Vlade će posegnuti za sličnim rješenjem kao nakon Drugog svjetskog rata – pokušat će smanjiti stvarnu vrijednost svojih dugova uz pomoć inflacije.
U Francuskoj, čiji dug neprestano raste, premijeri se smjenjuju brže nego što su se u Versaillesu trošile perike: 14. oktobra Sébastien Lecornu, najnoviji na toj funkciji, predložio je odgodu odluke o povećanju starosne dobi za odlazak u penziju, mjere koja je trebala uravnotežiti budžet.
U Japanu oba kandidata koja se natječu za mjesto premijera žele povećati javnu potrošnju, uprkos ogromnom državnom dugu. U Velikoj Britaniji, da bi se zatvorila velika budžetska rupa, očekuje se značajno povećanje poreza. Nad svima njima lebdi oblak neodrživog američkog budžetskog deficita od 6% BDP-a, koji predsjednik Donald Trump razmatra dodatno povećati novim smanjenjem poreza. Pa koliko dugo vlade mogu živjeti iznad svojih mogućnosti?
Javni dug u razvijenim zemljama već sada iznosi 110% BDP-a. Prije pandemije COVID-19, tako visoka razina duga zabilježena je jedino nakon Napoleonovih ratova. Istraživanja The Economista pokazuju da je političarima danas sve teže uravnotežiti državne budžete. Vlade ne mogu izbjeći rast troškova kamata na javni dug, niti veća ulaganja u odbranu, a zbog starenja stanovništva država mora više trošiti na penzije, zdravstvo i socijalne programe.
S druge strane, povećanje poreza teško je politički provesti. U Evropi su porezni nameti već među najvišima na svijetu, pa vlade imaju malo prostora za dodatno oporezivanje. U Sjedinjenim Državama svako ozbiljnije povećanje poreza gotovo sigurno znači izborni poraz.
U historiji modernih demokratija samo je jedna zemlja iz G7 uspjela značajno smanjiti svoj javni dug smanjenjem potrošnje i mjerama štednje. Bila je to Kanada tokom 1990-ih, u eri kada su tehnokratske vlade imale snažan utjecaj na donošenje odluka. Danas je malo vjerovatno da bi ijedna velika država mogla ponoviti takav uspjeh.
<h3>Napad na centralne banke</h3>
Neki se nadaju da će rast produktivnosti, koji bi mogla potaknuti umjetna inteligencija (AI), pomoći državama da izbjegnu teške budžetske rezove. No, to je nerealno očekivanje. Države najčešće smanjuju udio javnog duga u BDP-u tako što brže rastu – jer im radna snaga raste (pa imaju više poreznih prihoda) ili su manje i sustižu razvijenije ekonomije.
Tehnološke inovacije, poput umjetne inteligencije, ne funkcionišu na isti način. Kada produktivnost poraste, porastu i plaće, što automatski znači da država mora trošiti više na penzije, zdravstvo i druge socijalne programe. U zemljama s velikim socijalnim sistemom ti će se troškovi povećavati otprilike istim tempom kao i prihodi stanovništva, pa budžet, unatoč ekonomskom rastu, neće biti znatno popunjen.
Zbog toga je sve izglednije da će vlade posegnuti za sličnim rješenjem kao nakon Drugog svjetskog rata – pokušat će smanjiti stvarnu vrijednost svojih dugova uz pomoć inflacije i tzv. finansijske represije. Riječ je o politikama kojima se kamate umjetno održavaju niskima, često uz pomoć centralnih banaka, dok vrijednost štednje i državnog duga realno pada zbog rasta cijena. Drugim riječima, vlade će sve vratiti u nominalnom iznosu, ali taj novac će vrijediti manje nego prije.
Centralne banke već imaju instrumente koji to omogućuju jer kontrolišu velik dio tržišta državnih obveznica i mogu utjecati na kamatne stope kroz otkup državnog duga. Istovremeno, populistički političari poput Donalda Trumpa u SAD-u i Nigela Faragea u Velikoj Britaniji napadaju centralne banke i zagovaraju politike koje bi ograničile njihovu nezavisnost i oslabilo njihovu sposobnost borbe protiv inflacije.
<h3>Nove raspodjele bogatstva</h3>
Rast cijena nepopularna je opcija (samo pitajte nesretnog Joea Bidena), ali inflaciji nije potrebna politička podrška da bi se dogodila. Nitko nije za nju „glasao“ ni 1970-ih ni 2022. Kada vlade ne uspijevaju održavati fiskalnu disciplinu i vode neodržive ekonomske politike, tada se dogodi inflacija. A kad tržišta shvate što se događa, već je prekasno.
Sada je još važnije razmišljati unaprijed i shvatiti kako inflacija šteti ekonomiji i društvu. Njezinom pojavom novac odlazi iz ruku vjerovnika do dužnika, slijeva se iz sefova onih koji imaju novac i obveznice do onih koji posjeduju nekretnine, te od građana koji su ugovorili plaće i cijene u nominalnim iznosima do računa špekulanata koji su predvidjeli rast cijena. Ekonomist John Maynard Keynes nazvao je to „preraspodjelom bogatstva nasumce“.
Istovremeno se zbivaju i drugi tokovi raspodjele bogatstva, koje mnogi doživljavaju kao nepravedne. Na tržištu rada, na primjer, umjetna inteligencija preuzima rutinske kancelarijske poslove, a kroz nasljedstva generacija baby boomera prenosi ogromno imovinsko bogatstvo onima koji su imali sreću roditi se u pravim porodicama. Svi oni mogli bi razoriti srednju klasu, sloj koji je temelj demokratije, i narušiti društveni ugovor.
U 20. vijeku Argentina se od jedne od najbogatijih mladih država svijeta pretvorila u srednje razvijenu ekonomiju, koja je iz jedne krize ulazila u drugu. Takav scenarij sada prijeti svim državama čiji čelnici poriču ili ignorišu budžetske probleme. Prije deset godina ovaj list je upozoravao države u razvoju, poput Brazila i Indije, da se prisjete argentinskog primjera. Danas isto upozorenje vrijedi i za najbogatije ekonomije svijeta.
Ipak, stvari se još mogu promijeniti. Stalni rast cijena tokom 1970-ih doveo je do izbora Ronalda Reagana u SAD-u i Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji, koji su smatrali da je stabilna valuta temelj društvenog ugovora između države i građana. Uspostavili su novu ekonomsku dogmu: ako se javni dugovi žele odgovorno vraćati, onda moraju biti opravdani i održivi.
Američke Federalne rezerve tada su pokrenule borbu protiv inflacije, demonstrirajući utjecaj i nezavisnost centralnih banaka. Takav tehnokratski model kasnije je preuzeo velik dio svijeta, a zabilježeni pad inflacije u većini zemalja u razvoju od 1990-ih bio je gotovo čudesan.
<h3>Dvije moguće putanje</h3>
Nalazimo se na raskršću: hoće li bogate zemlje krenuti putem samouništenja ili će postati odgovorne?
U mnogim će državama, kada budžetska kriza eskalira, na vlasti biti populisti. Možda će upravo oni biti okrivljeni za kaos, što bi moglo otvoriti priliku za povratak odgovornijoj fiskalnoj politici. Utjecajna je i koalicija štediša i ulagača u obveznice koja se protivi inflaciji i zahtijeva stabilne politike. Hoće li se njihov glas dovoljno čuti, ovisit će o odnosima između finansijskih tržišta i političara.
Ako svijet iz ove situacije izađe s manjim dugovima i većom sviješću o opasnostima prekomjernog zaduživanja, ima nade za novi početak. U suprotnom, najvažnija svjetska gospodarstva potonut će u haos.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bogati svijet je pred haosom, države se dave u dugovima

