The Draft Law on the National Security Agency could appear on today’s parliamentary agenda, despite the fact that civil society organizations warned during the summer that some of its provisions grossly violate human rights, after which it was withdrawn from procedure, only to be reinserted into the plan for the fourth session of the second regular (autumn) sitting.
Human Rights Action announced yesterday that, „taking into account the statements of Minister of Justice Bojan Božović that no law under the jurisdiction of the Ministry of Justice would be adopted without the opinion of the European Commission“, they requested that the „Ministry of Justice and the Ministry of European Affairs publish the opinion of the European Commission on the Draft Law on the NSA and the Draft Law on Internal Affairs“.
- The public must be given insight into the compliance of draft laws with European standards, upon which the country’s accession to the EU directly depends, and which should be the primary general interest. Reintroducing the Draft Law on the NSA onto the agenda of a session whose content is not known in advance would constitute a serious breach of democratic culture. Laws affecting human rights must be adopted exclusively through an open, inclusive, and responsible process in order to ensure respect for international standards, Montenegro’s obligations to the EU, and international human rights bodies - HRA warned.
<h2>COMMITTEE REPORT</h2>
In the report of the Committee on Security and Defence on the consideration of the Draft Law on the National Security Agency, submitted to Parliament on December 24th, it is stated, among other things, that at the sessions of this parliamentary body held in July “it was noted that, in drafting the Draft Law, normative solutions used in the legislation of neighboring countries that have similarly refined the legal framework of their operations (partner services, NATO and EU member states) were taken into account“.
- It was also emphasized that, in drafting the proposed amendments, respect was ensured for human rights and freedoms established by the Constitution of Montenegro and the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, and that a balance was established between respect for individual human rights and the right of a democratic society to protect national security interests - the Committee report states, also noting that „the need to adopt the Law under an urgent procedure was highlighted“.
The Committee on Security also noted that „during the debate, discussion focused on the scope of powers of the Director of the National Security Agency envisaged by the proposal, as well as potential abuses of surveillance measures and related civil liberties“.
- The need to find compromise solutions between the protection of civil rights and individual privacy and the effective functioning of the NSA was emphasized. In this regard, the Government submitted eight amendments to this Draft Law, taking into account the remarks and suggestions of the participants in the session. These amendments became an integral part of the Draft, and Parliament, in accordance with Article 150, paragraph 3, does not vote on them separately - the document states.
However, HRA warned yesterday that reintroducing the Draft Law on the ANB onto the agenda, while its content remains unknown, would represent a serious violation of democratic culture.
- The president of the Parliament Andrija Mandić stated that the draft laws in this case were removed from the agenda in order to improve communication with the public and international partners. However, this draft law has not been communicated to the public, no public debate has been held, nor has the public been informed about the opinion of the European Commission. The same applies to the amendments to the Law on Internal Affairs, which, despite this, have meanwhile been pushed through two parliamentary committees. In such a non-transparent situation, it is easy for laws to be adopted that do not meet human rights protection standards, which Montenegro must accept prior to EU accession - HRA emphasized.
<h2>APPEALS WITHOUT RESPONSE</h2>
More than 20 non-governmental organizations pointed out that the Government’s eight amendments, submitted on July 29th, several hours after the session of the Committee on Security at which the Draft Law on the NSA was discussed, failed to resolve the issue of serious human rights violations. They called on Parliament to withdraw the draft from procedure.
- If such a law is adopted today, Montenegro will miss a crucial opportunity to establish a service that works in the interest of citizens rather than political elites - thereby further endangering the process of democratization, the rule of law, and European integration - the NGOs announced on July 31st.
They warned that the draft law was prepared in secrecy, without a public debate, without an analysis of its impact on human rights, and without harmonization with international treaties and the legal acquis of the European Union (EU).
- This is a picture of a government that merely seeks to appropriate the levers of power, viewing the secret police as one of the most important among them - civil society organizations stressed.
They warned that „the goal of the urgent adoption of this legal text is, before the statutory retirement deadline, to remove from service those employed during the former government, in order to bring in individuals loyal to the new authorities without public competition or professional testing, as well as to remove the NSA from the public procurement system“.
- Through this law, extremely broad powers are placed in the hands of a service that has never been substantively reformed, while the public has been deprived of full information about who has been held accountable and how for past abuses. There is an obvious intention to reduce space for civic oversight and to further transform the institution itself into a dangerous tool or weapon in the hands of politicians - civil activists were categorical.
They concluded that the Government had proposed „amendments that essentially maintain the status quo“.
European Commission spokesperson Guillaume Mercier told „Vijesti“ on July 29 that “the European Union expects Montenegro to provide appropriate clarifications regarding the purpose and scope of the proposed amendments to the Law on the National Security Agency, including enabling the European Commission to conduct a thorough analysis, before proceeding with the adoption process of that law.
- Any legislative or institutional change in this area must be carried out through a transparent and inclusive process of public consultations, with all measures being lawful, proportionate, clearly justified by specific needs, and aligned with the principles of democratic oversight and respect for fundamental rights - he said at the time.
However, a transparent and inclusive process of public consultations did not take place, and to this day the public has not been informed of the European Commission’s assessment of the Draft Law on the National Security Agency.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

The „Secret Police“ as a tool of power for the ruling elites, instead of comprehensive reform

Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost danas bi se mogao naći na dnevnom redu Skupštine, iako su organizacije civilnog društva ljetos upozorile da se njegovim pojedinim odredbama grubo krše ljudska prava, nakon čega je povučen iz procedure, ali je opet uvršten u plan četvrte sjednica drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz Akcije za ljudska prava juče su saopštili da su, „imajući u vidu izjave ministra pravde Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije“ zatražili od „Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima“.&nbsp; - Javnost mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes. Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava – upozorili su iz HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Akcija za ljudska prava"> <figcaption>Ozbiljna upozorenja iz Akcije za ljudska prava </figcaption> </figure>  <h2>IZVJEŠTAJ ODBORA</h2> U izvještaju Odbora za bezbjednost i odbranu o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, dostavljenog Skupštini 24. decembra, pored ostalog piše da je na sjednicama ovoga skupštinskog tijela, održanim u julu, „navedeno da su prilikom izrade Predloga zakona koriščena normativna rješenja zastupljena u zakonodavstvima zemalja u okruženju koje su na sličan način dorađivale pravni okvir svog djelovanja (partnerske službe, zemlje članice NATO I EU)“. - Istaknuto je i da je u izradi predloženih izmjena obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i uspostavljena ravnoteža između poštovanja ljudskih prava pojedinaca i prava demokratskog društva na zaštitu interesa nacionalne bezbjednosti – piše u izvještaju Odbora, uz konstataciju i da je „ukazano na potrebu da se Zakon donese po hitnom postupku“. U aktu Odbora za bezbjednost ističe se i da je „tokom rasprave bilo riječi o obímu ovlašćenja direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koje predlog predviđa, kao i potencijalnih zloupotreba mjera nadzora, te građanskih sloboda s tim u vezi“. - Naglašena je potreba za iznalaženjem kompromisnih rješenja između zaštite građanskih prava i privatnosti pojedinaca i efikasnog rada ANB-a. S tim u vezi, Vlada je podnijela amandmane (8) na ovaj Predlog zakona, uvažavajući primjedbe i sugestije učesnika sjednice, a koji su postali sastavni dio ovog Predloga, i o njima Skupština, saglasno članu 150 stav 3 posebno ne odlučuje – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Bojan Božović"> <figcaption>HRA čeka odgovor od ministra pravde Bojana Božovića (Photo: Skupština CG)</figcaption> </figure>  Iz HRA su, međutim, juče upozorili da će ponovno stavljanje Prijedloga zakona o ANB na dnevni red, a čiji sadržaj nije poznat, predstavljati grubo narušavanje demokratske kulture. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU – istakli su iz HRA. <h2>APELI BEZ ODGOVORA</h2> Da Vladinih osam amandmana, koji su uslijedili 29. jula, nekoliko sati nakon sjednice Odbora za &nbsp;bezbjednost na kojoj je raspravljano o Prijedlogu zakona o ANB, nije riješilo pitanje grubog kršenja ljudskih prava odmah su upozorile nevladine organizacije, njih više od 20, pozivajući Skupštinu da taj zakonski akt povuče iz procedure. - Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije – saopštile su nevladine organizacije 31. jula.&nbsp; Upozorile su da je prijedlog zakona izrađen u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU).&nbsp; - To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih – istakle su civilne organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>Sjedište ANB</figcaption> </figure>  Upozorile su da je „cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki“.&nbsp; - Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara – kategorični su civilni aktivisti.&nbsp; Oni su konstatovali da je Vlada predložila „amandmane kojima je zapravo zadržan status quo“.&nbsp; Portparol Evropske komisije Gijom Mersije saopštio je Vijestima 29. jula da „Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uključujući i omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona. - Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava - kazao je on tada. Transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija je, ipak, izostao, a javnost do danas nije obaviještena o ocjeni Evropske komisije Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Ministar pravde Bojan Božović istakao je u emisiji "Argumenti" na TVCG 1 da Crna Gora mora iskoristiti trenutni istorijski momenat i završiti tehnički dio pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.
- Moramo imati snage, kapaciteta, volje i spremnosti da ovaj istorijski momenat iskoristimo i da krunišemo završetkom tehničkog dijela pregovora i da kažemo da smo zaokružili taj dio- rekao je Božović.
Dodao je da Vlada već ima pripremljenu mapu puta za zatvaranje poglavlja i da je posvećena kontinuiranom praćenju ovog procesa.
- Vidjećemo kako će ići, ali očekujem više međuvladinih konferencija i da se zaokruži ovaj proces- kazao je Božović.&nbsp;
Podsjetio da je do sada zatvoreno šest poglavlja, uključujući jedno od najizazovnijih – poglavlje javne nabavke.
- Niti jedna država članica nije prošla glatko ulaz u EU, to je prosto tako. Ni kod nas ništa nije drugačije, ali moramo gledati s optimizmom. Do ove godine se nije dešavalo da ovoliki procenat imamo da nas vide kao zemlju kandidatkinju za EU- rekao je Božović, dodajući da najveći izazovi predstoje u poglavljima 27 i 31, koja se tiču ekologije i standarda zaposlenih.
Rekao je da smo u normativnom smislu "pretekli mnoge članice EU". On navodi da je tokom bilateralnih sastanaka sa diplomatama razvijenih zemalja članica EU, mnogo puta čuo da smo bolje razvili neke norme koje čak ni oni nijesu.
Priznaje da nas čekaju pravosnažne presude koje se moraju donijeti i da je to takođe važan dio cijelog ovog procesa.

