Advokat Borivoje Borović kazao je da akcija Specijalnog državnog tužilaštva u kojoj su procesuirani biznismen Aleksandar Mijajlović, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Drago Spičanović i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, asedam medija targetirano, predstavlja udar i pokušaj diskvalifikacije kroz mogući sudski postupak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpodmetacina-sdt-a-optuzuju-mijajlovica-da-je-februara-2024-uticao-na-uredivacku-politiku-portala-etv-osnovanog-septembra-iste-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On smatra da se ne može sve podvesti pod napad na ustavno uređenje, ali da se ne može ni praviti paralela sa državnim udarom u kojem su procesuirani ljudi tadašnje opozicije - a današnje vlasti.
- Meni ovo sve liči na neki osvetnički pokušaj da se prosto, zahvaljujući toj paraleli proganjaju ljudi koji pripadaju opoziciji - istakao je Borović za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, neko ko se bavi medijskom kampanjom ili pak okolnostima kako to treba da izgleda, ne može se sumnjičiti za krivično djelo, a kamoli za zločinačko udruživanje, gdje se navodno, koriste mediji.
- Da takva praksa postoji u Srbiji, bio bi kompletan SNS u pritvoru i predsjednik države Srbije, što znači da su rastegljive teze po tom pitanju - dodao je advokat.
Govoreći o medijskim spekulacijama da je moguće hapšenje visokih funkcionera DPS-a, Borović je kazao da se nada da se to neće desiti jer bi to bio ozbiljan udar na demokratiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Borović: Akcija SDT-a udar na medije i pokušaj diskvalifikacije kroz mogući sudski postupak

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Marija Žižić

500x500

1250x600

1084x550

Lazović: Na osnovu mojih informacija spriječeno ubistvo Ljubiše Kana, Belivuka, Miljkovića, Kašćelana i razbijen ogranak kavačkog klana u Nikšiću

Stručna i laička javnost uskoro će biti u prilici da donesu sud o tome da li su jedanaest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici dorasli zadatku da konačno presude u predmetima iz oblasti ratnih zločina i organizovanog kriminala i korupcije koji su posljednjih godina tavorili u fiokama, piše Dan. U većini slučajeva radi se o postupcima u kojima status okrivljenih ima na desetine lica, o predmetima s velikom količinom dokaznog materijala u kojem kao primarni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, čiju pravnu valjanost advokati i dalje problematizuju. Advokat Borivoje Borović ističe da se uglavnom radi o već kontaminiranim dokazima i objašnjava da je u anglosaksonskom pravu svaki dokaz koji se objavi u javnosti prije nego što se iznese na glavnom pretresu kontaminiran i izdvaja se iz spisa predmeta. – Masovna je pojava i da se trguje "skaj" materijalom i dokazima koji su kontaminirani, a onda očekujemo da se o tome jednog dana raspravlja na sudu?! Mišljenja sam da crnogorsko pravosuđe neće imati kapaciteta da presudi sve ove predmete specijalne nadležnosti pa bi bilo bolje za samu državu da se uzimaju jemstva kao obavezan vid obezbjeđenja prisustva okrivljenog, istakao je Borović za "Dan".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280" data-rendition-name="original" width="718" height="477" loading="lazy" alt="Borivoje Borović"><figcaption>Borović(Photo: Vikipedija)</figcaption></figure>  On smatra da sudovi nisu spremni da sude u tim postupcima, da sudije "vrdaju" i da očigledno ne žele da se zamjere bilo kojoj vlasti koja u izvjesnoj mjeri, uslovno govoreći, kontroliše svaki od tih predmeta. – Ako kontrolišu predmete da bi se dokazali pred EK i EU da ima borbe protiv korupcije i kriminala, onda moraju da poštuju i evropske principe, a u svim tim predmetima posebno je pogođena Evropska konvencija o ljudskim pravima, ističe Borović. Advokat Zoran Piperović tvrdi da sudije Specijalnog odjeljenja imaju kapaciteta da presude u predmetima u kojima kao ključni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, ali je problem u tome što sudije neće sebi da postave logično pitanje koje je on davno problematizovao a glasi: "Šta je `skaj`, a nije mtn?" – Sva evropska krivično-pravna zakonodavstva poznaju mjere tajnog nadzora, a to je da se određeno lice po naredbi suda stavi na mjere u određenom vremenskom trajanju. Postoji i drugi problem koji je evidentan, a to je da se ovdje kao dokaz uzima i fakat da neko lice nije bilo ni učesnik komunikacije putem "skaja", već lice A i lice B pominju lice C, da je nešto uradilo, htjelo i imalo namjeru i to se uzima za relevantno i tačno. Postavlja se ključno krivično-pravno i logično pitanje: Kako sud može da utvrdi i kojim mehanizmom, kojim dokazima, da je to što je neko lice pominjano, tačno? Ne postoji način da se taj fakat utvrdi. Ako se taj fakat ne utvrdi, to lice ne može biti oglašeno krivim, objašnjava Piperović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"><figcaption>Zoran Piperović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, materijal sa "skaj" aplikacije koji se dostavlja našim organima je apsolutna nepoznanica, jer je to bio masovni nadzor ili, kolokvijalno rečeno, špijunaža na neodređenom broju lica. – To nije dokaz i to sudije znaju, jer nije pribavljen ni po našem ni po francuskom krivično-procesnom zakonodavstvu. Zakonodavac je upravo imao intenciju da se takvi dokazi pribavljaju po strogo određenoj proceduri i kaže se da dokazi nisu valjani ukoliko se ona ne ispoštuje – istakao je Piperović. <h2>Nije međunarodna pravna već poštanska pomoć</h2> Piperović ističe da u predmetima zasnovanim na "skaj" komunikaciji nema međunarodne pravne pomoći već je, kako navodi, u pitanju poštanska pomoć. – Međunarodna pravna pomoć postoji kada naši organi za određeno lice pošalju zamolnicu francuskom tužilaštvu da se, kolokvijalno rečeno "isprati" zbog osnovane sumnje da je počinio određeno krivično djelo, da se to lice stavi na mjere tajnog nadzora i da se takav materijal za konkretno lice dostavi našim organima, objašnjava Piperović.

