Preduzeće Čistoća ne uspijeva da se izbori sa čestim bolovanjima zaposlenih. Na dan 31. oktobar ove godine na bolovanju je bilo 144 zaposlena, od kojih je najveći broj iz Sektora za tehničko - operativne poslove, prenosi ''Dan''.
– U Čistoći na dan 31. oktobar 2025. godine angažovano je ukupno 707 zaposlenih. Na isti dan na bolovanju je bilo 144 zaposlena, od kojih je najviše zaposlenih iz Sektora za tehničko-operativne poslove. Problem bolovanja jeste izražen, posebno ako se ima u vidu da je u prosjeku na bolovanju oko 20 procenata zaposlenih, u odnosu na broj stalno angažovanih - saopštili su "Danu" iz Čistoće na čijem je čelu Denis Hot.
Iz Čistoće navode da poslodavac ne može zaposlenom uskratiti niti osporiti pravo na bolovanje.
– Društvo kontinuirano preduzima sve mjere koje su u okviru naših zakonskih ovlašćenja – od praćenja evidencija do upućivanja inicijativa nadležnim institucijama sa zahtjevom za provjeru osnovanosti privremene spriječenosti za rad zaposlenih iz Čistoće. Međutim, bolovanje je zakonom zagarantovano pravo zaposlenog i poslodavac ga ne može uskratiti niti osporiti bez mišljenja i postupanja nadležnih organa. Upravo zbog toga je saradnja sa zdravstvenim institucijama ključna, a bez njihovih nalaza preduzeće nema mogućnost pokretanja daljih postupaka - kažu iz Čistoće.
Oni ističu da su se za pomoć obraćali nadležnim institucijama, ali da ništa nije preduzeto.
– Čistoća je sve navode o mogućoj zloupotrebi dostavljala nadležnim institucijama, budući da jedino one imaju ovlašćenja da utvrde da li je do zloupotrebe zaista došlo. Bez njihove potvrde i zvanične dokumentacije, poslodavac nema pravni osnov za pokretanje disciplinskog postupka. Nakon što dobijemo odgovarajuće nalaze, preduzeće će eventualno preduzeti sve zakonom propisane mjere - kazali su iz Čistoće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svakog mjeseca preko 100 radnika Čistoće na bolovanju

Opravdanost bolovanja zaposlenih u upravi Glavnog grada biće preispitana, najavio je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
On je kazao da kreću u intenzivnije kontrole bolovanja zaposlenih, te da pokreću kampanju zajedno sa nadležnim institucijama i komisijama kako bi se izborili sa takozvanim lažnim bolovanjima.
Precizirao je da je pokrenuta inicijativa kod nadležnih državnih organa za intenzivnije kontrole privremene spriječenosti za rad jer je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.
- Zatražen je sastanak sa Nacionalnom komisijom za kontrolu privremene spriječenosti za rad, sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Ministarstvom zdravlja i Domom zdravlja Podgorica, kako bi zajedno definisali zakonske okvire i dalja postupanja za dodatnu provjeru privremene spriječenosti za rad, naročito dok su ona u toku - istakao je on.
Spalević naglašava da ne smiju i da neće dozvoliti da se ugrožava redovno funkcionisanje Glavnog grada zbog nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca koji zloupotrebljavaju bolovanja.
- Karakteristično je da je ova pojava naročito prisutna nakon promjene vlasti u Podgorici 2023.godine. U kampanju za borbu protiv zloupotrebe bolovanja biće uključene nadležne institucije i ljekarske komisije, sa ciljem da zajedničkim djelovanjem preduprijedimo potencijalne zloupotrebe bolovanja i osnažimo sistem javnog zdravstva, poboljšamo rad i funkcionalnost gradske uprave, na korist građana, privrede i države - kategoričan je Spalević.
Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, podsjeća, da je u toku trajanja privremene spriječenosti za rad zabranjeno obavljanje druge djelatnost i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.
- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja zloupotrebu bolovanja i biće sankcionisano i očekujemo da će kontrola poštovanja ovih zakonskih normi, pored ostalih mjera kontrole, biti dragocjeno u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - kazao je Spalević.
Ističe da potencijalno neopravdano korišćenje prava na privremenu spriječenost za rad stvara smetnje u radu lokalnih organa, da to opterećuje dodatno zaposlene koji pored svojih zadataka trebaju pokrivati upražnjenu poziciju, a sve to izuskuje i ogromna novčana sredstva koja se izdvajaju po tom osnovu.
- Nekoliko gradskih preduzeća, a naročito d.o.o. Vodovod i kanalizacija prednjači u broju bolovanja i ovim putem dajem punu podršku direktoru ovog preduzeća i drugim starješinama koje su već pokrenule sličnu inicijativu, da se preispita kod nadležnih institucija i komisija da li ima potencijalnih zloupotreba - naveo je on.
Smatra, kaže, da konkretno u d.o.o. Vodovod i kanalizacija sve poprima danas zabrinjavajuću situaciju.
- Jer u jednom mjesecu po stotinu i više radnika u ovom gradskom preduzeću dostavlja doznake za privremenu spriječenost za rad, sa intencijom rasta tokom ljetnjih mjeseci. Iz tog razloga smatram da se dodatne zakonom predviđene kontrole i kampanje moraju sprovoditi, da najveću podršku očekujemo od Ministarstva zdravlja i ovo je apel da spirječimo i sankcionišemo potencijalne zloupotrebe - poručuje Spalević.
Kontrole, kaže on, neće uticati na one koji se liječe i kojima je to stvarno potrebno, ali statistički gledano, brojke ukazuju na potrebu dodatnih kontrola po ovom osnovu.
- Dodatno, biće konsultovano i Ministarstvo finansija u dijelu dobijanja mišljenja po načinu primjene Odluke kojom se utvrđuju dodaci na zaradu za vrijeme privremene spriječenosti za rad za zaposlene u Upravi Glavnog grada, jer i u tom dijelu Odluka stimulativno djeluje na zaposlene da koriste “bolovanja“. Svaki starješina, direktor i rukovodilac u Glavnom gradu, posebnu pažnju će obratiti na ovu pojavu a dodatno će se provjeriti da li zaposleni “kombinuju” bolovanja sa godišnjim odmorima - poručio je Spalević.
To, ističe, ne znači da će biti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno, jer sva prava koja im pripadaju po Zakonu i proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biće im garantovana i omogućena, ali i kontrolisana.

