglasno donijete, mi smo posvećeni tom cilju. Svi moraju imati odgovornost, ovaj generacijski cilj mora pokazati da li je neko deklarativno za evropski put ili nije. Kako će sljedeće godine i 2027. sve biti izazovniji evropski put, tada će se vidjeti ko je deklarativno a ko stvarno i na djelu za evropske integracije i ono što građani žele - zaključio je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više zajedničkih, pozitivnih i perspektivnih tema saradnje, poručeno je na sastanku potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom.&nbsp;
Nurković je Kalkavana primio u oproštajnu posjetu, tokom koje su sagovornici sumirali rezultate dosadašnje saradnje i potvrdili tradicionalno dobre, prijateljske i partnerske odnose dvije države.
Tokom susreta ocijenjeno je da je mandat ambasadora Kalkavana bio obilježen snaženjem političkog dijaloga, unapređenjem ekonomske saradnje i produbljivanjem međusobnog povjerenja između Crne Gore i Republike Turske.&nbsp;
Ambasador je istakao da iz Crne Gore odlazi sa najljepšim uspomenama, stečenim prijateljstvima i uvjerenjem da Crna Gora u Turskoj ima iskrenog i pouzdanog prijatelja.
Posebna pažnja posvećena je nedavno otvorenom pitanju uvođenja viznog režima za državljane Turske, koje je, kako je naglašeno, imalo izražene ekonomske posljedice po Crnu Goru.
- Ambasador Kalkavan je više puta istakao konstruktivnu ulogu potpredsjednika Skupštine, koji je na odgovoran i argumentovan način ukazivao na negativne efekte ove odluke, posebno u domenu ekonomije, turizma i investicija, ali i na potrebu značaja očuvanja dobrih odnosa dvije države - navedeno je u saopštenju državnog parlamenta.
Ambasador je izrazio zahvalnost Nurkoviću na njegovom ličnom angažmanu i doprinosu u rješavanju ovog pitanja.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da odnosi Crne Gore i Turske imaju čvrste temelje u političkoj, ekonomskoj, humanitarnoj i bezbjednosnoj saradnji, te da dodatnu vrijednost predstavlja činjenica da su obje države saveznice u NATO-u.&nbsp;
Posebno je naglašena kontinuirana i snažna podrška Republike Turske evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije.
- Na kraju susreta, potvrđena je zajednička opredijeljenost da se i u budućnosti nastavi njegovanje prijateljskih odnosa, uz uvjerenje da će se saradnja dvije zemlje dodatno produbljivati na obostranu korist građana Crne Gore i Republike Turske - poručeno je u saopštenju Skupštine.

Nurković-Kalkavan: Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više perspektivnih tema saradnje