Bil Gejts obećao je da će donirati gotovo cjelokupno svoje lično bogatstvo tokom naredne dvije decenije. Kako je rekao, oko 200 milijardi dolara će otići najsiromašnijima u svijetu preko njegovog fonda.
Filantrop i 69-godišnji suosnivač Majkrosofta rekao je da ubrzava planove za raspodjelu bogatstva i zatvaranje Fondacije Gejts do 31. decembra 2045. godine.
- Ljudi će reći mnogo toga o meni kada umrem, ali odlučan sam da "umro je bogat" ne bude jedna od tih stvari - napisao je Gejts u objavi na svojoj internet stranici.
- Postoji mnogo hitnih problema koje treba riješiti kako bi se sačuvali resursi koji mogu pomoći ljudima - istakao je on.
U indirektnoj kritici američkog predsjednika Donalda Trampa zbog smanjenja američke spoljne pomoći – najvećeg donatora na svijetu – Gejts je rekao da želi da pomogne u sprječavanju smrti beba, djece i majki od uzroka koji se mogu izbjeći, boriti se protiv bolesti poput dječje paralize, malarije i ospica, te smanjiti siromaštvo.
- Nije jasno da li će najbogatije zemlje svijeta nastaviti da štite najsiromašnije - dodao je, pominjući smanjenje pomoći i od strane Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.
Gejts je naglasio da, uprkos velikom budžetu fondacije, napredak ne bi bio moguć bez podrške vlada.
Pohvalio je reakciju nekih afričkih zemalja na smanjenje pomoći, koje su preraspodijelile svoje proračune, ali je naglasio da se, na primjer, dječja paraliza ne može iskorijeniti bez finansiranja SAD-a.
Gejts je ovo saopštenje dao povodom 25-godišnjice osnivanja fondacije, koju je osnovao 2000. godine sa svojom bivšom suprugom Melindom Frenč Gejts, a kasnije im se pridružio investitor Voren Bafet.
- Prešao sam dug put od vremena kada sam bio dječak koji je pokretao softversku kompaniju sa svojim drugom iz srednje škole - rekao je on.
Od osnivanja, fondacija je donirala 100 milijardi dolara, pomažući u spašavanju miliona života i podržavajući inicijative kao što su grupa za vakcinaciju Gavi i Globalni fond za borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije.
Prema Gejtsu, fondacija će se zatvoriti nakon što potroši oko 99 odsto njegovog ličnog bogatstva.
Gejts, čije se bogatstvo procenjuje na oko 108 milijardi dolara, očekuje da će fondacija potrošiti oko 200 milijardi dolara do 2045. godine, s konačnom cifrom koja će zavisiti od tržišta i inflacije.
Fondacija je već jedan od najvećih aktera u oblasti globalnog zdravlja, s godišnjim budžetom koji se očekuje da dostigne devet milijardi dolara do 2026. godine.
Suočila se s kritikama zbog prevelike moći i uticaja u ovoj oblasti, bez dovoljno odgovornosti – uključujući i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Gejts je takođe bio meta teorija zavjere, posebno tokom pandemije COVID-19.
On je poslednjih mjeseci vodio nekoliko razgovora s predsjednikom Trampom o važnosti nastavka ulaganja u globalno zdravlje.
- Nadam se da će i drugi bogati ljudi razmisliti o tome koliko mogu ubrzati napredak za najsiromašnije u svijetu, ako povećaju tempo i obim svojih donacija, jer je to izuzetno moćan način da se nešto vrati društvu - napisao je Gejts.