Portal ETV

Božović: Crna Gora spremna da zaokruži tehnički dio pregovora za EU

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Crnogorsko društvo se sve češće suočava sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, posebno na društvenim mrežama, gdje govor mržnje poprima sve veće razmjere, što potvrđuju i dostupni statistički podaci, kazala je članica Ženskog kluba i poslanica Skupštine Crne Gore Sonja Popović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kao odgovor na napade, prijetnje i govor mržnje prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa: izazovi, rješenja i primjena u praksi“.
U obraćanju je Popović naglasila da je cilj današnjeg skupa postavljanje važnih pitanja koja predstavljaju poziv na buđenje društva, kako bismo kao zajednica postali bolji i stvorili ambijent u kojem će svima biti bolje.
Posebno se osvrnula na položaj mladih žena u javnom prostoru, postavljajući pitanje da li izbor profesije, poput novinarstva, ikome daje pravo da žene izloži najbrutalnijim oblicima govora mržnje zbog tema kojima se bave ili istina koje iznose.&nbsp;
Govoreći o učešću žena u politici, a kako se dodaje, Popović je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju mlade djevojke koje razmišljaju o političkom angažmanu, u atmosferi u kojoj su političarke gotovo svakodnevno izložene uvredama, prijetnjama i ponižavajućim komentarima zbog javno izrečenih stavova.
Popović je naglasila da svako ima pravo na svoj stav, ali ne i na svoju istinu, te naglasila da žene iz javnog života ne smiju biti prepuštene same sebi. Prema njenim riječima, institucije moraju pokazati veći stepen odgovornosti kada je riječ o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog značaja.
U svom obraćanju, kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Zoja Bojanić Lalović istakla je da je tema okruglog stola od posebnog značaja, jer se kroz otvoren dijalog i traženje konkretnih rješenja direktno doprinosi zaštiti demokratskog poretka. Naglasila je da je okrugli sto organizovan u saradnji sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, na čiju je inicijativu pokrenuto pitanje pooštravanja kazni za verbalno i fizičko nasilje nad ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa i koje su zbog toga često izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.
Bojanić Lalović je naglasila da su žene koje djeluju u politici, medijima i civilnom sektoru danas među najizloženijima nasilju u javnom prostoru, te da se one ne napadaju zbog grešaka, već zbog toga što govore, postavljaju pitanja, razotkrivaju zloupotrebe, brane javni interes i odbijaju da ćute. Poručila je da se ovo pitanje ne smije posmatrati isključivo kao žensko pitanje, već kao pitanje slobode izražavanja, jednakosti i bezbjednosti u društvu. Istakla je da je riječ i o testu ozbiljnosti države, upozorivši da se ne smije dozvoliti normalizacija nasilja, niti ćutanje institucija pred govorom mržnje, jer se na taj način žene pretvaraju u legitimne mete napada.
Ministar pravde Bojan Božović, u uvodnom obraćanju skupu istakao je da se tokom ove godine intenzivno razrađuje inicijativa za uvođenje novog krivičnog djela, koja je proistekla, između ostalog, iz bogate prakse koja, nažalost, nije davala očekivani odvraćajući efekat. Naglasio je da su tu potrebu jasno prepoznale poslanice Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Božović je naveo da je kao rezultat zajedničkog rada, razmjene iskustava i informacija, Ministarstvu pravde dostavljen nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji sadrži ovaj predlog. Ukazao je da se poslanice i druge žene koje djeluju u javnom prostoru na dnevnom nivou suočavaju sa govorom mržnje, koji je postao toliko učestao da najogavniji komentari i brutalni napadi više ne predstavljaju vijest, već, kako je rekao, zabrinjavajuću normalnost u Crnoj Gori.
Posebno je ukazao na značaj činjenice da je Ministarstvo pravde nedavno zaključilo važan sporazum o saradnji sa reprezentativnim predstavnicima novinara u Crnoj Gori, naglašavajući da novinari i novinarke moraju imati snažniju institucionalnu zaštitu. Božović je izrazio zadovoljstvo što se o ovoj temi razgovara upravo sada, ocijenivši da je pravi trenutak da se inicijativa dodatno razradi i prihvati kao zajednička, iznad političkih razlika, te poručio da će Ministarstvo pravde biti saveznik, partner i snažna podrška u tom procesu.
Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Bojana Pićan istakla je da je svaka tema koja se tiče žena istovremeno i tema društva u cjelini, naglašavajući da crnogorsko društvo često pokazuje sklonost ka osudi, naročito kada su u pitanju žene. Ukazala je da se razlike i podjele nerijetko brišu onda kada su kritike usmjerene prema ženama, kada, paradoksalno, dolazi do svojevrsnog društvenog konsenzusa.