The Government of Montenegro has lifted the visa regime for citizens of the Republic of Turkey, while visas will be introduced for citizens of Azerbaijan as of January 15th.
As announced by the Government, the permitted stay for Turkish citizens has been reduced from 90 to 30 days as a measure to prevent illegal migration. In the event of an assessment of security risks, the Government stated that the visa regime may be reintroduced.
The goal, according to the Government, is harmonization with the visa policy of the European Union.
- On December 23rd of 2025, in accordance with Article 10 of the Regulation on the Government, without holding a session and based on the obtained consent of the majority of Government members, the Government of Montenegro adopted a Regulation amending the Regulation on the Visa Regime, which lifts the temporary suspension of the visa-free regime for citizens of the Republic of Turkey, while reducing the permitted stay from 90 days to 30 as a measure to prevent illegal migration, and with the aim of harmonizing with the visa policy of the European Union - the Government’s statement says.
The material considered by the Government today states that cooperation with the Turkish authorities has been improved, along with the implementation of enhanced security and migration checks.
As emphasized in the material, a more restrictive visa and migration policy is being applied with the aim of preventing illegal migration and strengthening control over the entry and stay of foreign nationals.
Members of the Government noted that the Ministry of Internal Affairs and the Police Directorate have carried out all activities envisaged by the conclusions of the National Security Council related to illegal migration.
- Additionally, the decision represents part of a broader package of measures to align the visa policy with the European Union, which also includes adjusting the visa policy in relation to third countries, in this case Azerbaijan, which will be aligned by January 15th - the Government announced.
With the aim of fulfilling obligations related to EU membership, the Government announced that in the coming period it will continue activities toward full alignment with the visa policy of the European Union.
The Government of Montenegro temporarily suspended the visa-free regime for Turkish citizens on October 27th, following an incident in the Podgorica neighborhood of Zabjelo, when a Montenegrin citizen was attacked and sustained minor bodily injuries by a group of foreigners.
In a police operation, one Turkish and one Azerbaijani citizen were initially arrested as suspects, however, several days later they were released from detention after it was determined that they had not participated in the attack.
Their defense was confirmed by video surveillance footage, which established that they were in their homes during the incident, and they were therefore released at the proposal of the Higher State Prosecutor’s Office.
Subsequently, two Azerbaijani citizens were arrested in connection with the events in Zabjelo.
On November 1st, Montenegrin police arrested Azerbaijani citizens J. M. (45) and E. M. (33), who were being sought in connection with a criminal offense committed on October 26th, half an hour after midnight, in the Podgorica neighborhood of Zabjelo.
At the time, the Police Directorate stated that the Turkish citizens who had previously been arrested were processed and detained exclusively on the basis of statements from the injured parties, as well as direct identification of the suspects, whom the injured parties recognized.