Advokati tvrde: "Skaj" je masovna špijunaža, a ne dokaz

Podgoričanin Vanja Đurišić danas je oko 11 sati i 50 minuta ispred Osnovnog suda prijetio i vrijeđao advokata Nikolu Martinovića, koji ga je nakon toga prijavio Osnovnom državnom tužilaštvu. &nbsp; Sve se dešavalo dok je novinarka Portala ETV pokušala da fotografiše Martinovića i advokata Borivoja Borovića kada su ulazili u zgadu Osnovnog suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCbqcAhhsgoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokatu Martinoviću obratio se Đurišić pitanjem - da li ste vi advokat Martinović - &nbsp;a nakon potvrdnog odgovora, Đurišić je povišenim tonom rekao da mu advokat ne pominje porodicu, uz riječi - ,,sram te bilo". Na Martinovićev upit o tome ko mu je i kada pominjao porodicu, Đurišić je, nervozno, opet povišenim tonom, kazao da to advokat ,,slučajno više nikad ne uradi”. Nakon toga je Martinoviću zaprijetio ,,da će mu pokazati” i da će se ,,obračunati" sa njim. U jednom trenutku Đurišić se pokušao unijeti u lice Martinoviću, ali je između njih je stalo sudsko obezbjeđenje. Advokat Zdravko Begović, kada je izlazio iz Suda čuo je galamu i upozorio Đurišića da se tako ne ponaša i da se udalji. Advokat Martinović kazao je za Portal ETV da je Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Vanje Đurišića. Pred tužiocem Dinom Lukačom ispričao je što se događalo ispred Osnovnog suda, konstatujući da Đurišića ,,jedino zna iz novina”, da ga nikada nije zastupao i da nijesu imali bilo kakvih ličnih ili poslovnih kontakata. Vanja Đurišić je široj crnogorskoj javnosti postao poznat sredinom 2018. godine kada je zajedno sa porodicm u više navrata blokirao za saobraćaj Jerevansku ulicu u podgoričkom naselju Zabjelo. Porodica Đurišić je tada ogradila oko hiljadu kvadrata ulice, za koje su tvrdili da je zemljište njihovo vlasništvo i poručivali da će ogradu ukloniti tek kada počne proces eksproprijacije zemljišta. Đurišić je i 2017 prošle godine u više navrata blokirao Jerevansku ulicu, a najduža blokada trajala je oko dva mjeseca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine"> <figcaption>ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Svojevremeno je izdržao i kaznu od 121 dan zatvora, kada je prekopao zemlju i prekinuo optičke kablove Crnogorskog telekoma, zbog čega je oko 800 domaćinstava na Zabjelu ostalo bez interneta, fiksnog telefona i kablovske televizije. Đurišiće je u protestima politički podržavao Demokratski front, politička grupacija koju je predvodio Andrija Mandić. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Vanja Đurišić je pokrenuo spor protiv Glavnog grada, koji traje više godina. Prodica Đurišić zahtijeva da se trajno upišu kao njegovo i vlasništvo dvije parcele na Zebjelu, koje su svojevremeno država Crna Gora oduzela od njihovog oca Sava. &nbsp;

