Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula: Evropa ispružila ruku, BiH mora odgovoriti

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore odigraće danas u Podgorici prijateljski meč sa selekcijom Bosne i Hercegovine (BIH), najavljeno je iz Rukometnog saveza.
Novi duel istih rivala na programu je u nedjelju i biće zatvoren za javnost.
Izabranicima selektora Didijea Dinara ti dueli biće generalna proba za predstojeće Evropsko prvenstvo.
Sjutrašnji duel u dvorani Verde počeće u 18, dok je nedjeljni meč, koji će biti zatvoren za javnost, zakazan za 16 sati.
Rukometna reprezentacija Crne Gore dvije sedmice priprema se za Evropsko prvenstvo, koje se od 15. januara do 1. februara biti odigrano u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj. &nbsp;
Prvi meč odigraće 16. januara (18) protiv Slovenije, dva dana kasnije (18) rival će biti Farska Ostrva, a grupnu fazu završiće 20. januara duelom sa Švajcarskom.
Izabranici selektora Didijea Dinara 14. januara putuju u Oslo.

Crnogorski rukometaši danas sa Bosnom i Hercegovinom

Predsjedništvo BiH, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskoj teritoriji - Pojas Gaze.
Ministar odbrane BiH je ovlašćen da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u ovom dijelu Palestine uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude sprovedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga BiH u Misiju.
- Zadužuje se ministar odbrane Bosne i Hercegovine da sprovede proces nominacije za vojnog predstavnika BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, pa Predsedništvu BiH dostavi predlog odluke za njegovo imenovanje- navodi se u odluci.
Zadužen je i Savjet ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Savet bezbjednosti UN 17. novembra prošle godine odobrio je rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
Rezolucija, takođe, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi.
Izrael i palestinska grupa Hamas pristali su na prvu fazu Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca.
Međutim, rezolucija UN smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

1250x600

1084x550

Oružane snage BiH idu u Gazu, Predsjedništvo dalo saglasnost

Bosna i Hercegovina (BiH) bi 2028. godine mogla dobiti nove modernizovane novčanice konvertibilne marke, najavila je guvernerka Centralne banke te zemlje, Jasmina Selimović.
Nove novčanice imaće poboljšani dizajn u odnosu na sadašnje, ali će likovi i simobli na njima ostati isti.
Novčanice će biti izrađene od ekološki prihvatljivijih materijala, imaće poboljšana sigurnosna obilježja i mogućnost njihovog falsifikovanja biće minimalna, prenosi Capital.ba.
Takođe, biće prilagođene i osobama s oštećenim vidom, što će biti novost u BiH.&nbsp;
Viceguverner Marko Vidaković kazao je da će nove nočanice konvertibilne marke sadržavati sve ono što sada imaju novčanice eura.
Predsjedništvo BiH odobrilo je izradu novih novčanica, a iz Centralne banke najavljuju da bi one u opticaju trebalo da budu od 2028. godine, u godini kada centralna bosanskohercegovačka monetarna institucija obilježava 30 godina postojanja.

BiH dobija nove novčanice

Prema Naredbi Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Vrhovnog suda FBiH, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uz podršku MUP-a HNK izvršili su pretrese na tri lokacije na području Sarajeva i Mostara.
Kako je saopšeno, pretresa se Kabinet premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Ministarstva saobraćaja i komunikacija Federacije BIH sa sjedištem u Mostaru, jedan privatni stambeni objekat, kao i osoba zatečena u objektu.
- Tom prilikom na licu mjesta izvršen je i pretres zvaničnih računara Ministarstva saobraćaja i komunikacija Federacije BIH te su privremeno oduzeti lap topi kao i određena dokumentacija - navedeno je u saopštenju.
Pretres se vrši u cilju prikupljanja dodatanih dokaza radi daljeg rada na istrazi u predmetu Munjić i dr.
Paralelno s tim i dalje se vrši ispitivanje svjedoka, te analiza privremeno oduzete dokumentacije iz ranijeg perioda.

Policija pretresa kabinet premijera BiH i Ministarstva saobraćaja i komunikacije

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Prema Nacionalnom programu sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.
Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi.
Bosanskohercegovačke vlasti protive se otvaranju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.
Ocjenjuju i da će njime biti ugroženo 13 opština na sjeverozapadu BiH, u kojima živi oko 250.000 ljudi.
Prije pet godina Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.
Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine.
Inače, Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Hrvatski sabor odobrio izgradnju centra za radioaktivni otpad u blizini granice sa BiH

Jedan planinar je poginuo na planini Visočici (BiH), a u toku je akcija spašavanja njegovog prijatelja, potvrđeno je za Klix.ba iz Gorske službe spašavanja (GSS) Prenj.
U akciju spašavanja je uključen i GSS Sarajevo, kao i policija MUP-a HNK.
"Na planini Visočica, na dijelu teritorije grada Konjica, smrtno je stradala jedna osoba. GSS Prenj na poziv PU Konjic je upućen na teren", naveli su.
Kažu da je teren na koji idu nepristupačan te da su u kontaktu s drugim planinarom.
On im je kazao da je njegov prijatelj pao i poginuo, a on se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini te je alarmirao policiju i GSS.