Visas lifted for Turkey, introduced for Azerbaijan as of January 15th

Vlada Crne Gore da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije - poručila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza, Amina Cikotić za tursku novinsku agenciju Anadolu (AA) komentarišući dešavanja nakon napada u kojem su, kako se prvobitno tvrdilo, bili umiješani turski državljani, ali je kasnijom istragom utvrđeno da nijesu bili povezani s tim slučajem.
Cikotić je, govoreći o premijeru Milojku Spajiću koji je odmah nakon incidenta krajem oktobra, u kojem su navodno učestvovali turski državljani, objavio da se obustavlja bezvizni režim sa Turskom, istakla da je ustavna i politička obaveza i dužnost jednog premijera u kriznim situacijama da smiruje, a ne da podstiče tenzije u društvu.
- Kada sam rekla da je premijer Milojko Spajić odgovoran za ksenofobnu i islamofobnu histeriju ovih dana, mislila sam na to da premijer ima i ustavnu i političku obavezu da u kriznim situacijama smiruje društvo, a ne da ga potpiruje. Umjesto da pošalje jasnu poruku da pojedinačni incidenti ne smiju biti izgovor za kolektivnu stigmatizaciju Turaka ili bilo koje druge zajednice, Vlada je svojim potezima i retorikom podstakla atmosferu straha, sumnje i linča - istakla je Cikotić.
Prema njenjim riječima, premijer je institucionalno zloupotrijebio strah da bi politički profitirao.
- On se nije vodio interesom države, ekonomije ili međunarodnih odnosa, već je pratio najniže impulse dijela javnosti koji su željeli da vide ‘neprijatelja - dodala je Cikotić.
Time je, kako je navela, povrijedio ustavni princip građanske i multietničke Crne Gore, kompromitovao međunarodnu reputaciju zemlje i rizikovao odnose sa državom koja je važan ekonomski i spoljnopolitički partner.
- Zato smatram da gospodin Spajić treba da ode sa funkcije. Crnoj Gori trebaju ljudi koji će biti mostovi, a ne vatre. Ako želimo da održimo građanski karakter ove zemlje, moramo jasno reći: nije problem što je neko Turčin, musliman, stranac ili došljak. Problem je politika koja na tome gradi strah i podjele. Ja se protiv te politike borim i boriću se. Zato smatram da premijer koji ne umije da čuva društveni mir i multietnički karakter države ne može voditi Vladu - ocijenila je Cikotić.
Upitana da prokomentariše događaje koji su prethodili ukidanju bezviznog režima za državaljan Turske, Cikotić je kazala da je ono što gledamo posljednjih dana ozbiljan udar na građanski karakter Crne Gore.&nbsp;
- Jedan pojedinačan zločin pretvoren je u kolektivnu stigmatizaciju čitave zajednice, što je nedopustivo. Umjesto da institucije rade svoj posao i da se krivac procesuira kao pojedinac, dio političkih aktera i medija je potpirivao strah, mržnju i sumnju prema Turcima i muslimanima uopšte. Protesti na kojima se čuju prijetnje, ksenofobni i nacionalistički povici nisu izraz brige za bezbjednost, nego opasno manipulisanje emocijama ljudi - jasna je Cikotić.
Ona je kazala da u tom kontekstu i odluka o ukidanju bezviznog režima nije djelovala kao mjera koja štiti državu, već kao politički potez koji potvrđuje narativ da je ‘neko drugi’ problem.
- To se kosi sa svim vrijednostima na kojima Crna Gora počiva- otvorenost, multietničnost, poštovanje različitosti. Zato je važno da danas jasno kažemo: ovo nije Crna Gora koju želimo, i nećemo dozvoliti da mržnja postane politika - smatra Cikotić.
Odgovarajući na pitanje o budućim odnosima dvije države ona je podsjetila da Crna Gora i Turska imaju dugoročne, prijateljske i partnerske odnose, te da smatra da će takvi i ostati.
- Mi imamo snažne ekonomske veze, kulturnu i istorijsku povezanost, i veliki broj ljudi iz Crne Gore živi, studira ili radi u Turskoj, kao i obrnuto. Jedna loša politička odluka ili talas kratkotrajnog nacionalizma ne može i ne smije narušiti odnose između naroda. Zato je važno da što prije vratimo ton saradnje i uvažavanja, a ne nikako podjela. Kada se vrati razum i institucije preuzmu primat nad histerijom, biće jasno da je Turska naš partner a ne prijetnja - navela je Cikotić.
Na pitanje o tome koje korake bi Crna Gra trebalo da preduzme nakok što je utvrđeno da državljani Turske nisu učestvovali u spornim dešavanjima, Cikotić odgovara da Crna Gora mora jasno i javno da prizna grešku, a predstavnici vlasti da ponesu političku odgovornost.
- Ako se utvrdilo da turski državljani nijesu imali veze sa napadom, onda je potpuno jasno da je čitava atmosfera linča bila neutemeljena i opasna. Zato Vlada treba da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima, da uputi zvanično izvinjenje zbog stigmatizacije i da omogući institucijama da komuniciraju činjenice, a ne emocije. U krajnjem, da njeni čelnici podnesu ostavke zbog, do sad neviđenog skandala koji su sami izazvali - kazala je Cikotić.
Na kraju razgovora za Anadoliju ona naglašava potrebu sankcionisanja govora mržnje i pozivanja na nasilje.
- Takođe, neophodno je sankcionisati govor mržnje i pozive na nasilje koje smo ovih dana slušali, jer to je poruka da ova država štiti svakog građanina, bez obzira na ime, porijeklo ili vjeru. To je minimum ako zaista želimo da ostanemo građanska Crna Gora - zaključila je Cikotić.

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Sagledaćemo situaciju ponovo - saopštio je premijer Milojko Spajić govoreći o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.
On je na konferenciji za medije poručio da situacija u viznoj politici jasna.
- Moramo uskladiti viznu politiku sa politikom EU. Nije poseban incident, već procjena bezbjednosne situacije uticala na odluku za ukidanje bezviznog režima za Tursku - rekao je Spajić.
Novinari su ga, na pres konferenciji sa šefom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom , pitali što će kao Vlada učiniti povodom preporuke da se brzo riješi izbor direktora Javnog servisa i nedostajućeg rukovodstva u AVM i da li će uvesti vize Azerbejdžanu.
Premijer je rekao da žele da održe nezavisnost Javnog servisa, ali da izvršna vlast nema uticaja u tolikom obimu. 
 
- Ali ćemo učiniti što je u našoj moći - naveo je on.