Pićan je naglasila da je konstruktivna kritika legitimna i neophodna, ali da je upotreba jezika koji ponižava žene, obeshrabruje ih da učestvuju u javnom životu i pretvara ih u mete uvreda i prijetnji, društveno neprihvatljiva i opasna, jer može voditi ka težim oblicima nasilja. Istakla je da svi akteri na društveno-političkoj sceni imaju obavezu međusobnog poštovanja, naglašavajući da je poštovanje temelj svakog odnosa.
Govoreći o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog interesa, Pićan je ukazala na brojne primjere nasilja i zloupotrebe moći. Naglasila je da zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste činjenica da nasilje nad ženama u javnom prostoru ne poznaje političku pripadnost i da nijedna žena nije pošteđena, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje svih aktera.
Pićan je poručila da borba koja se danas vodi nije borba za privilegije žena u javnom životu, već borba za promjenu društvene svijesti u Crnoj Gori. Istakla je da se ta borba ne vodi samo za žene koje imaju javnu riječ, već i za one koje nemaju snagu da se same odbrane, uz jasnu poruku da su žene dobrodošle da aktivno učestvuju u javnom životu i da će svaki pokušaj njihove diskreditacije biti oštro sankcionisan.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Pićan je ocijenila da planirane izmjene Krivičnog zakonika, uključujući uvođenje krivičnog djela teškog govora mržnje, predstavljaju važan iskorak. Na kraju, Pićan je poručila da je izmjena zakona nužna, ali da predstavlja lakši dio posla, dok je promjena društvene svijesti dugoročan i zahtjevan proces. Izrazila je uvjerenje da je uspjeh moguć, naglasivši da to nije borba u kojoj žene pobjeđuju muškarce, već zajednička borba žena i muškaraca za bolju i pravedniju Crnu Goru.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, istakla je da je inicijalna ideja razgovora bila da se pronađu načini kako koleginicama novinarkama pružiti konkretnu podršku, kako pravnu, tako i psihološku, u suočavanju sa prijetnjama, uvredama i pritiscima kojima su izložene. Navela je da su tokom debate, kojoj su prisustvovale i poslanice, razmijenjena lična iskustva i konkretni slučajevi, što je dovelo do zajedničkog zaključka da je neophodno mijenjati zakonodavni okvir i sistemski djelovati. Kako je naglasila, predloženo rješenje predstavlja kompromisan, ali važan korak ka preventivnom djelovanju kroz Krivični zakonik, sa ciljem da se zaustavi praksa vrijeđanja i ponižavanja žena koje se često pravda zloupotrebom slobode izražavanja.
Radulović je izrazila nadu da, s obzirom na iskazanu spremnost ministra pravde, predložena rješenja neće biti dovedena u pitanje tokom ekspertiza Evropske komisije i Savjeta Evrope, te da će poslanici dati podršku kada se izmjene Krivičnog zakonika nađu pred Skupštinom. Ukazala je da su u okviru analize rađene na osnovu podataka Vrhovnog državnog tužilaštva, zaključno sa septembrom ove godine, predstavljeni zabrinjavajući statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva.
Radulović je upozorila i na problem velikog broja medija i portala koji su djelimično ili uopšte nijesu registrovani, a koji krše Zakon o medijima. Ocijenila je da se tužilaštvo često previše indolentno odnosi prema takvim slučajevima i da se žmuri na zloupotrebu slobode izražavanja. Ukazala je da se pojedini portali koriste kao sredstvo za proganjanje i maltretiranje ljudi, te da se ne smije dozvoliti vođenje organizovanih hajki i obračuna sa pojedincima, naglašavajući da se takve pojave ne smiju olako shvatati niti ignorisati.
Nakon uvodnih izlaganja, održana je diskusija na temu „Mizoginija u javnom prostoru i krivičnopravna zaštita žena koje obavljaju poslove od javnog interesa“, tokom koje su razmatrani izazovi u praksi, postojeća zakonska rješenja i mogućnosti unapređenja krivičnopravne zaštite žena izloženih napadima, prijetnjama i govoru mržnje.
Na kraju skupa, poslanica Sonja Popović je zaključila da je današnji okrugli sto “putokaz za dalje udruženo djelovanje”. Ona je izrazila uvjerenje da će Ženski klub, nakon što izmjene Krivičnog zakona uđu u proceduru, ponovo organizovati okrugli sto kako bi, u slučaju potrebe, pripremili amandmane na predloženi tekst.
- Okrugli sto je okupio predstavnike institucija, stručnu javnost i zainteresovane aktere, uz cilj jačanja institucionalnog odgovora i podizanja svijesti o važnosti zaštite žena koje djeluju u javnom interesu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