500x500

1084x550

Počinju kontrole bolovanja zaposlenih u Glavnom gradu

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) će u narednim mjesecima biti intenzivnije kontrolisati bolovanja.
Oni kažu da je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.
- U tom smislu, molimo građane da ne zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad - poručili su oni.
Ukazali su i da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano da je u toku trajanja bolovanja zabranjeno obavljanje druge djelatnosti i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.&nbsp;
- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja, takođe, zloupotrebu bolovanja, te ukazujemo da će doprinos građana u pravcu poštovanja ovih zakonskih obaveza biti dragocjen u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - naveli su u FZO.
Podsjećaju da se zbog neopravdanog korišćenja prava na privremenu spriječenost za rad troše ogromna novčana sredstva koja mogu biti uložena u mnogo korisnije svrhe, kao što su unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema, obezbjeđenje dostupnosti terapija, te nabavka savremene medicinske opreme.
- Istovremeno, ističemo da ovakav vid racionalizacije troškova neće značiti ukidanje, niti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno i da će im sva prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti garantovana i omogućena - istakli su u FZO.
Oni su najavili i početak kampanje za borbu protiv zloupotrebe bolovanja u koju će biti uključeni i ljekari, a čiji će prioritetni cilj biti da zajedničkim djelovanjem svih relevantnih aktera osnaže sistem javnog zdravstva, na korist građana i države