BiH: Poginuo planinar na Visočici, spasioci pokušavaju spasiti njegovog prijatelja

Na većini graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini nije moguće preći jer je pao informacioni sistem, a riječ je o većem kvaru, zbog čega se stvara velika gužva. Ponegdje se provjere vrše ručno s obzirom na probleme.
Sistem je pao u 12:10 sati i nije poznato do kada će biti u kvaru, ali ovakvi slučajevi se uglavnom rješavaju u roku od nekoliko sati, piše Klix.ba.
BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prijelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani.&nbsp;
Međutim, naknadno su za Klix.ba potvrdili da je riječ o većem padu sistema, na svim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.
Ističu da su kontaktirali lokalne terenske urede, te da pojedini uspijevaju propuštati vozila, a iz operativnog centra Granične policije im je rečeno da se na tim GP provjere rade ručno i da će digitalne provjere uraditi naknadno.
Ipak, na mnogim graničnim prelazima, poput GP Vardište koji se nalazi na istoku države, uopšte nije moguće preći granicu stoga se već stvara veliki broj automobila koji čekaju.

Pao sistem na graničnim prelazima u BiH, ponegdje se provjere vrše ručno

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željka Cvijanović izjavila je večeras da je u razgovoru sa njemačkim ministrom inostranih poslova Johanom Vadefulom izrazila opredijeljenost ka evropskom putu BiH i ukazala da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH.
Željka Cvijanović naglasila je u razgovoru sa Vadefulom i da je jasno da se BiH na putu ka Evropskoj uniji „ne može kretati kao strani protektorat“.
- Ukazala sam da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH, a da punu odgovornost za procese preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici na svim nivoima vlasti- navela je ona na društvenoj mreži Iks nakon sastanka sa Vadefulom u Sarajevu, koji je prethodno razgovarao sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice Kristijanom Šmitom.
Željka Cvijanović ukazala je i na „važnost izbalansiranog pristupa inostranih aktera prema svim konstitutivnim narodima u BiH, te punog uvažavanja njene decentralizovane ustavne strukture“.
Vadeful je posjetom Sarajevu započeo turneju po zemljama Zapadnog Balkana, a sastao se isključivo sa Željkom Cvijanović iz Predsjedništva BiH, jer su preostala dva člana te institucije bila na putu u SAD.
Nakon razgovora sa Šmitom, Vadeful je naglasio da institucije BiH, nastale u skladu sa Dejtonskim sporazumom, uživaju puno povjerenje Njemačke, dok je Šmit nadležan za sprovođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma.
- Upravo u tom duhu Vlada Njemačke se zalaže za pristupanje BiH Evropskoj uniji i nastaviće napore da je podržimo u tome- poručio je Šmit.
Nakon BiH, Vadeful će posjetiti Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Telefonski razgovor Konakovića i Vadefula: Njemačka ostaje ključni partner BiH na evropskom putu
Ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković, i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, u večerašnjem telefonskom razgovoru potvrdili su da Njemačka ostaje ključni partner BiH na njenom evropskom putu, razvojnoj agendi i reformskim procesima.
- Ministri su naglasili da dugogodišnje i pouzdano partnerstvo nastavlja da donosi konkretne rezultate institucijama, zajednicama i građanima širom zemlje- objavljeno je na nalogu MSP BiH na društvenoj mreži X.
Zbog Konakovićeve posjete SAD-u i istovremene posjete Vadefula BiH, dvojica zvaničnika nisu se mogli sastati uživo, ali je telefonski razgovor poslužio kao važna prilika za usklađivanje stavova i pripremu njihovog narednog susreta. Konaković je posebno istakao značaj Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u zaštiti Dejtonskog sporazuma, institucionalne stabilnosti, demokratskog poretka i suvereniteta BiH.
Naglasio je da su „bonska ovlaštenja“ visokog predstavnika „neophodan instrument u situacijama kada se institucije suočavaju sa direktnim prijetnjama i destabilizujućim političkim postupcima“, ističući da ta ovlaštenja ostaju ključna za očuvanje integriteta Dejtonskog okvira.
Konaković je ponovio snažnu opredijeljenost BiH evropskim i evroatlantskim integracijama, naglašavajući da se time jača regionalna saradnja i dugoročna stabilnost.
Izrazio je i duboku zahvalnost Njemačkoj i ostalim partnerima na kontinuiranoj podršci BiH u postizanju strateških ciljeva i jačanju institucija, navodi se u objavi MSP BiH.

Cvijanović sa Vadefulom: Krajnje je vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: bih