U Skupštini održan okrugli sto u organizaciji Ženskog kluba: Izmjene Krivičnog zakonika odgovor na govor mržnje i prijetnje prema ženama u javnom prostoru

Opredjeljenost Vlade Crne Gore da jača mehanizame arbitraže važna je poruka budućim investitorima da je zemlja otvorena za poslovanje i sigurna za njihov kapital, ocijenjeno je tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića koji se u okviru službene posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima sastao sa predsjednikom Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija Tarikom Humaidom Al Tajerom , saopšteno je iz Ministarstva pravde.
Na sastanku je dogovoreno da se početkom naredne godine pristupi potpisivanju Memoranduma o razumijevanju kako bi se stvorili uslovi za punu institucionalnu i ekspertsku podršku Crnoj Gori na ovom planu.
Ministar pravde Bojan Božović predstavio je aktivnosti na planu unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji tretira pitanje arbitraže istakavši da je za Vladu to jedan od prioriteta u pogledu obezbjeđivanja pravne sigurnosti investicija.&nbsp;
- Uspjeh arbitraže direktno zavisi od kvaliteta pravnog okvira, zato smo odlučni da primjenimo najbolju svjetsku praksu i da se u optimalnom roku pozicioniramo kao relevantan regionalni akter i na ovom planu- poručio je Božović.
U tom kontekstu, saglasni su sagovornici, izuzetno dobri odnosi sa regionom i pozicija predvodnice u procesu evropske integracije, predstavljaju snažan kapital Crne Gore koji uz adekvatno normiranje garantuje siguran uspjeh.
Kako su ocijenili, pored formulisanja pravnog okvira pažnju je potrebno posvetiti obuci kadra u čemu će Međunarodni Arbitražni Centar Dubaija dati punu podršku.
- Raduje nas vijest da Crna Gora kao prijateljska zemlja želi da unaprijedi oblast arbitraže. U tom važnom poslu i na planu jačanja mehanizama medijacije kao važnog međukoraka, računajte da smo vaši partneri, a ne konkurenti- kazao je Al Tajer.
Uz saglasnost da bez pravne sigurnosti nema ekonomskog razvoja, sa sastanka je poručeno da je dobra međudržavna saradnja na institucionalnom nivou signal budućim investitorima iz UAE da je Crna Gora pouzdana destinacija za ulaganje.
Predsjednik Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija, Al Tajer, uputio je poziv ministru Božoviću da učestvuje na Sedmici arbitraže koja će biti održana u Dubaiju početkom novembra 2026.

Božović u UAE potpisao memorandum u oblasti arbitraže: Bez pravne sigurnosti nema ekonomskog razvoja

Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati započinju pregovore o potpisivanju Sporazuma o ekstradiciji i Sporazuma o pravnoj saradnji u krivičnim stvarima, što predstavlja značajan korak u jačanju ugovorne baze između dvije države, čiji su odnosi ocijenjeni kao izuzetno dobri i na najvišem nivou. To je poručeno tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića sa ministrom pravde UAE Abdulahom bin Sutanom bin Awadom Al Nuaimijem, održanog u Abu Dabiju.
Ministar Božović boravi u službenoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je sa svojim domaćinom razgovarao o mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje, predstavljajući pritom reformske procese koje Crna Gora sprovodi u okviru evropskih integracija.
– U punom kapacitetu smo posvećeni procesu evropske integracije jer je to imperativ za našu Vladu. Usaglašavanje sa pravnim okvirom Evropske unije je zahtjevan, ali ključan proces za reformu pravosudnog sistema i stvaranje sigurnog i pouzdanog ambijenta za građane i privredu – poručio je Božović.
On je istakao da Crna Gora, paralelno sa EU putem, jača odnose i sa strateškim partnerima poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, što potvrđuju i međudržavni sporazumi potpisani tokom ove godine.
Ministar pravde UAE Abdulah Al Nuaimi naglasio je značaj institucionalne saradnje dva ministarstva pravde, ocijenivši Crnu Goru kao važnog partnera i prijatelja.
– Postoje brojne mogućnosti za saradnju i spremni smo da sarađujemo na svim nivoima kako bismo ojačali ugovornu bazu, kao temelj buduće, još uspješnije saradnje – kazao je Al Nuaimi, uz poruku da Crna Gora može računati na punu podršku, posebno u oblasti digitalizacije pravosuđa i razvoja modela mirnog rješavanja sporova.
Sagovornici su se saglasili da su dosadašnji međudržavni sporazumi dali snažan impuls odnosima dvije zemlje, te da je došlo vrijeme da se veoma dobri politički i ekonomski odnosi dodatno osnaže kroz precizniji i snažniji pravni okvir.
U tom kontekstu, iskazana je spremnost za formiranje zajedničkih radnih timova koji će u narednom periodu raditi na jačanju međunarodne saradnje u krivičnim stvarima i oblasti ekstradicije, ali i na unapređenju digitalizacije pravosuđa, kao i promociji arbitraže i medijacije kao savremenih modela mirnog rješavanja sporova.
Tokom susreta je ocijenjeno da dvije zemlje ulaze u fazu intenzivnije saradnje, te da je ovo pravi trenutak za jačanje ugovorne baze i razmjenu najboljih praksi, koje će doprinijeti većoj efikasnosti i sigurnosti pravnog sistema, kako u funkciji budućih investicija, tako i u drugim oblastima od obostranog interesa.