1250x600

FZO će tokom ljeta intenzivnije kontrolisati bolovanja

Broj bolovanja smanjen je za trećinu, a cilj je da do kraja godine smanjimo i broj angažovanih osoba po osnovu ugovora o djelu za 20 odsto, poručio je premijer Milojko Spajić koji je predsjedavao četvrtom sjednicom Savjeta za reformu javne uprave. Kako je saopšteno iz Vlade, na sjednici je konstatovan značajan napredak Crne Gore u ispunjavanju ključnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji i definisan plan aktivnosti koji će biti realizovan u narednom periodu u cilju daljem progresa u ovoj oblasti. Spajić je istakao da su u prošlom periodu unapređen i usklađen normativni okvir u oblasti službeničkog sistema, intenzivirane aktivnosti na donošenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama, usvojen i sprovođen Zakon o informacionoj bezbjednosti, sprovodi se završna faza izrade plana zapošljavanja u oblasti zaštite životne sredine i socijalne politike, uz podršku EU. Uz to, kako je rekao, pojačanom kontrolom smanjen je broj odsustva usljed bolovanja za trećinu. Dodatno, Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu za cilj ima da do kraja godine smanji broj angažovanih osoba po tom osnovu za 20 odsto. Spajić je rekao da je optimizacija javne uprave visoko na vladinoj agendi.&nbsp; - Moramo profesionalizovati sistem, privući najbolje da postanu dio javne administracije, kako bi stvorili osnov za stvaranje znatnog efikasnijeg sistema. Jako je teško kvalitetne ljude privući da preuzmu odgovornost, ako im ne omogućimo mehanizme da nagrade najbolje radnike I tako unaprijede ukupan rad. Progres u EU integracijama dao je signal onim vrijednim ljudima u sistemu, da se njihov rad isplati. Sa druge strane u nekim djelovima administracije imamo previše zaposlenih, a u drugim sektorima, koji su od velike važnosti za ekonomski napredak I jačanje vladavine prava, fali radnika. Zato sada želimo da popunimo praznine i one, koji trenutno nedovoljno doprinose svojim radom, uposlimo i iskoristimo njihove sposobnosti, na drugim pozicijama - naglasio je premijer Spajić. On je istakao da je efikasna javna uprava, koja će biti pravi servis građanima i privredi, apsolutni cilj 44. Vlade, naglašavajući njenu političku spremnost da ovaj proces sprovede.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Sa jučerašnje sjednice"> <figcaption>Sa jučerašnje sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  - Crna Gora se, kao mala ekonomija, suočava sa nedostatkom radne snage u privredi, koja već na ovom nivou ekonomskog potencijala predstavlja ozbijnu barijeru ekonomskom rastu i razvoju. Takođe, posljednjih godina svjedočimo da su zarade u javnoj upravi veće nego u privredi što javnu upravu čini posebno atraktivnom i dovodi do transfera kadrova iz privrede u javni sektor. Sa druge strane, Crna Gora kao mala zemlja mora ispuniti sve zahtjeve Evropske komisije kojima se zahtijeva dodatno angažovanje kadra. Zato moramo naći način da napravimo balans između ovih zahtjeva i ujedno optimizujemo javnu upravu - saopštio je predsjednik Vlade, tokom sjednice kojoj je prisustvovao i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler. Ambasador Satler je naglasio da Evropska unija podražava i podstiče Crnu Goru da pojača napore u izgradnji moderne, efikasne javne uprave sposobne da pruži kvalitetne usluge svojim građanima.&nbsp; - Kako bi podržala ovaj proces, Evropska unija će finansirati zapošljavanje stručnih kadrova u ključnim sektorima kao što su zaštita životne sredine i socijalna politika, a ujedno će pomoći u razvoju strateškog pristupa planiranju i upravljanju ljudskim resursima, kako bi se rešavali problemi nedostatka veština i ispunile buduće potrebe. Ambicija Crne Gore da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine zahtijevaće snažno liderstvo i opipljive reforme u javnoj upravi i javnim finansijama. Angažovanje visokokvalifikovanih i obrazovanih menadžera, kao i obuka postojećih, biće ključni za uspješno sprovođenje ovih reformi - naveo je Satler. Dalji reformski koraci usmjereni su na implementaciju Strategije reforme javne uprave i Programa upravljanja reformom javnih finansija. Njihova realizacija biće prioritet Vlade u narednom periodu, uz podršku SIGMA-e i drugih međunarodnih partnera. Direktor SIGMA-e, Gregor Virant, predstavio je Monitoring izvještaj o Crnoj Gori, koji sadrži ključne preporuke za ispunjavanje standarda evropskog administrativnog prostora. Ovaj izvještaj će poslužiti kao vodič za dalju reformu javne uprave i jačanje administrativnih kapaciteta. Na sjednici mistar javne uprave, Maraš Dukaj, informisao je članove Savjeta o aktivnostima koje Ministarstvo preduzima u pripremi novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji će doprinijeti efikasnijem i transparentnijem funkcionisanju lokalne administracije. Posebna pažnja posvećena je jačanju decentralizacije, unapređenju saradnje između države i lokalnih samouprava, te povećanju njihove finansijske održivosti. - Vlada Crne Gore ostaje posvećena reformskim procesima koji će osigurati modernu, efikasnu i transparentnu javnu upravu na korist svih građana i u skladu s evropskim standardima - poručeno je iz Vlade.

Spajić: Broj bolovanja smanjen za trećinu, cilj da do kraja godine ugovora o djelu bude manje 20 odsto

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: bolovanja