Bil Gejts će donirati 200 milijardi dolara najsiromašnijima do 2045: Ne želim da kažu "umro je bogat"

Ukupno bogatstvo svjetskih milijardera poraslo je prošle godine za dva biliona američih dolara, tri puta većom brzinom nego u 2023, a nejednakosti u svijetu su sve veće, ocijenio je izvještaj udruženja nevladinih organizacija Oksfam.
Imovina najbogatijih je prošle godine rasla 5,7 milijardi američih dolara dnevno, ističe međunarodno udruženje Oksfam.
Broj milijardera u svijetu je prošle godine porastao za 204 na 2,77 hiljada, prenosi Tanjug.
Njihovo kombinovano bogatstvo skočilo je sa 13 biliona američih dolara na 15 biliona američkih dolara za samo 12 mjeseci, što je drugi najveći godišnji porast od početka mjerenja ovih brojki.
Bogatstvo deset najbogatijih ljudi svijeta poraslo je prošle godine u prosjeku skoro 100 miliona američkih dolara dnevno, navodi se u izvještaju.
Najnoviji izvještaj o nejednakosti otkriva da je svijet sada na putu da u roku od jedne decenije ima pet bilionera, što je promjena u odnosu na prošlogodišnje predviđanje da će svijet u narednih deset godina dobiti jednog bilionera.
Nasuprot tome, broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva, koja prema definicije Svjetske banke iznosi 6,85 američkih dolara dnevno, se takoreći nije promijenio od 1990. godine i iznosi skoro 3,6 milijardi, što predstavlja 44 odsto svjetske populacije.
Kako se navodi, jedna od deset žena na svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, odnosno ispod granice od 2,15 američih dolara dnevno, prenosi Gardijan.
Oksfam je upozorio da je napredak u smanjenju siromaštva zaustavljen i da bi ekstremno siromaštvo moglo biti okončano tri puta brže ako bi se smanjila nejednakost.
Organizacija poziva na hrabra rješenja za radikalno smanjenje nejednakosti i uvođenje pravičnosti u naše ekonomije.