Božović u Emiratima: Buduću saradnju podstaći snažnijim pravnim okvirom

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Crna Gora neće slati nove zamolnice Srbiji za izručenje Svetozara Marovića, rekao je za Newsmax Balkans u emisiji Dijagnoza ministar pravde Bojan Božović.
Božović smatra da Srbija neće izručiti Marovića, ali navodi da je odgovornost zbog čega je nekadašnji visoki funkcioner u toj državi prije svega u Crnoj Gori jer mu je nakon izricanja kazne faktički dozvoljeno da je nesmetano napusti.
Marović je, nakon što je priznao da je bio vođa kriminalne grupe, po izlasku iz šestomjesečnog pritvora u maju 2016. umjesto na odsluženje kazne otišao u Beograd zbog, kako je saopštila njegova odbrana, liječenja od depresije.
Od tada se nalazi u prijestonici Srbije, koja uprkos brojnim zamolnicama nije željela da ga izruči.
Iako je ranije govorio da nema smisla slati nove zamolnice Srbiji za izručenje Marovića, Božović je to učinio u maju ove godine.
“Razlog je bio da se ne stekne utisak da i ja kao novi ministar pravde izbjegavam taj vid korespondencije, ali sam bio svjestan činjenice da to neće mnogo promijeniti stvari”, naveo je Božović.
Dodao je da kada se priča o slučaju Marović, prvo treba govoriti o uzrocima pa tek onda o posljedicama.
“Mislim da je ključni problem ovdje u Crnoj Gori a ne u Srbiji. Srbija, kao i bilo koja druga država, ima pravo da nekoga izruči ili da to ne uradi. I ja kao ministar imam pravo da nekoga ne izručim i da državi koja ga traži apsolutno ne objašnjavam zbog čega je to tako. To je suvereno pravo države. Da li gospodin Marović ima neku vrstu azila u Srbiji, da li postoje drugi razlozi zbog čega ga ne izručuju, to je stvar Srbije. Ali nije bila stvar Srbije zbog čega je Marović završio tamo. To je bila odgovornost Crne Gore i naših institucija koji su osobi koja je priznala krivicu dopustili da pređe preko granice i ode u neku drugu državu”, navodi Božović.
Rekao je da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Srbijom u sličnim slučajevima, ali da to za Marovića izostaje.
“Ali, volio bih i zaista se nadam da ćemo dobiti odgovore ko je odgovoran za to što je Marović napustio Crnu Goru. Kao ministra pravde to me najviše zanima, a da li će ministar pravde Srbije izručiti Marovića, to mi je itekako važno, ali je to isključiva nadležnost Srbije”, poručuje Božović.
Upitan ko bi trebalo da pokrene pitanje odgovornosti zbog činjenice da je Marović nesmetano napustio Crnu Goru, Božović je kazao da ukoliko je bilo krivičnog djela to bi trebalo da uradi tužilaštvo.
“Takođe, ako je riječ o odgovornosti sudija, to može da uradi Sudski savjet. Zaista jeste simptomatično da Maroviću nijesu oduzete isprave nakon što je napustio pritvor i da se osoba koja je priznala krivicu tako prosto pusti da ode u drugu državu. Isprave se oduzimaju i za mnogo lakša krivična djela”, precizirao je Božović.
Iduće godine zastara kazne Maroviću
Marović je, nakon što je potpisao sporazum o priznanju krivice, 2016. osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, a apsolutna zastara kazne nastupa u oktobru 2026.
Nekadašnji šef crnogorskog parlamenta, ali i državne zajednice Srbije i Crne Gore, specijalnom tužiocu je tada priznao da je bio vođa kriminalne organizacije od oko 30 ljudi, koju je formirao radi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Grupa, čiji je Marović bio šef, a u kojoj je bilo više lokalnih funkcionera Demokratske partije socijalista, teretila se da je oštetila budžet Opštine Budva za više od 15 miliona eura, koje su navodno prenijeti na više inostranih računa. Marović je tada tvrdio da novac nije uzeo već je “i sam prevaren” u tom korupcionaškom poslu.
Upitan da li je razgovarao sa ministrom pravde Srbije Nenadom Vujićem o slučaju Marovića, Božović kaže da se srbijanskim kolegom sreo samo jednom i da tada nije bilo riječi o izručenju.
“Biće prilike da i ovom slučaju razgovaramo. Slučaj Marovića je vrlo dobro poznat Ministarstvu pravde Srbije. Vrlo sam realan i ne očekujem da Marović bude izručen Crnoj Gori. Neću slati novu zamolnicu za izručenje jer u diplomatskoj korespondenciji smatra se i nedostatkom dobrog ukusa ako pošaljete više od jedne zamolnice za izručenje a Crna Gora ih je poslala sedam”, poručio je Božović.
Pretjerane kritike na račun VDT
Skupština Crne Gore prošlog mjeseca nije usvojila Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta za 2024. Tada je najviše kritika dobio vrhovni državni tužilac Milorad Marković čiji rad su kritikovali i opozicija ali i dio vladajuće većine zamjerajući mu što se ne odaziva pozivima na kontrolna saslušanja resornih parlamentarnih odbora.
Tako ga je predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao da podnese ostavku, navodeći da nije ispunio njihova očekivanja prije svega u istragama o navodnim zloupotrebama bivše vlasti. I nakon toga prosrpske partije su više puta pozivale VDT-a da podnese ostavku, što je Marković odbio da uradi navodeći da su kritike neutemeljene.
Božović smatra da se prešla granica u kritikama VDT.
“Pogotovo ne mislim da je to bilo vrijeme, jer izvještaj o radu Tužilačkog savjeta nije vrijeme za priču o vrhovnom državnom tužiocu. Rekao sam i ranije da je taj Izvještaj trebalo podržati. Mislim da političari ne bi trebalo da vrše bilo kakav pritisak na donosioce pravosudnih odluka. Moramo svi da se tog principa pridržavamo”, naveo je Božović.
Podsjetio je da je zakonsko rješenje takvo da nakon što Skupština izabere VDT, ne može da ga razriješi, već to može uraditi Tužilački savjet na predlog zakonodavnog doma.
“Mislim da su kritike na računa VDT pretjerene. Možemo otvoriti dijalog o bilo kome, ali čini mi se da u tom momentu to nije bila prava prilika. Ali, takođe mislim da je jako važna komunikacija između institucija. Razumijem da pravosuđe treba da komunicira kroz njihove odluke i rad. I tu ne mislim samo na pozive Skupštine da se dođe na neki odbor, već i na pozive medija ili NVO sektora. I ja sam biran u Skupštini, kao i mnogi drugi, i zato kada ih parlament pozove, tu bi trebalo da budu fleksibilniji”, zaključio je Božović.