Spajić o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske: Sagledaćemo situaciju ponovo

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da nije glasao za ukidanje bezviznog režima državljanima Turske, dodajući da su odnosi sa tom zemljom toliko snažni da ih nijedna odluka ne može ugroziti.
- To se isto odnosi na incident koji se desio. Odnosi su ukorijenjeni na iskrenim prijateljskim osnovama - rekao je Ibrahimović, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković pitao je Ibrahimovića kako komentariše odiuku Vlade Crne Gore o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.
Pitao je i kako je Ibrahimović glasao na Vladi kada je ova odluka bila na stolu.
- Ako ste se saglasili sa inicijativom premijera Milojka Spajića, uviđate razloge neophodnosti mjere, ako niste po svoj prilici mislite ono što misli većina nas u opoziciji.
Vuković je podsjetio da su tri državljanina Azerbejdžana učestvovala u incidentu na Zabjelu, a policija je prvu noć izašla sa informacijom da su u pitanju državljani Turske.
- Tragom te dezinformacije premijer je saopštio da će Vlada po hitnoj proceduri donijeti odluku o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske. Ovo zvuči kao vic, ovo ne liči na ozbiljnu državu - konstatovao je Vuković, pitajući šta sad i ko će biti odgovoran za posljedice.
Pitao je Ibrahimovića i kako su protekli nedavni susreti u Istanbulu sa turskim zvaničnicima.
- Stvar je vrlo ozbiljna, ovo doživljavam kao najveću kompromitaciju državne politike u posljednjih nekoliko godina - naglasio je Vuković.
Ibrahimović je rekao da ni on, ni ministri iz Bošnjačke stranke nijesu glasali za odluku Vlade.
- Zvao sam i premijera i ministra unutrašnjih poslova i direktora policije. Tražilo se rješenje. Te noći smo svjedočili ksenofobiji, tu noć su nam poslali poruku da nešto ne radimo dobro ni vlast, ni opozicija, a da one snage koje ne podnose različitost i šire mržnju, ne podnose različitost i rade dobar posao za njihov interes, ali strašan za Crnu Goru - rekao je Ibrahimović.
Ministar je rekao da je pet dana kasnije boravio na globalnom forumu u Istanbulu, ističući da je počastvovan što je bio u pet zvanica.&nbsp;
- Kolega Hakan Fidan i ja smo dan nakon incidenta pokušali da ne dozvolimo da eskaliraju problemi, odnosno kako da ne ugrozimo tradicionalno dobre odnose. I ide nam dobro - istakao je Ibrahimović.
On tvrdi da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan snažno poslao poruku da želi da Crna Gora riješi pitanja i nastavi putem na kojem je ogromni prostor za svjetliju i bolju saradnju.
- Na osnovu moje posjete, ozbiljnosti turske diplomatije, dobrih odnosa mogu poslati dobru vijest - da ćemo i ovaj problem brzo riješiti. Optimista sam, a to podgrijavam i svim onim što sam imao na bilateralnom razgovoru u Istanbulu - poručio je Ibrahimović.
On očekuje da će nas nemila dešavanja naučiti mnogo čemu, prije svega da čuvamo prijateljstvo.
<h2>Huter: Ima li čojstva u Vladi?</h2>
- Ali isto tako, svi oni koji siju klicu ksenofobije i islamofobije moraju biti privedeni pravdi, a mi ostali moramo snažno prepoznati ko je to i vratiti Crnoj Gori sjaj koji ima, prije svega gostoprimstva, čojstva i junaštva. Onu noć ništa u Podgorici i drugim gradovima nije imalo, ne vidim čovjstvo i junaštvo u tome - rekao je Ibrahimović.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je dobacio sa svog mjesta pitanje: "A je li ga bilo u Vladi Crne Gore?".
Ibrahimović je odgovorio pitanjem hoće li on da dođe u Vladu.
- Ako mislite da će biti bolje - bujrum. Shvatiću da ste uznemireni, razumijem Vas - odgovorio je Ibrahimović.
<h2>Vuković: Sad ste Vi na potezu</h2>
Komentarišući odgovor Ibrahimovića, Vuković je rekao da je saglasan sa 95 odsto izrečenog, ali upozorava da je sad ministar na potezu.
- Očekujem od Vas da na prvoj sljedećoj sjednici Vlade postavite pitanje odgovornosti ljudi koji su manipulisali i svjesno podizali tenzije i zbog kojih je neko mogao da izgubi glavu u Crnoj Gori. Imidž Crne Gore je značajno narušen - stava je Vuković.
Plaši se, kako je rekao, da je ono što je Ibrahimović doživio u Istanbulu stvar ličnog uvažavanja, a ne odnosa prema zvaničnoj Crnoj Gori.
- Plašim se da bismo mogli brzo doći u situaciju kada će ogroman broj ljudi na svojoj koži osjetiti posljedice ove neodgovornosti. Nećemo dozvoliti da se priča završi na ovome - kazao je Vuković.