Đurišić prijetio advokatu Martinoviću, kazao da će se obračunati sa njim

Advokat Borivoje Borović izjavio je danas da tragedija u Novom Sadu neće biti istražena do kraja, jer je bezbjednost Željezničke stanice garantovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Borović je agenciji Beta kazao da je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu moralo da zatraži pritvor za osobe koje su direktno učestvovale u rekonstrukciji željezničke stanice i nadstrešnice.
- Pošto se radi o državnom projektu u kojem je učestvovalo više laika, onda bi izvođenje na sud bilo koga ko pripada politici značilo da se radi o još jednom očiglednom slučaju miješanja političara u struku. Ova tragedija neće biti do kraja istražena, kao i nijedna do sada, jer ako je Željezničku stanicu otvorio predsjednik države Aleksandar Vučić, onda je on i ‘garantovao’ da je ona bezbjedna - istakao je advokat.
Komentarišući to što da ni poslije sedam dana od tragedije u kojoj je poginulo 14 osoba, a tri teško povrijeđene nikome od saslušanih nije određen pritvor, Borović je rekao da je trebalo odrediti policijsko zadržavanje i pritvor za sve koji su učestvovali u tom projektu, a nisu poštovali pravila struke.
- Već je trebalo da budu pritvoreni predstavnici firme koja je izvodila radove, projektanti koji nisu ispoštovali pravila struke, predstavnici nadzornog organa, kao i ministar građevine. Goran Vesić je trebalo da bude saslušan kao osumnjičena osoba, a ne u svojstvu građanina, jer je ministarstvo na čijem je čelu bio finansiralo projekat. Samo u tom slučaju mogli bi da prihvatimo da se vodi klasičan krivični postupak i da će svi krivci odgovarati pred zakonom - ocijenio je on.
Prema njegovim riječima, predstavnici vlasti osluškuju reakcije javnosti, od čega će, kako je rekao, zavisiti tok istrage i utvrđivanje odgovornosti.
- Javnost, nažalost, obično zaboravlja činjenice nakon mjesec dana. Ovo je samo jedan od već viđenih slučajeva zataškavanja krivičnog postupka kada su u pitanju predstavnici vlasti - zaključio je Borović.
Rekonstrukcija stanične zgrade u Novom Sadu počela je u jesen 2021. godine, a radove je izvodio konzorcijum kineskih kompanija.
Kako je u oktobru 2021. saopštila Infrastruktura željeznice Srbije, radilo se na obnovi prva tri stanična kolosjeka, izgradnji novog perona i nadstrešnice, dok je obnova stanične zgrade podrazumijevala sanaciju podova, zidova i krova, energetsku sanaciju objekta i zamjenu fasade i stolarije.
Željeznička stanica je puštena u rad 19. marta 2022. godine, kada je u saobraćaj, usred izborne kampanje za opšte izbore, svečano puštena u rad i rekonstruisana pruga Beograd-Novi Sad.
Tada su iz Beograda u Novi Sad brzim vozom „Soko“ stigli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Viktor Orban.
- Ne mogu da vam opišem koliko sam ponosan. Posle skoro 60 godina obnovili smo ovu stanicu - rekao je tada Vučić, prenijeli su mediji.