Božović: Ne očekujem da Srbija izruči Marovića, više nećemo slati zamolnice

Veting u pravosuđu mora da bude kontinuirani proces, jer jedno je veting, a drugo hajka, poručio je ministar pravde Bojan Božović na otvaranju CDT-ove konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme”.
Božović je kazao da se Crna Gora nalazi u odsudnom trenutku u 25 godina reformi zbog izazova, planova i ciljeva koje imamo, a kako bismo do kraja sljedeće godine zaključili pregovore u poglavljima 23 i 24.
Upitan šta su ključne tačke i prepreke u reformi pravosuđa, Božović je rekao da sama činjenica da nešto zovemo reformom, a da traje četvrt vijeka, znači da reforma nije postojala u onom formatu koji su svi željeli.
“Sama činjenica da pregovori sa EU traju toliko dugo govori da nismo bili dovoljno zreli da reformišemo naše društvo i dostignemo taj nivo demokratije koji nam je neophodan i nije bilo političke volje da se sve to sprovode” rekao je Božović.
Balasti prošlosti, ali i loša dinamika u protekle četiri godine
Kazao je da razlozi za to leže u donosiocima odluka.
“Tu mislim na brojne izazove i probleme, balaste prošlosti, ali i u prethodne 4 godine ni mi vjerovatno nismo odradili stvari onom dinamikom kojom smo željeli. Pomaka ima što se konstatuje kroz izvještaje”, rekao je Božović.
“Ne smijemo se uljuljkati i govoriti sve je odogovornost nekog prethodnog vremena, ima odgovornosti i kod nas i zbog toga moramo voditi računa o tome da ne tražimo izgovore već da rješavamo probleme, a problema ima prilično”, dodao je Božović.
Problemi se, kako kaže, prije svega odnose na obezbjeđivanje što većeg stepena nezavisnosti unutar samog pravosuđa.
“Odsustvo političkog uticaja mora biti apsolutno, moramo uvesti što je moguće veći stepen mjerljivih kriterijuma kako bi oni najbolji unutar sistema bili, ne samo sačuvani, već na svaki način zaštićeni od bilo kakvih uticaja”, rekao je ministar.
Veting kao populizam
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost dalo saglasnost Ministarstvu pravde da nastavi proces sagledavanja i kreiranja sistema vetinga uz saglasnost i mišljenja Evropske komisije.
“Kod nas se taj proces vetinga doživljava kao potpun i totalni reizbor tužilaca i sudija. To nije ni u ovom momentu jedini oblik vetinga o kojem se može pričati. Čak danas postoje brojni razlozi da takav reizbor nije moguć nego je i neracionalan” rekao je Božović.
“Kada govorim o vetingu govorim o provjeri etičke i disciplinske odgovornosti, profesionalnog i ličnog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i svih nas koji smo uvezani sa tim, veting mora da bude jedan kontinuirani proces. Ja bih postao najpopularniji političar da sa ove bine kažem sve ćemo da dovedemo nove sudije i tužioci i biće svi najbolji na kugli zemaljskoj, to je nerealna priča, neću da potpadam pod taj nivo populizma”, istakao je ministar.
Ipak, kako dodaje, treba nam dodatno jačanje izvora prava i implementacije tih izvora prava u smislu provjere prava i dsiciplinskog kvaliteta svih u sistemu.
“Treba nam provjera uvezanosti javnih funkcionera, samim tim sudija i tužilaca, unutar sistema, sa licima koja imaju imovinu koju ne mogu da opravdaju”, kazao je Božović.
Problem je, kako je kazao, veći nego što se misli.
“Usvajajući IBAR zakone mi smo predvidjeli nove kriterijume za provjeru disciplinske odgovornosti, ali da bi se, npr. u tužilaštvu to realizovalo, Tužilački savjet je morao da formira komisiju koja će to pratiti, a do prije neki dan nismo imali formiran Tužilački savjet”, kazao je ministar.
“U ovoj sali nema osobe koja će reći da je protiv vetinga, ali veting je jedno, hajka je drugo”, naglasio je on.
“Danas više nego ikad nam je potrebno mišljenje EK za svaki ovakav zakon. Bilo je propuštenih šansi ali i iznevjerenog povjerenja. U posljednjih pet godina skoro polovina sudija nije dio sudskog sistema u odnosu na 2020, slična je situacija sa ukupnim brojem tužilaca, da smo krenuli u totalni reizbor 2021, u apsolutnim brojkama situacija ne bi bila puno drguačija”, naveo je on.
Apstraktne norme za brojne pozicije
Komentarišući neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda, on je kazao da mu je žao mi je što nisu izabrani svo troje kandiata, da je dobro što ipak nećemo biti u blokadi Ustavnog suda, ali da to ne treba da nas zavara i da ga moramo kompletirati što prije.
“Za neke pozicije moramo uvoditi jasne i mjerljive kriterijume i standarde. Naše norme previše apstraktno postavljene za brojne pozicije. Jako loše što sudija Ustavnog suda može biti svako ko ima preko 40 godina života, preko 15 godina radnog iskustva i samo da je pravnik. Mislim da je to nedopustivo. Zbog toga smo napravili radnu grupu za novi zakon o ustavnom sudu, treba nam korjenita promjena tog zakona gdje ćemo jasno naznačiti ko može da bude a ko ipak ne jer je prerano”, kazao je Božović.