Tamara Klikovac

Ibrahimović: Nijesam glasao za ukidanje bezviznog režima sa Turskom, brzo ćemo riješiti problem; Vuković: Na sljedećoj sjednici Vlade postavite pitanje odgovornosti

Privremena obustava bezviznog režima koju je crnogorska Vlada uvela za državljane Turske je vijest koja nas nije obradovala - saopštio je predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj Adil Ozuzun ukazujući da to nije samo pitanje putovanja, već - porodice, identiteta i duboke povezanosti sa našom državom.
Potomci iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj moraće, kako je ustvrdio, da traže vizu prilikom ulaska u svoju matičnu zemlju. Zato od nadležnih institucija Crne Gore traže: da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se zaštite njihove porodične i kulturne veze, te da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje.
- U Turskoj postoji između pet i šest hiljada nosilaca iseljeničkih kartica. To su ljudi koji su najbolji ambasadori Crne Gore širom Turske - naveo je Ozuzun.
Zato, kaže, pitaju da li je u redu da se sada otežava povratak vlastitoj djeci na ognjište njihovih predaka.
- Naš zahtjev nije privilegija. Naš zahtjev je priznavanje pripadnosti i prirodnog prava - poručio je Ozuzun.
<h2>Ognjište i amanet</h2>
Za njih, podvlači Ozuzun, Crna Gora nije samo država.
- Mi smo potomci ljudi koji su prije mnogo decenija napustili crnogorske planine, ravnice i gradove i doselili se u Republiku Tursku. Iako danas živimo u Turskoj, naši korijeni, naša sjećanja i naše srce su u Crnoj Gori. Ona je ognjište naših predaka, amanet naših đedova, ali i zemlja u kojoj počivaju naši najmiliji - istakao je Ozuzun.
Vole, kaže, sve ljude Crne Gore.
- Crnogorce, Bošnjake, Turke, Albance, Srbe, Hrvate i sve druge naciolne i etničke skupine. Bez obzira na vjeru, jezik, naciju ili pripadnost - svaki sin i kćer Crne Gore je naš brat i sestra. Crna Gora nam je dala iseljeničke kartice i time poručila: „Vi ste naša djeca i dio našeg naroda“ - naveo je on.
Podvukao je da izolovani incidenti i pogrešna tumačenja ne smiju narušiti prijateljstvo između naroda Turske i Crne Gore.
- Mi smo zajednica koja promoviše Crnu Goru, dovodi investitore, čuva kulturu i tradiciju. Do sada smo Crnoj Gori doprinosili i nastavićemo to da činimo. Mi smo narod dvije domovine i jednog srca. Crna Gora je naša prađedovina i povratak u zemlju predaka je prirodno, istorijsko i ljudsko pravo - naglasio je Ozuzun.
Zaključio je da će nastaviti da rade na jačanju prijateljstva, poštovanja i saradnje između naše dvije države.

Udruženje iseljenika Crne Gore u Turskoj: Tražimo da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize i da se zaštite naše porodične i kulturne veze

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: bezvizni-rezim