Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik SD-a, Boris Mugoša je ukazao da je prijedlog budžeta za sljedeću godinu nedovoljno razvojno orjentisan jer je manje od devet odsto budžeta izdvojeno za kapitalni budžet, dok su preko 80 odsto rashodne strane mandatorni troškovi.
Mugoša navodi da da finansijske projekcije podrazumijevaju nedovoljan rast crnogorske ekonomije (oko 3 odsto) ako želimo da što prije dostignemo prosječni standard EU zemalja.
Takođe, predloženi budžet ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije, jer se dominantno zasniva na potrošnji koja preko inflacije najviše pogađa one koji manje imaju. Mugoša u tom smislu navodi da bilježimo najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, kao i godišnju inflaciju koja je dvostruko veća od inflacije u zemljama eurozone.
On dalje ističe da opredijeljena sredstva nisu dovoljna za poboljšanje kvaliteta socijalne i zdravstvene politike, kao i položaja OSI.
Ukazuje i da za unapređenje konkurentnosti izuzetno ranjive privrede se izdvaja samo 0,2% izvornih prihoda budžeta.
Navodi i da se ogromna sredstva planiraju za ugovore o djelu, dok sa druge strane nema odgovrnosti za milionska izdvajanja iz budžeta za izgubljene sudske sporove.
Takođe, ukazuje i na problematiku ogromnih predviđenih novih zaduživanja, gdje su projekcije javnog duga na kraju 2026. u iznosu od blizu 6 milijardi eura.
Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti. Neophodno je, što je i potvrđeno u izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Budžet za 2026. potrošački, a ne razvojni

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša predložio je na jučerašnjoj sjednici tog skupštinskog tijela smanjenje PDV-a na usluge smještaja turizmu sa 15 na 11 odsto i da ta mjera važi godinu dana, kako bi se vidjeli njeni efekti na cijene smještaja, promet odnosno broj noćenja i sl.
Mugoša podsjeća da je krajem prošle godine, bez adekvatne analize, povećana stopa PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto (povećanje 113 odsto) što je stvorilo dodatni finansijski pritisak na turističku privredu, smanjilo ionako ranjivu konkurentnost naše destinacije zbog niza infrastruktirnih problema i doprinijelo usporavanju rasta turizma. 
- Prema ocjenama relevantnih institucija navedeno povećanje stope PDV-a je uticalo na pogoršanje indeksa poslovnog ambijenta u sektoru turizma koji je na najnižem nivou od kad se vrše procjene uključujući čak i COVID 2020. godinu - podsjetio je Mugoša.
On ukazuje da je stopa PDV-a od 15 odsto treća najveća u Evropi a znatno veća od stope PDV-a na smještaj u destinacijama koje su konkurenti našoj državu.
Mugoša ističe da se smanjenjem stope očekuje korekcija cijena smještaja, a rezultat toga bi bio veći promet, odnosno više novca u budžetu države, smanjenje sive ekonomije i dr.
- Zbog toga sam i predložio da navedena korekcija stope PDV-a važi godinu dana, kako bi se realno sagledali efekti ove mjere - zaključuje Mugoša.

Mugoša predložio smanjenje PDV-a na smještaj u turizmu sa 15 na 11 odsto

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

Partijsko piljarenje oko članova Savjeta &nbsp;Centralne banke. Biće zanimljivo na plenumu da javnosti predstavimo “kompetencije” pojedinih kandidata, kao i trgovinu funkcijama koja je bila u pozadini svega ovoga, poručio je poslanik SD-a Boris Mugoša na mreži X povodom današnjeg izbora članova Savjeta CBCG.
- Meritokratija sahranjena po ko zna koji put. Nažalost, svjesno se ignorišu i preporuke Evropske komisije- kazao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1996177982335918285%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996177982335918285%7Ctwgr%5E2cf6eb68bf7fa3ecaa7970307a3451070066dbda%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Meritokratija ponovo sahranjena, trgovina funkcijama u pozadini svega

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine da zatvorimo sva poglavlja, ali sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, uz ovakvu dinamiku biće znatno teže - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
Tema dana: Kozački trag u Crnoj Gori
- Više državno tužilaštvo odredilo zadržavanje Danku Saviću, osumnjičenom za učešće u ruskim oružanim formacijama i protivzakonito sticanje velike imovinske koristi. Akcija „Lugansk“ otkrila kod njega značajne količine oružja, eksploziva i dokumentacije povezane sa kozačkim strukturama
Gost emisije 24 sata je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Govorićemo o razlozima njegove ostavke u Odboru za zdravstvo, krizi u sistemu obilježenoj smrtnim slučajevima i nestašicama ljekova, ali i o ekonomskoj politici koja se, uprkos rastu zaduženja i potrošnje, oslanja na inflaciju dok građani teško žive, kao i o novom neuspjehu u izboru sudija Ustavnog suda koji dodatno dovodi u pitanje nezavisnost institucija. &nbsp;
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Boris Mugoša

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: boris-mugosa