Borović: Tragedija u Novom Sadu neće biti istražena do kraja jer je bezbjednost garantovao Vučić

Poznati beogradski advokat Borivoje Borović kazao je za portal ETV da predstavlja ruganje pravdi produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, odnosno osnov te odluke Višeg suda. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. Advokat Borović je u razgovoru za naš portal kazao da smo postali svjedoci da Viši sud prihvata prijedloge Tužilaštva bez obzira da li su oni osnovani ili nijesu a tako je u slučaju Katnića i Lazovića kojima je u subotu sud produžio pritvor.&nbsp; - Da li postoje neke od radnji krivičnog djela u to se sada ne bih upuštao ali držati u pritvoru zlonamjerno ljude koji su čak i u godinama, a prije toga su imali priliku da pobjegnu i da se udalje iz zemlje i da sarađuju međusobno i sa drugim okrivljenim je potpuno besmisleno. Mislim da se radi o zloupotrebi tužilaštva u političke svrhe i to konkretno u ovom predmetu kada je riječ o pritvoru – naglasio je Borović. On se osvrnuo i na pritvorski osnov koji je stavljen Katniću - opasnost od ponavljanja krivičnog djela što je, prema riječima advokata, potpuno besmisleno, jer on više nije tužilac.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_2c9465574e26bfc1145f0ee9f30f10117b9513fda88ad54e9eeba40fe02ba277.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014001040_2c9465574e26bfc1145f0ee9f30f10117b9513fda88ad54e9eeba40fe02ba277" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Milivoje Katnić"> <figcaption>Milivoje Katnić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Advokat je ukazao da ga ovaj predmet protiv Katnića i Lazovića podsjeća na neke slučajeve koji su se ranije dešavali u Srbiji a isto su bili predmeti iz organizovanog krimanala. - Bio sam učesnik u sedam predmeta koji su formirani pred Specijalnim tužilaštvom u Srbiji i to nakon promjene vlasti. Nakon prvostepenih osuđujućih presuda u drugom stepenu su svi oslobođeni zato što nijesu figurirali dokazi koji se oslanjaju na zakon. I danas imamo suštinski neke komunikacije (skaj komunikacije) koje žele da ozakone jer su bez ikakve naredbe tužilaštva i suda ljudi prisluškivani. To predstavlja masovan nadzor stanovništva u Crnoj Gori i o tome su svi advokati detaljno objašnjavali, dakle, nemamo nijedan konkretan dokaz za ova krivična djela u ovom predmetu, a sa druge strane neke radnje koje žele da podvedu pod krivična djela mislim da nemaju taj karakter. Dakle neću se miješati u sam optužni akt, govorim o povredama ljudskih prava i sloboda – kazao je Borović, ponavljajući da navod da bi mogli ponoviti krivično djelo ili pobjeći predstavlja ruganje pravdi. Prema riječima Borovića, kada se nema dokaza za osnovno krivično delo i kada se želi ostaviti u pritvoru onda su izmislili „naročito teško izvršenje krivičnog djela“ što praktično predstavlja biće krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241014001040_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66" data-rendition-name="original" width="696" height="464" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> </figure>  - Ako je za to optužen onda mu to ne mogu ponovo stavljati na teret kao poseban osnov za samo produženje pritvora. Dakle vrlo profesionalno ovo razmatram i radi se o jednoj besmislici koju nadam se da će uskoro osporiti pravosuđe kada počne sudski postupak – zaključio je Borović. Katnić i Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije.&nbsp; Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa kavačke kriminale grupe.

Borović: Držati u pritvoru ljude koji su odavno mogli pobjeći je zlonamjerno i besmisleno

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: borivoje-borovic