Koprivica: Partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da pravosuđe u Crnoj Gori danas funkcioniše između formalne usklađenosti sa evropskim standardima i stvarnih ograničenja u pogledu nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti, a partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo.
“Sami naziv našeg događaja - Prvih 25 godina pravosudne reforme - govori o jednom veoma dugom procesu. U njemu je Crna Gora dobila normativni i institucionalni okvir koji treba da dovede do funkcionisanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa”, naveo je Koprivica i dodao da učinak ovog procesa nakon 25 godina pokazuje da se promjene pretežno odvijaju u sferi forme, a ne suštine.
“Takođe, vrijeme je pokazalo da ključni problemi – nepovjerenje građana, sporo postupanje, neujednačena praksa, nejasna odgovornost i politički uticaji – ostaju prisutni” istakao je.
Pravosuđe se, kako je ocijenio, i dalje doživljava kao sporo, neefikasno i podložno političkim uticajima.
“Nova Strategija reforme pravosuđa za period 2024–2027, pripremljena u toku dobijanja IBAR-a, trebalo je da postavi novu viziju razvoja pravosuđa. Umjesto da pokaže put za stvarne promjene ona je napisana tako da zadovolji formu evropskih zahtjeva, bez analitičke dubine, jasnih ciljeva i odgovornosti institucija” kazao je direktor CDT-a.
“Reforme ključnih pravosudnih tijela ostale su nedovršene. Promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet započeta je, dok u slučaju Tužilačkog savjeta još nije. Istovremeno, sastav i način izbora dijela članova Tužilačkog savjeta izmijenjeni su zakonom koji je faktički isključio osobe sa značajnim pravosudnim iskustvom”, dodao je.
Kao slabe tačke Sistema istakao je finansijsku nezavisnost i status pravosuđa.
“Zarade sudija i tužilaca nijesu usklađene sa njihovim poslom, budžetska izdvajanja su nedovoljna, a planirano povećanje sredstava odvija se sporo i parcijalno” rekao je Koprivica.
On je naglasio da efikasnost pravosuđa ostaje hronični problem, da sudovi iz godine u godinu primaju više predmeta nego što ih rješavaju, dok broj starih predmeta i dalje raste.
“Sistem odgovornosti u pravosuđu, iako je nominalno unaprijeđen izmjenama u oblasti ocjenjivanja i disciplinske kontrole, i dalje je nedovoljno djelotvoran. Uvedene promjene nijesu prethodno testirane, niti se prate se kroz mjerljive rezultate”, kazao je on.
Koncept vetinga se, kako je ocijenio, pretvorio u populističku političku poštapalicu koja možda kratkoročno donosi veće procente podrške partijama, ali vrlo malo ima onih koji o ovom procesu debatuju uz spominjanje jasne vizije, metodologije, opisa procesa i garancija nepristrasnosti.
Prošlo je vrijeme, kako navodi, u kojem se reforme u Crnoj Gori iniciraju samo kroz spoljnopolitičke ocjene, zadate rokove i uspostavljena mjerila. “Unutrašnje potrebe našeg društva moraju postati ključan okidač za promjene”, naveo je Koprivica.
Zato je, kako navodi, ovdje jasna odgovornost i pravosuđa i izvršne vlasti koji će ostaviti 25 godišnje dosadašnje prakse sakrivanja iza EU izvještaja i diplomatskih fraza i razumjeti da je u njihovom portfoliju najvažnija borba ovog društva - stvaranje pravedne države.
“Uz sve ove, sistemske probleme, ne smijemo zaboraviti još jedan, možda najopasniji – partitokratija koja 30 godina vlada našom scenom i koja se neće tako lako odreći uticaja na pravosuđe. Vjerujem da teško da u ovoj prostoriji ima ljudi koji nijesu svjesni značaja ove prepreke”, stakao je Koprivica.
“Očuvanje partijskih monopola i vođenje politike na destruktivan način zapravo predstavljaju ključnu prepreku našem učlanjenju u EU. Zato u ovoj, veoma važnoj i osjetljivoj fazi našeg evropskog puta, želimo skrenuti pažnju na dvolično ponašanje značajnog dijela političke elite (čast izuzecima) kojoj su usta puna reformi, demokratije i vladavine prava, a koja u praksi radi sve da se ovi principi ne uspostave”, dodao je on.
Koprivica navodi da se Crna Gora nalazi u kritičnoj tački procesa u kome je partitokratija koja želi status quo, do sada, odnosila pobjedu nad progresivnim djelovima društva.
“Ne smijemo zaboraviti da u dijelu civilnog društva, političkim partijama i državnoj upravi postoji još uvijek posvećenih i progresivnih ljudi koji moraju imati hrabrosti da se suprotstave neutaživoj potrebi partitokratije da sve procese u državi drži pod potpunom kontrolom. Da li će se odnos snaga ovoga puta promijeniti i da li će pravosudna reforma postati velika prilika ili još jedna propuštena šansa za Crnu Goru, ostaje da vidimo”, zaključio je on.

Božović: Jedno je veting, a drugo hajka

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: bojan-bozovic