1250x600

1084x550

Svijet će uskoro imati pet bilionera

SAD nema moralno pravo da upire prstom na Kubu - poručio je predsjednik Kube Miguel Diaz-Kanel nakon što je Bijela kuća uputila prijetnje toj zemlji i poručila kako bi vrlo lako moglo doći do napada kao što se dogodio u Venecueli.
On je na društvenoj mreži Iks (X) direktno odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
- Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet da upiru prstom u Kubu ni u čemu, apsolutno ni u čemu. Oni koji danas histerično iscrpljuju svoj bijes protiv naše nacije, to čine toliko bijesni zbog suverene odluke ovog naroda da izabere svoj politički model - naveo je predsjednik Kube.
Rekao je i to kako je trenutna situacija na Kubi direktna posljedica američke politike.
- Oni koji krive revoluciju za teške ekonomske teškoće koje trpimo trebali bi se stidjeti što šute. Jer znaju i priznaju da su te teškoće rezultat drakonskih mjera ekstremnog gušenja koje su nam SAD nametale šest decenija i koje sada prijete da nadmaše - ističe Kanel.
Na kraju, predsjednik Kube rekao je da su spremni na sve scenarije.
- Kuba je slobodna, nezavisna i suverena nacija. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada. Sjedinjene Američke Države je napadaju već 66 godina. Kuba ne prijeti, ona se priprema, spremna je da brani domovinu do posljednje kapi krvi - poručio je Kanel.

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Mađarskom u drugom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije na startu šampionata ostvarile su ubjedljive pobjede.
Crna Gora je savladala Maltu 21:12, dok je Mađarska nadigrala Francusku 15:7.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su posljednjih devet međusobnih duela, a posljednju pobjedu protiv Mađarske ostvarili su u finalu Svjetske lige 2018. godine.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 15 sati i 15 minuta.
U drugom meču te grupe, u 12 sati i 45 minuta, sastaće se Malta i Francuska.&nbsp;

Crnogorski vaterpolisti danas sa Mađarskom

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je govorio o Iranu te je u razgovoru s medijima u nedjelju najavio kako su sve opcije i dalje na stolu.
Na pitanje novinara u avionu Air Force One je li Iran prešao ranije navedenu "crvenu liniju" Tramp je rekao kako je sada prelaze.
- Vrlo ozbiljno razmatramo sve opcije. Vojska to razmatra, razmatramo neke vrlo jake opcije. Donijećemo odluku - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Iran želi pregovore.
- Iran me je kontaktirao i predložio pregovore jer razmatramo vrlo snažnu vojnu akciju protiv režima koji se obračunava s demonstrantima - rekao je američki predsjednik.
Naveo je i to kako je Iran umoran od toga da ga, kako ističe, SAD maltretira.&nbsp;
Na pitanje smatra li da Iran njegove prijetnje shvata ozbiljno Tramp je odgovori da je to "glupo pitanje".
"Zar ne biste rekli da vjerovatno to rade u ovom trenutku, nakon što smo godinama prolazili kroz to sa mnom?... Soleimani, al-Bagdadi, iranska nuklearna prijetnja su izbrisana... Kakvo glupo pitanje - zaključio je Tramp.

Tramp se oglasio o Iranu, tvrdi da Teheran želi pregovore: Razmatramo jake opcije, donijećemo odluku

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrind potpisali su zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na saradnju u oblastima sigurnosti, sajber tehnologija i borbe protiv terorizma.
- Iran i njegovi zastupnici, Hezbolah, Hamas i Huti predstavljaju prijetnju ne samo Izraelu, već i regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti - izjavio je Netanjahu prilikom potpisivanja.
Naglasio je da ovaj dokument "prenosi sigurnosnu posvećenost u zajedničko djelovanje".
- Neprijatelji Izraela moraju znati: naše oči su uprte u njih u svakom trenutku i na svakom mjestu - rekao je Netanjahu.
Dodao je da deklaracija "učvršćuje duboku posvećenost Njemačke sigurnosti Izraela i podiže sigurnosno-tehnološku saradnju između dvije zemlje na novi strateški nivo" te da odražava historijsku odgovornost Njemačke nakon Holokausta.

Tag: bogatstvo